Ceo svet se priprema da obeleži desetogodišnjicu genocida u Srebrenici, najvećeg masovnog zločina od Drugog svetskog rata, uz jetko podsećanje da su njegovi arhitekti Radovan Karadžić i Ratko Mladić, još uvek na slobodi. Predstavnički dom Kongresa SAD usvojio je noćas Rezoluciju povodom 10. godišnjice srebreničkog masakra, zatraživši da se odgovorni izvedu pred lice pravde. Sličan akt usvojio je 22. juna i Senat, gornji dom Kongresa, navodi se u rezoluciji Predstavničkog doma Kongresa.
Mreža nevladinih organizacija iz BiH, SiCG i Hrvatske, Igmanska inicijativa, predložila je tim zemljama da 11. jul uvedu kao dan sećanja na sve nevine žrtve ratova na prostoru bivše Jugosavije. Hoće li vlasti svih ovih zemalja prihvatiti predlog da 11. jul postane univerzalni dan sećanja na žrtve zločina, bez prizemnih političkih poređenja i licitiranja zločina? Na ta pitanja potražili smo odgovor širom regiona.
*****
U Srbiji su, za razliku od nevladinog sektora, političke partije prilično rezervisane prema predlogu Igmanske inicijative da se 11. jul, datum masakra u Srebrenici uvede kao dan sećanja na sve nevine žrtve ratova na području bivse Jugoslavije. Teško je govoriti o tome da je u pitanju zločin koji je simbol svih zločina, kaže Miloš Aligrudić, šef poslaničke grupe DSS u Skupštini Srbije:
‘’Pristup u kojem ističemo samo jedan jedini masakr, mislim da nije dobar.’’
U Demokratskoj stranci smatraju da bi trebalo otvoriti široku društvenu debatu: šta bi bio simbolički i sveobuhvatan način obeležavanja stradanja na prostoru bivše Jugoslavije, tokom devedesetih godina. Dušan Petrović potpredsednik Demokratske stranke:
‘’Kada bude pronađen jedan trenutak u vremenu i kada bi svake godine predstavljao dan kada bi se obeležavalo sećanje na sve te žrtve, mislim da bi bilo blagotvorno da se takav datum utvrdi sa vrlo visokim stepenom saglasja. Bilo bi još bolje da taj datum bude zajednički.’’
Aleksandar Vučić, generalni sekretar SRS, nije želeo da iznosi stav svoje stranke o ovom predlogu, jer o tome nije odlučivano, jer nisu dobili zvaničnu inicijativu. Ali kaže da Radikali osuđuju sve zločine:
‘’I zločine u Srebrenici i zločine u Krajini i koji su počinjeni od strane hrvatskih organa i koji su počinjeni na Kosovu i Metohiji od strane srpskog naroda.’’
Za nevladin sektor u Srbiji, inicijativa o proglašenju 11. jula za dan sećanja na sve nevine žrtve u regionu je apsolutno prihvatljiva, kaže Miljenko Dereta, direktor nevladine organizacije ‘’Građanska Inicijativa.’’ On misli da u Srbiji ne postoji nikakva politička spremnost za nešto što je dobro za Srbiju:
‘’Mi smo svedoci da se ovde vode mali lični ratovi, ustvari, u toku su male lične samoodbrane u kojima ljudi menjaju svoje biografije i ne žele da priznaju svoje krivice, koje smo dotakli. Ništa me od Srbije ne može više iznenaditi, pa ni da odbijemo jednu tako dobru inicijativu.’’
*****
Vladajuća koalicija u Crnoj Gori podržava predlog Igmanske inicijative da sve zemlje regiona 11. jul obeleže kao dan sećanja na sve nevine žrtve ratova na prostoru bivše Jugoslavije.
Portparol Demokratske partije socijalista Predrag Sekulić bezrezervno podržava ovu inicijativu:
‘’Mislim da su ovakve inicijative apsolutno dobro došle i treba ih prihvatiti iz tog razloga što dolaze od svih strana koje su učestvovale u stradanjima koja su se dešavala na prostorima bivše SFRJ.’’
