Dostupni linkovi

logo-print

Počinje verifikacija stare devizne štednje


* * * * *

Prvo o posjeti ministra za ljudska prava i izbjeglice Mirsada Kebe Hrvatskoj.

Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH, Mirsad Kebo, sastao se u Zagrebu s ministrom mora, turizma, prometa i razvitka u Vladi Republike Hrvatske Božidarom Kalmetom.
Ministar Kebo je nakon sastanka izjavio da je, između ostalog, razgovarano o procesu dvosmjernog povratka, kao i o pitanju regionalnog pristupa ovom problemu, odnosno realizaciji Sarajevske deklaracije, koja je usvojena na regionalnom sastanku u Sarajevu krajem januara:

„Informiran sam o aktivnostima ovog ministarstva i Vlade Republike Hrvatske na rješavanju problema vraćanja imovine Srba iz Republike Hrvatske, koji borave u Bosni i Hercegovini. Obavješten sam da je Vlada realizirala većinu tih zahtjeva za povrat privatne imovine. Ostalo je još 350 slučajeva, ali je Vlada već pripremila alternativne stanove za one koji borave u tim stanovima i vrlo brzo će sva imovina biti vraćena Srbima iz Hrvatske, koji trenutno borave u Bosni i Hercegovini.“, kazao je Kebo.

Također se, dodao je on, priprema zaključak Vlade Republike Hrvatske koji će omogućiti da se stanovi, odnosno kuće koje su devastirane, na trošak Vlade, dovedu u prvobitno stanje.
Kebo je kazao kako je informiran da je Vlada Hrvatske produžila rok još za tri mjeseca za prijavu svih izbjeglica iz Hrvatske, a to su pretežno Srbi iz Hrvatske, da se mogu prijaviti u Hrvatsku i podnijeti zahtjev za rješavanje stambenog pitanja, za one koji su imali stanarsko pravo:

„Razgovarali smo i o povratku Hrvata u Bosnu i Hercegovinu. Zahvalilo sam se na pomoći koju hrvatska Vlada daje za pomoć Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Zamolio sam da se ta pomoć nastavi i da se razmotri mogućnost da Vlada ne daje samo pakete sa građevinskim materijalom, nego da osigura sredstva za ugradnju tog materijala, jer se radi uglavnom o staračkim obiteljima, tako da često taj materijal ne bude upotrijebljen za svrhu za koju je namijenjen.“, kazao je Kebo.

* * * * *

Vlade Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko Distrikta su objavile poziv za verifikaciju stare devizne štednje, na osnovu usvojenih zakona o utvrđivanju i izmirenju unutrašnjeg duga. To znači da se ovom pozivu trebaju odazvati vlasnici stare devizne štednje, deponovane do 31. decembra 1991. godine, u filijalama banaka sa sjedištem na teritoriji Federacije, Republike Srpske ili Brčko Distrikta.

Zahtjevi će se podnositi u svim kancelarijama agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge, a njihov spisak će biti objavljen naknadno. O ovom značajnom poslu Ministarstva finansija Federacije BiH za naš program govori pomoćnik ministra Tihomir Ćurak:

„Sukladno Zakonu o utvrđivanju i izmirenju unutarnjih obaveza Federacije BiH, predviđena je verifikacija stare devizne štednje, s jednim osnovnim ciljem - da se utvrdi obim i struktura te stare devizne štednje, da mi vidimo kolika je ta stara devizna štednja, odnosno kakva je struktura visine uloga u svemu tome. Pa je objavljen i jedan pravilnik o postupku verificiranja tražbina za staru deviznu štednju i na temelju tog istog pravilnika i oglas o početku verificiranja stare devizne štednje. Tako da u Federaciji ta verifikacija stare devizne štednje započinje 12. kolovoza 2005. godine.“

RSE: Koliko će trajati?

ĆURAK: Sad trenutno to ne znamo. Radimo na izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjem dugu, jer, po sadašnjim zakonskim propisima, to je 28. kolovoz. Međutim, to je nedopustivo kratak rok, on mora biti najmanje 90 dana, i očekujemo promjene zakona u tom pravcu, samim tim i završetak procesa verifikacije negdje do polovice jedanaestog mjeseca.

RSE: S obzirom da su taj termin već utvrdili i Vlada Republike Srpske i Brčko Distrikta?

