Dostupni linkovi

logo-print

Aerodrom Dubrovnik nudi nagodbu za ratnu odštetu


Umjesto povrata aerodromske opreme vrijedne desetak milijuna eura, i natezanja oko naknade ukupne ratne štete na dubrovačkom Aerodromu, teške ukupno oko 25 milijuna eura, direktor dubrovačke Zračne luke Tonči Peović izišao je sa poslovnim oblikom nadoknade ratne štete. Za Radio Slobodna Evropa pojašnjava:

''Kada je predsjednik Hrvatske bio u posjeti Crnoj Gori i kada je Crna Gora dala suglasnost da su spremni razgovarati o obeštećenju Zračne luke za onu opremu koja se nalazi na crnogorskim aerodromima, mi smo smatrali da je to početak trenutka kada se može početi razgovarati sa crnogorskom stranom. Nama je svakako interesantno da kroz vrijednost opreme uđemo u vlasništvo Zračne luke Tivat. U tom slučaju smo spremni investirati određena sredstva, koja nisu manja od 5 milijuna eura.''

Peovićevo spominjanje Evrope i evropskih standarda nije samo marketinška fraza, on je već u drugom mandatu član Uprave Evropskih aerodroma. Osim toga, na Ćilipe redovito ili u čarteru slijeću avioni 75 svjetskih aviokompanija. Sa njemačkim dobavljačima je u duty free poslovanju u prošloj godini ostvareno sedam milijuna eura prometa, a sa španjolskom tvrtkom Eurest dubrovački Aerodrom razvio je catering za letove i prodaju hrane i pića na aerodromima.
Međutim, priča nije tako jednostavna. Oprema sa Ćilipa odnesena je prije petnaestak godina prvo u Tivat, a potom ju je JAT raspodijelio kojekuda: Beograd, Niš, Banja Luka, Temišvar, gdje je jedno vrijeme bila JAT-ova flota, a veći dio opreme je JAT, iako ta oprema nije bila njihova, prodao Aerodromima Crne Gore, dakle Podgorici i Tivtu.
Kako do čistih računa? Postoji način, tvrdi Peović:

''Mi ne možemo locirati krivca za sve te događaje, niti to želimo. Mislimo da će to uraditi država preko svojih službenih tijela, kroz sukcesiju. Činjenica je u svakom slučaju da su Aerodromi Crne Gore, ustvari Aerodrom Tivat i Aerodrom Podgorica dugi niz godina koristili našu opremu kao da je njihova. Prema tome, ako izbegnemo problem vlasništva, opet ostaje problem neovlaštene upotrebe ustvari, stvaranje dobiti kroz korištenje tuđih stvari.''

Kako pregovori još nisu ni počeli, Peović ne želi špekulirati o veličini
hrvatskog udjela u tivatskom Aerodromu, jer nije obavljeno ni snimanje njegove vrijednosti, odnosno takozvani due dilligence. Mi, naravno, želimo da on bude što veći, a crnogorska strana, naravno, da on bude što manji, kaže Peović:

''Svaki investitor želi imati kontrolni paket. On može biti 51 procenata ili 26 procenata, zavisi od toga kako se društvo organizira. Teško je govoriti o vrijednosti Zračne luke Tivat. Treba napraviti detaljan i sveobuhvatan due dilligence. Ukoliko postoji zeleno svjetlo sa druge strane, mi ćemo to uraditi.''

*****

Prijedlog menadžmenta Zračne luke Dubrovnik da se toj kompaniji ustupi dio vlasništva tivatskog Aerodroma, na ime nadoknade dijela ratne odštete Hrvatskoj, prema najavama iz crnogorske Vlade, biće predmet detaljnih analiza. Ocjena je da prijedlog nije u skladu sa „određenim preporukama relevantnih međunarodnih struktura“.

«Nemamo ni pozitivan, ni negativan stav prema ovom prijedlogu, koji nam je poznat od ranije», rekao je za naš radio crnogorski ministar saobraćaja Andrija Lompar, komentarišući prijedlog menadžmenta dubrovačkog Aerodroma da se, na ime nadoknade dijela ratne odštete Hrvatskoj, umjesto vraćanja otuđene, a sada tehnološki zastarjele opreme, koja je tokom ratnih dešavanja sa Ćilipa odvežena u Tivat, sklopi takozvani poslovni model nadoknade.

Suština prijedloga Dubrovčana podrazumijeva da se dio počinjene ratne štete prizna kroz ustupanje dijela vlasništva Aerodroma Tivat dubrovačkom Aerodromu koji je, prema pisanju podgoričkog dnevnika «Vijesti», spreman da potom investira pet do sedam miliona eura i poboljša ukupno poslovanje crnogorskog primorskog aerodroma.