ĆURAK: Jeste. To je jedan dogovor između Republike Srpske, Federacije BiH i Distrikta Brčko, tako da taj proces verifikacije jednoobrazno, po istim pravilima, teče u cijeloj Bosni i Hercegovini.

RSE: Gdje će se vršiti verifikacija?

ĆURAK: Verifikaciju će vršiti Agencija za financijske, informatičke i posredničke usluge D.D. Sarajevo, odnosno u njihovim radnim jedinicama. Mi ćemo naknadno objaviti spisak tih radnih jedinica, tako da se građani pravovremeno mogu informirati gdje mogu dobiti taj obrazac. Ti obrasci će biti dostupni i u našim ambasadama i u ovim agencijama, tako da će ljudi koji žive u inozemstvu, a građani su Bosne i Hercegovine, moći te obrasce podići u ambasadama, ali napominjem da ih moraju prijaviti u najbližoj radnoj jedinici prema mjestu prebivališta, osobno ili putem punomoći.

RSE: Veliki broj njih nema štednu knjižicu.

ĆURAK: Cijeli proces verifikacije ima jednu funkciju - da uskladi sva ta potraživanja, odnosno da se konačno utvrdi koliko je to stare devizne štednje, odnosno da ta stara devizna štednja verificiranjem postaje unutarnji dug Federacije. Građani će dobiti potvrdu, a ta potvrda će biti pravni temelj za prava prema obveznicima ili za isplatu u gotovini. Mi ćemo ovdje imati bazu podataka i od banaka i od agencija i praktički onih izjava koje su dali građani u toj prijavi, tako da ćemo znati točan iznos stare devizne štednje kojom građani raspolažu. To je bitno, jer ljudi imaju na knjižicama jedne podatke, međutim, vjerojatno su, učestvujući u procesu privatizacije, dobili certifikate, pa su ti certifikati poslije vraćeni građanima kao stara devizna štednja. Dio certifikata je potrošen za stanove. Tako da ćemo usporedbom ta tri izvora doći do konačne stare devizne štednje svakog štediše. Jedan od načina dokazivanja stare devizne štednje je devizna knjižica. Međutim, ako građanin nema deviznu knjižicu, ukoliko imamo na izvodu banke podatak da on posjeduje tu staru deviznu štednju, onda ćemo pristupiti procesu verifikacije.

RSE: Da, ljudi uglavnom imaju izvode sa jedinstvenih računa.

ĆURAK: Tu bazu podataka ćemo mi dobiti od Agencije za privatizaciju, usporedit ćemo je sa bankom i sa izjavom stranke i ako se sve slaže, neće biti problema oko verifikacije.

RSE: Koje su to banke?

ĆURAK: Podigli smo pravilnik i obrasce na naš web site, tako da ljudi kojima je dostupan internet mogu preko naše adrese doći do tih obrazaca. To je objavljeno i u Službenim novinama Federacije BiH broj 33. Tako da se već sada može vidjeti kako to izgleda, odnosno što je potrebno. Kad su banke u pitanju, pravilnik je u članu 5. naveo da je to HVB Central profit banka Sarajevo, uključujući i Travničku banku, Privredna banka Sarajevo, uključujući i podatke preuzete iz drugih banaka. To je UNA banka Bihać, Union banka Sarajevo, Tuzlanska banka, Gospodarska banka, Osnovna banka Mostar, Investicijsko-komercijalna banka i LT gospodarska banka Sarajevo, osim Ljubljanske banke i Invest banke. Stara devizna štednja tih građana će biti predmet naknade po osnovama sukcesije, a to nije predmet reguliranja ovog zakona i ovog postupka.

RSE: Možete li još podsjetiti naše slušaoce o kojem iznosu devizne štednje se radi?

ĆURAK: Mi nemamo taj podatak, niti ga ima bilo tko. Pogotovo jer se prometovalo sa starom deviznom štednjom, kupovali su se certifikati, odnosno dionice pojedinih fondova, kupovali su se stanovi. Dio te stare devizne štednje, na temelju sudskih odluka, je isplaćen štedišama od strane Federalnog ministarstva financija iz trezora Federacije BiH. Tako da ćemo mi tek sad, kad izvršimo verifikaciju, znati koliki je točan iznos. Sada na proračunu Bosne i Hercegovine imamo osam miliona na raspolaganju, što ćemo isplatiti starim deviznim štedišama, ali tek kad verificiramo staru deviznu štednju.

RSE: A smisao verificiranja je zapravo ta isplata.

ĆURAK: Utvrđivanje stanja i strukture starih deviznih štediša, odnosno da pojedinačno stare devizne štediše imaju točan dokaz kojim sredstvima raspolažu. Neki su upisivali kamate poslije 31. decembra, neki nisu, neki su prometovali u procesu privatizacije, a nije došlo do pomjeranja po knjižicama, tako da će tek sada, po verificiranju, imati točne podatke.

RSE: Ali, ipak, krajnji cilj je izmirenje tih obaveza.

ĆURAK: Krajnji cilj je izmirenje obaveza, ali da biste znali što i kako izmiriti, morate imati točan podatak, jer postoji obveza da se to izmiri. Mislim da je bila zakazana rasprava na Ustavnom sudu, pa je odgođena, prolongirana za deveti mjesec. Koji će to rok biti, ne znam. On je sad 50 godina, pretpostavljam da bi Ustavni sud mogao odlučiti drugačije.

RSE: A što se tiče naslijeđene devizne štednje?

ĆURAK: Oni koji su naslijedili deviznu štednju, moraju imati rješenje o nasljeđivanju, što je vrlo bitno. A oni koji su to dobili darovanjem, moraju pripremiti ugovor o darovanju, priložiti ga, odnosno donijeti, da bi mogli pristupiti verifikaciji.

RSE: I konačno, da se unese red u ovu oblast?

ĆURAK: Jeste. Po zakonskoj obavezi, mi smo dio gotovinske isplate dužni isplatiti u roku od četiri godine, ali po verifikaciji. Znači, tek kad verificiramo staru deviznu štednju, Vlada će biti u poziciji da zna što i kako, koliko sredstava treba da osigura, da bi se to namirilo.

* * * * *

Više informacija o ovom postupku sazaćemo od Radmile Mihić, iz Ministarstva finansija Republike Srpske.

MIHIĆ: Pozivaju se vlasnici stare devizne štednje da izvrše verifikaciju iste, deponovane do 31. decembra 1991. godine, u filijalama banaka na teritoriji Republike Srpske, i utvrđivanje ukupnog i pojedinačnih iznosa unutrašnjeg duga Republike Srpske po osnovu stare devizne štednje i, naravno, izmirenje istog u skladu sa Zakonom o utvrđivanju i načinu izmirenja unutrašnjeg duga. Sama verifikacija stare devizne štednje vršiće se u svim poslovnim prostorijama Agencije za posredničke, informatičke i finansijske (APIF) usluge i to u periodu od 10. avgusta do 10. novembra 2005. godine. Zahtjev za verifikaciju stare devizne štednje podnosi se na posebnom obrascu, koji će se moći dobiti u poslovnim prostorijama APIF-a širom Republike Srpske. Mi smo takođe uputili pismo Ministarstvu inostranih poslova i zamolili ih da javni poziv za verifikaciju stare devizne štednje učine dostupnim svim državljanima Bosne i Hercegovine u inostranstvu, putem svojih ambasada i konzularnih predstavništava. I to je ono, dakle, što je proces kojem se radujemo, jer nagovještava konačno početak izmirenja barem dijela obaveza kad je u pitanju stara devizna štednja. Čini nam se da pratimo regionalne trendove, u kojima je taj proces povrata štednih depozita u određenoj mjeri već počeo.

RSE: Svaki vlasnik stare devizne štednje se mora obratiti lično ili putem ovlaštene osobe, je li tako?

MIHIĆ: Jeste, ovlaštenog opunomoćenika, koji će, naravno, uz zahtjev za verifikaciju koji podnosi u ime nosioca stare devizne štednje, imati i ovlašćenu punomoć.

RSE: To pitam zbog naših ljudi koji su vani.

MIHIĆ: Oni će moći, naravno, da pošalju punomoć iz inostranstva licima koja se nalaze na teritoriji Bosne i Hercegovine, da bi mogli odraditi ovaj proces u našim filijalama.

RSE: Šta da rade oni koji nemaju štedne knjižice?

MIHIĆ: Trebaju takođe da se obrate, jer ako ne postoji njihova štedna knjižica, postoji baza podataka u odgovarajućoj filijali poslovnih banaka u Republici Srpskoj.

RSE: Dakle, bez obzira što nemaju štednu knjižicu, ohrabrujemo ih da se prijave.

MIHIĆ: Naravno, da se prijave i da na taj način pokušamo da riješimo taj problem.