Taj prijedlog ćemo sigurno i dalje razmatrati, rekao je ministar Lompar:

«Mi smo identifikovali, odnosno to je bila i preporuka, čak Badinterove komisije, pa i kasnije, da se pitanje ratne odštete ne razmatra na način pojedinačnih slučajeva i odnosa između privrednih subjekata. Mislim da će na kraju bilo kakva odluka biti u suštini politička odluka. Nećemo je moći realizovati bez nekog političkog konsenzusa ili bez nekog međudržavnog dogovora ili bez nekog međunarodnog akta, koji bi regulisao takva pitanja.“

Iz Ćilipa je tokom ratnih dešavanja odveženo skoro sve što se moglo demontirati i prevesti u Tivat, odakle se kasnije takozvani ratni plijen raspodjeljivao u pravcu Podgorice, Beograda i Niša. Vjerovatno je dio opreme dospio i do Banja Luke i Temišvara u Rumuniji, gdje je beogradski «JAT» 1999. godine privremeno sklonio svoju flotu. Počinjena, po pojedinim procjenama višemilionska, šteta se odnosi na odnijetu tehničku opremu, prevozna sredstva, robu «INE» i aerodromskog free shop-a i skoro uništenu pristanišnu zgradu. Ministar Lompar je iznio stav crnogorske Vlade o načinu rješenja pitanja nadoknade štete počinjene na dubrovačkom Aerodromu:

«Naš mnogo čistiji i bolji predlog bi bio da se nadoknadi ta imovina novčanim sredstvima iz ovog budžeta koji se formira prodajom vojne imovine. I kada ta sredstva u taj fond budu počela da pristižu, to će biti daleko čistija i jednostavnija situacija za realizaciju jednog takvog njihovog predloga. Međutim, sigurno neće biti to bez političke odluke, odnosno regulisanja nekih sveukupnijih odnosa između Crne Gore i Hrvatske.“

«Prije nekoliko godina započeli smo kontakte s crnogorskom stranom, nudeći popis odvežene opreme kako bismo utvrdili gdje se ona sada nalazi», rekao je direktor dubrovačkog Aerodroma Tonči Peović.

Peović je dodao da raspolaže vrlo pouzdanim i dokumentovanim saznanjima da je dio te opreme Srbija, odnosno «JAT», koji je svojevremeno upravljao aerodromima u Tivtu i Podgorici, prodao Javnom preduzeću «Aerodromi Crne Gore», koje je tu opremu platio. To će, prema Peovićevoj ocjeni, predstavljati tvrd orah u predstojećim razgovorima.

Direktor «Aerodroma Crne Gore» Milovan Đuričković je, naglasivši da će ta kompanija svakako slijediti politiku crnogorske Vlade koja je vlasnik crnogorskih Aerodroma, podsjetio na činjenicu da je riječ o opremi koja je otuđena daleko prije nego što je formirano Javno preduzeće «Aerodromi Crne Gore»:

«Riječ o sredstvima koja je koristio «JAT» skoro punih deset godina, koje je otuđila vojska, bivša JNA. Ne vidim da Javno preduzeće 'Aerodromi Crne Gore' treba da snosi materijalne posljedice za nešto što je neko ranije uradio. Poslije toga, mislim da je to pitanje izdvojeno iz konteksta ukupnih međudržanih odnosa i dogovora koji treba da uslijedi na nivou dvije države.“

*****

Političke reakcije na prijedlog direktora dubrovačke zračne luke Tončija Peovića da se ratna šteta tom aerodromu ne mora isplatiti u novcu, već udjelom u vlasništvu tivatskog Aerodroma.

Gradonačelnih tivatske Opštine, funkcioner vladajuće crnogorske koalicije Dragan Kankaraš kaže da se na osnovu ponude iznijete u novinskom tekstu ne može detaljnije izjašnjavati o prijedlogu direktora dubrovačke Zračne luke Tonija Peovića o reparaciji ratne štete u vidu njihovog udjela u tivatskom aerodromu:

«U svakom slučaju, Opština Tivat, imajući u vidu poziciju javnog preduzeća 'Aerodrom Tivat' je zainteresovana da na bilo koji način dođe do modernizacije samog aerodroma i do većeg obima prometa na samom aerodromu. Ako bi mene kao gradonačelnika pitali, onda bih najviše volio da Aerodrom Tivat bude tivatski. Naravno, to su stvari koje će opredjeljivati tržište.“

RSE: Da li mislite da će u ovom slučaju određivati ponudu tržišni principi ili politička odluka?

KANKARAŠ: Ja se nadam da će tržišni principi odlučivati i to je ono za šta sam ja lično zainteresovan i za što bih se uvijek zalagao i za što ću se uvijek zalagati.

RSE: Što znači, ukoliko bi ponuda od strane Dubrovčana bila dobra i obezbjeđivala brži prosperitet tivatskom aerodromu i bržu rekonstrukciju, da ne bi bila neprihvatljiva!?

KANKARAŠ: «Utakmica» je otvorena i onaj ko ponudi najbolje uslove i da garancije da će to biti, uvijek je u prednosti.

Opozicione stranke, na drugoj strani, i dalje na vraćanje ratne odštete gledaju iz ugla tužbe koju je Hrvatska protiv Savezne Republike Jugoslavije, odnosno Državne zajednice, podnijela pred Međunarodnim sudom u Hagu, optužujući vlast da se time priznaje agresija na Hrvatsku, a koje, prema riječima visokog funkcionera Socijalističke narodne partije Dragiše Pešića, nije bilo:

«Ne može se govoriti o agresiji na Hrvatsku koja je u to vrijeme bila sastavni dio Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, već možemo govoriti o sukobima koji su posledica nasilnog ocepljenja Hrvatske, kao i sukobima koji imaju elemente građanskog i vjerskog rata.“

Pešić najavljuje da će ta stranka zbog ratne reparacije tražiti političku, a potom i krivično pravnu odgovornost predsjednika i premijera:

«Smatramo da, ukoliko dođe do konkretizacije najava u smislu plaćanja ratne odštete, SNP će inicirati i utvrđivanje krivične odgovornosti za nosioce ovih najviših državnih funkcija.“

A funkcioner Narodne stranke Dejan Vučićević upozorava da vlast odluku o reparaciji u bilo kom obliku, pa i u ovom, ne smije donijeti bez skupštinske saglasnosti:

«Svakako da je i ovo sada jedan novi momenat. O tome treba ozbiljno razmisliti. O tome bi trebalo u Parlamentu da se raspravlja. Nekakav konačan sud mi u ovom trenutku ne možemo da donesemo iz prostog razloga što smatramo da je ponuda gospodina Vujanovića, gledano sa tačke državnih interesa, najblaže rečeno - krajnje neozbiljna.“

*****

Odluka vlasti u Podgorici da se Hrvatskoj plati odšteta za materijalna dobra koja su tokom agresije na Dubrovnik popljačkana, a zatim prenijeta na teritoriju Crne Gore, pokrenuo je pitanje da li taj sporazum može uticati na procese koje su protiv Srbije i Crne Gore pred Međunarodnim sudom u Hagu pokrenule Bosna i Hercegovina i Hrvatska, zahtijevajući isplatu ratne odštete.

Komentarišući potez crnogorskih vlasti, koje su pristale da se Hrvatskoj nadoknadi pričinjena ratna šteta za pokradenu imovinu koja je završila na crnogorskoj teritoriji, Blagota Mitrić, sudija suda Državne zajednice, za naš radio kaže da crnogorsko - hrvatski pregovori o tom problemu ne spadaju u domen međudržavnih pregovora koji se obavljaju samo između suverenih država;

«To je jedna faktička situacija koja ima prirodu notorne činjenice, a kao što se zna, notorna činjenica se u pravu ne dokazuje. I vlasti u Crnoj Gori su pošle od toga stanovišta i jednostavno su sporazumno, kompromisno sa nadležnim organima i predstavnicima države Hrvatske, pristali da nadoknade štetu za štetne radnje koje su činjeli njeni državljani ili građani. To je i inače poznata pravna situacija u Međunarodnom pravu i sa te strane nema nikakvog prigovora, zato što nije riiječ o ratnoj odšteti, jer je ratna odšteta jedan poseban pravni institutu u međunarodnom pravu, povodom koga se vode pregovori između suverenih država i ako ne dođe do kompromisnog ishoda, a za koji je kasnije nadležan Međunarodni sud pravde u Hagu.“

Stoga, kaže Mitrić, sa stanovišta unutrašnjeg i međunarodnog prava u pregovorima Crne Gore i Hrvatske nema ništa sporno, jer Crna Gora, prema njegovim riječima, ne pregovara u ime Državne zajednice i predmet razgovora nije ratna odšteta, već nadoknada štete. Mitrić dodaje da ti pregovori ne mogu biti pravni osnov za utvrđivanje stvarne ratne odštete sa kojom bi Srbija i Crna Gora mogle biti suočene:

«Ne mogu nikako, jer ne može se povezati ovaj odnos sa tim odnosom o kojem smo
govorili kada je riječ o ratnoj odšteti, jer tu nema ni trunke analogije, pa da se sad Bosna i Hrvatska pozivaju u odnosu na Srbiju na analogan slučaj. Zašto? Riječ je o tome da Crna Gora nije suverena država. Tu nema analogije. To je prosto jedan dogovor dva partnera, kao što može da bude dogovor u kulturi, dogovor u sportu, tako i u ovom slučaju ne može se nikako prozivati kako je Crna Gora uradila, kako je ona priznala to sad treba da bude neki embrion nekog pravnog osnova da bi i Hrvatska imala određena potraživanja prema državnoj zajednici i prema Srbiji. Ne. Ovo je jedan potpuno odvojen pravni odnos i jedna potpuno odvojena pravna situacija koja je, po mom sudu ponavljam, potpuno čista i sa unutrašnjeg i sa međunarodno pravnog aspekta.“

Podsjetimo. Odluka crnogorskih vlasti da se Hrvatska obešteti naišla je na žestoke kritike pojedinih krugova u Srbiji, koji tvrde da tim potezom zvanična Podgorica ide na ruku Bosni i Hrvatskoj, koje pred Međunarodnim sudom u Hagu potražuju ratnu odštetu.
XS
SM
MD
LG