RSE: Neki su odmah reagovali – prvi uslov je štedna knjižica, ja je nemam. Šta i kako dalje? Znači, i za njih važi poziv?

MIHIĆ: Naravno.

RSE: Jedan slušaoc pita da li u ovo izmirenje, odnosno Zakon o unutrašnjem dugu, ulazi i ratna šteta?

MIHIĆ: Da. Taj Zakon o utvrđivanju i izmirenju unutrašnjeg duga Republike Srpske podrazumijeva i ratnu materijalnu i nematerijalnu štetu, opšta potraživanja prema Vladi Republike Srpske i staru deviznu štednju. Međutim, ovaj proces verifikacije se, naravno, odnosi samo na staru deviznu štednju.

Još jednom podsjećamo da će verifikacija stare devizne štednje početi između 10. i 12. avgusta ove godine i trajaće tri mjeseca.

* * * * *

Nezadovoljni povratnici u Bosansku Posavinu nedavno su osnovali svoje udruženje. O osnivačkom saboru govori naš saradnik Zoran Matkić:

Nezadovoljni dosadašnjom dinamikom povratka i obnove, odnosom i radom općinskih, entitetskih i državnih organa, te mnogobrojnih povratničkih udruga koje djeluju u njihovo ime, hrvatski povratnici iz Bosanske Posavine odlučili su svoju sudbinu preuzeti u vlastite ruke.

Povratnici s prostora Dervente, Bosanskog Broda, Odžaka i Doboja sastali su se u selu Bunar kod Dervente i osnovali Savez Hrvata povratnika u Posavinu. Na osnivačkom saboru, kojem je prisustvovalo 207 zastupnika, za predsjednika saveza izabran je Ilija Zirdum.

Aneks VII Dejtonskog mirovnog sporazuma na području od Doboja, Dervente, pa do Bosanskog Broda, kada je u pitanju povratak prognanih Hrvata i obnova njihovih kuća, nije implementiran.

„O nama su do sada odlučivali drugi, a tako više ne ide“, kaže predsjednik Saveza Ilija Zirdum.

ZIRDUM: Sve stambene zgrade su uništene, infrastruktura je uništena, ljudi se trebaju sami o sebi brinuti. Pa smo mislili da ne bi bilo loše da napravimo jedan savez, da se uključi jedan značajniji broj ljudi na određene funkcije, da ih tako nazovemo, koji bi malo snimili postojeće stanje, koji bi se mogli zvanično obratiti određenim institucijama o tome šta bi eventualno trebalo poboljšati ljudima koji su uglavnom ovdje.

Gospodin Zirdum je istaknuo da će osnovna zadaća Saveza povratnika biti da koordinira potrebe i akcije stvarnih povratnika, a ne onih samo na papiru. Također, on bi trebao biti most između povratnika i različitih institucija:

„Ovaj savez će se između ostalog – to je regulirano statutom – zalagati za to da se okupimo mi koji jesmo tu i da u odnosu na ovu društveno-političku zajednicu, koja je tu u Republici Srpskoj, u odnosu na Republiku Hrvatsku, koja određena svoja sredstva usmjerava na obnovu, na razvoj i tako dalje, da snimimo stanje ljudi koji su tu, koje su njihove potrebe, pa da onda zvanično iskažemo šta bi nam to eventualno trebalo.“

Povratnik u selo Johovac kod Doboja Ivan Radušić kaže da obnovu i povratak treba ubrzati, a Savez bi trebao odigrati važnu ulogu u tom procesu:

„Ako netko ne stane iza naših leđa, nema od povratka ništa. Ako se povrata i obnova ne budu ostvarivali u kratkom roku, mi stariji ljudi srcem i dušom patimo. Ljudi umiru zbog toga što se ne mogu vratiti. Ako se to ne ubrza, za pet godina od tih starih ljudi neće biti nijednog. Neće se ni naša djeca vratiti. Bosna je predivna, Bosna je bogata, samo treba raditi. Vidite i kod mene žuljeva. Radim, iako sam u mirovini. Međutim, nadam se da će od ovog nešto biti. I drago mi je što je ovo organizirano, da se nešto ostvari, da ne budu samo prazna obećanja, a na djelu ništa. Međutim, treba se obratiti nekoj stranoj ustanovi, koja bi intervenirala da se to obnovi, da se napravi, da se ljudi vrate, da živimo normalan život. Ljudi umiru od depresije jer nisu ni na nebu, ni na zemlji.“

Na osnivačkom saboru istaknuto je da je formiran Savez isključivo zato što su devastirana imanja i zemljišta na ovom području ponajviše u vlasništvu Hrvata, što su hrvatski povratnici najlošije organizirani i što ovome kraju nedostaju upravo Hrvati da bi iznova stekao onu multietničnost kakvu je imao prije rata. Savez će također surađivati sa svim udrugama istinskih povratnika.

* * * * *

U Đuliće, opština Zvornik, vratili su se svi prijeratni stanovnici. Nasim Agić:

„Selo Đulići, mjesna zajednica Đulići, broji 250 domaćinstava, odnosno 1.250 lica. U selo je izvršen povrat 100 posto. Nema nikakvih problema. Lijepo nam je. Stavili smo u funkciju vodu, uradili smo nešto puteva, popravili smo struju, uradili smo nešto kuća, sad se pripremamo da uradimo plinovod i kanalizaciju. Tako da Đulići više ne budu selo, već varošica.“

Povratnik Dževad Alić:

„Vratio sam se u septembru prošle godine sa kompletnom porodicom. Uslovi za život su malo teški, nezaposlenost je velika. Što se tiče donacija, donacije idu. Ja sam korisnik jedne od tih donacija od Vlade Republike Srpske. Zadovoljan sam trenutnom situacijom. Nema nikakvih problema ovdje. Trenutno žive na području mjesne zajednice Drinjača 63 porodice, koje tu stalno borave. Donacijom je urađeno 150 kuća, od 330 koje su postojale prije rata. Ove godine je urađeno 14 kuća na području mjesne zajednice. Imamo osmero djece bošnjačke nacionalnosti koja pohađaju osnovnu školu u Drinjači. Ima dosta porodica korisnika Penzijskog fonda Federacije BiH, uključujući boračke penzije. Status tih kategorija još nije usaglašen između Republike Srpske i Federacije. Kad bi se to riješilo, mislim da bi povratak bio masovniji, ne samo u mjesnu zajednicu Drinjača, nego i u komplet opštinu Zvornik i u ostale podrinjske opštine.“

U Lišnju kod Prnjavora se vratilo više od 2.000 Bošnjaka, koji se danas uglavnom bave poljoprivredom. Govori Latif Ahmić:

„Mi smo dobili od UNCOR-a pomoć u stočnom fondu – 44 krave. U programu je i rekonstrukcija vodovoda. Treba da dobijemo još nešto steonih junica.“

Radi i kulturno umjetničko društvo, s ponosom kaže Dževad Halilić:

„Trenutno imamo folklornu, dramsku i muzičku sekciju. Dramska je najaktivnija.“

U Gornje Glamočko polje vratilo se samo šest srpskih porodica. Oni govore o uslovima u kojim žive:

„Niti imam struje, niti imam kravu, ni kozu, ništa, od stoke ništa nemam. Ja sam mlad za penzije, pedeseta mi je godina, bolestan sam. Da mi je kravu ili kozu, deset ovaca, ja se ne bih bojao gladi.“

„Kad naveče uđeš u kuću, šta da pogledaš? Možeš samo leći u krevet.“

Nedavno je ovo područje posjetio i ministar Mirsad Kebo:

„Livanjski kanton je ostao po strani interesa međunarodnih donatorskih organizacija. Moj boravak ovdje znači okretanje pažnje i bosanskohercegovačke javnosti i međunarodne zajednice na potrebu da se ovim ovdje ljudima pomogne.“

Jedan od povratnika ministru je poručio:

„Vidim da ćete nešto učiniti za našu obitelj. Da će sve biti onako kako treba.“

* * * * *

Specijalna emisija Radija Slobodna Evropa posvećena je ostvarivanju prava izbjeglih i raseljenih, ali i svih drugih kojima su ugrožena temeljna ljudska prava. U ovoj emisiji na vaša pitanja odgovaraju predstavnici vlasti i nevladinog sektora, zatim međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini, te drugi stručnjaci za oblast imovinskih i drugih ljudskih prava. Pisma s pitanjima pošaljite u našu sarajevsku redakciju, gdje se priprema ova emisija. Adresa je Fra Anđela Zvizdovića br. 1, Sarajevo. Na pismo naznačite: Radio Slobodna Evropa, za emisiju Neću tuđe, hoću svoje. Ukoliko je to za vas jednostavnije, možete pisati i na našu e-mail adresu: rfe.sa@bih.net.ba
XS
SM
MD
LG