I SDP u potpunosti podržava predlog Igmanske Inicijative, jer smatra da je 11. jun, kada je počinjen zločin u Srebrenici, jedan od ključnih pokazatelja šta mogu učiniti nacionalističke i šovinističke politike na ovim prostorima, kaže portparol Branislav Radulović, napominjući da je u tom smeru i inicijativa potpredsjednika SDP Rifata Rastodera da se deklaracijom u crnogorskom Parlamentu osudi zločin u Srebrenici. Kada je riječ o deklaraciji, koja bi trebalo da bude usvojena u crnogorskom Parlamentu, vladajuća Demokratska partija socijalista je donekle revidirala prvobitni stav da nema razloga za usvajanje takve deklaracije, jer lideri najjače partije su javno saopštavali izvinjenja, kako u Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini, svima kojima su Crnogorci nanijeli zlo. U posljednjoj izjavi visokog funkcionera DPS Miodraga Vukovića, za podgoričke Vijesti, se kaže da bi trebalo osuditi zločine počinjene na prostorima bivše Jugoslavije, jer cijeli svijet osuđuje zločine u Srebrenici pa, ni Crna Gora ne treba da bježi od toga. Na drugoj strani, opozicione partije su najavile da će stav o rezoluciji, kojom se osuđuje zločin u Srebrenici, saopštiti nakon što vide tekst te rezolucije. Novak Radulović potpredsednik Srpke Narodne Stranke:
''Insistiraćemo da se osude svi zločini, naravno i ovaj u Srebrenici, ali i oni prije Srebrenice, jer zločin je univerzalna kategorija i ne treba ga dijeliti ni po kakvoj nacionalnoj osnovi.''
*****
U Bosni i Hercegovini nema jedinstvenog odgovora na predlog Igmanske inicijative da 11. juli postane Dan sećanja na sve nevine žrtve rata na prostoru bivše Jugoslavije. I ovde u rasuđivanju je radio etnički kriterijum.
Zastupnik Stranke demokratske akcije u Parlamentu BiH, Mirsad Ćeman, kaže da je stradanje Srebreničana, odnosno genocid u Srebrenici na neki način paradigma koja ocrtava nedopustivost zločina. Stoga je ohrabrujuće da se takav užasan primjer zločina uzme kao poruka i pouka za sve, kaže Ćeman:
“Za one koji se bore za pravdu i sankcioniranje počinilaca, ali i za potencijalne zločince u obavezi uvjerenja i promišljanja da će zločin kad-tad biti kažnjen. U tom smislu ja ovu inicijativu podržavam. Valja reći da je Srebrenica, prije svega, simbol stradanja Bošnjaka, a ja bih rekao i Bosanaca, ali ako u regionu svi uzmu poruku i pouku iz toga, onda je to ohrabrujuće.”
No, za mnoge u BiH još uvijek je upitno da li je Srebrenica simbol stradanja. Zastupnik u državnome parlamentu i član Predsjedništva Srpske demokratske stranke, Momčilo Novaković, kaže da nije dobro izdvajati bilo koji datum kao datum sjećanja na sve žrtve ratova:
“Mislim da on vodi ka nečemu što nije dobro, a to je, kažem, licitiranje i brojem žrtava svih ratova - koje su žrtve veće, čije su veće, koji je datum, da li je Jasenovac po žrtvama više ili Srebrenica. Nažalost, nažalost kažem, mnogo je tih datuma u istoriji ovih naroda. Vrlo teško je, po meni, prebrojavati žrtve, kojih je u istoriji ovih naroda bilo puno.”
Dosta sličan stav ima i šef Kluba zastupnika HDZ-a u Parlamentu BiH, Vinko Zorić:
“Ja žalim žrtve. Žalim da se to dogodilo, ali bilo je i većih tragedija od srebreničke. I ne znam, ne znam bih li ja to podržao bez još jedne rasprave. Mene treba u to uvjeriti.”
Da političke volje za provedbu prijedloga Igmanske inicijative u BiH za sada nema, svjedoči i sličan prijedlog koji je Klub Socijaldemokratske partije u Zastupničkome domu BiH predložio u zakonu o državnim praznicima. Zastupnik SDP-a, Jozo Križanović:
“U SDP-ovom prijedlogu zakona o državnim praznicima jedan od praznika je upravo 11. juli, dan sjećanja na žrtve Srebrenice i svih žrtava rata. Mi smo taj zakon predložili sa mogućnošću da se tu Srebrenica posmatra kao paradigma, kao simbol stradanja, s tim što se može aterirati u smislu da se u BiH dođe do jednog datuma sjećanja na žrtve svih ratova na ovom prostoru. Za sada taj zakon nema prolaz.”
Predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava RS-a, Branko Todorović, kaže da bi bilo dobro da imamo datume, događaje i simbole koji će nas podsjećati na nesreće koje su se događale u periodu 1991. - 1996. godina, pa i kasnije. No, skeptičan je da bi se takvo što moglo provesti i u djelo:
“Očigledno je da u ovom trenutku vladajuće političke strukture regiona, pa čak i veliki broj, ili, možemo slobodno reći, i najveći broj građana se jednostvano ne slaže čak ni oko jednog suštinskog pitanja vezanog za prirodu rata, tok, nastanak, zločine koji su se dešavali, pitanja krivice i, jednostvano, čini nam se da se mnogo više napora ulaže u to da se opravdaju čak i zločini nekih strana, da se puno toga i sakrije, da se istina iskrivi, tako da ja nisam siguran da u ovom trenutku u regionu postoji nešto oko čega bi se mogli složiti svi i što bi moglo postati zajedničkim simbolom.”
*****
U Uredu hrvatskog predsednika podsećaju da je Mesićev stav o kažnjavanju ratnih zločina dobro poznat, a kako je srebrenička tragedija bila najveći masakr počinjen u tim ratovima, predlog da se taj dan poklopi sa datumom pokolja u Srebrenici čini se logičnim. Iz vladajuće stranke, HDZ-a za sada nema reakcija.
U uredu Hrvatskoga predsjednika kazali su za Radio Slobodna Evropa da predsjednik Mesić ne vidi niti jednog razloga zašto Hrvatskoj ne bi bila dobrodošla inicijativa da se u sve tri zemlje, na jedan određeni dan, oda počast svim nevinim žrtvama nedavnih ratova. S obzirom na to da je srebrenička tragedija bila najveći masakr počinjen u ratovima, prijedlog da se taj datum poklopi sa zločinom u Srebrenici, čini se logičnim. Drugi segmenti izvršne vlasti i zakonodavna vlast ostali su za sada bez komentara. Hrvatski premijer Ivo Sanader nalazi se u važnoj posjeti Izraelu, potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor zatražila je naš upit time-out do sutra kako bi bilje mogla proučiti prijedlog Igmanske inicijative. Potpredsjednica Sabora i predsjednica Oporbene Narodne stranke Vesna Pusić, u izjavi za RSE, podržava ovaj prijedlog.
''Meni se čini dobrim prijedlogom, jer mislim da srebrenički zločini u velikoj mjeri simboliziraju prirodu tog rata, grozotu koja je u njemu dominirala. Takav jedan zajednički stav bio bi i jedna od pobjeda onih koji su uvijek osuđivali zločine.''
Donedavni čelnik Liberalne stranke, saborni zastupnik i profesor povijesti na sveučilištu Yale, podupire ovu inicijativu uz ogradu:
''Imali smo priliku vidjeti predsjednika tri zemlje koji se nalaze oko jedne inicijative, a bilo bi mnogo bolje da se hvataju oko jedne druge, a to je: hvatanje zločinaca koji su prouzrokovali Srebrenicu i druge slične masakre.''
Mreža nevladinih organizacija iz BiH, SiCG i Hrvatske, Igmanska inicijativa, predložila je tim zemljama da 11. jul uvedu kao dan sećanja na sve nevine žrtve ratova na prostoru bivše Jugosavije. Hoće li vlasti svih ovih zemalja prihvatiti predlog da 11. jul postane univerzalni dan sećanja na žrtve zločina, bez prizemnih političkih poređenja i licitiranja zločina? Na ta pitanja potražili smo odgovor širom regiona.
*****
U Srbiji su, za razliku od nevladinog sektora, političke partije prilično rezervisane prema predlogu Igmanske inicijative da se 11. jul, datum masakra u Srebrenici uvede kao dan sećanja na sve nevine žrtve ratova na području bivse Jugoslavije. Teško je govoriti o tome da je u pitanju zločin koji je simbol svih zločina, kaže Miloš Aligrudić, šef poslaničke grupe DSS u Skupštini Srbije:
‘’Pristup u kojem ističemo samo jedan jedini masakr, mislim da nije dobar.’’
U Demokratskoj stranci smatraju da bi trebalo otvoriti široku društvenu debatu: šta bi bio simbolički i sveobuhvatan način obeležavanja stradanja na prostoru bivše Jugoslavije, tokom devedesetih godina. Dušan Petrović potpredsednik Demokratske stranke:
‘’Kada bude pronađen jedan trenutak u vremenu i kada bi svake godine predstavljao dan kada bi se obeležavalo sećanje na sve te žrtve, mislim da bi bilo blagotvorno da se takav datum utvrdi sa vrlo visokim stepenom saglasja. Bilo bi još bolje da taj datum bude zajednički.’’
Aleksandar Vučić, generalni sekretar SRS, nije želeo da iznosi stav svoje stranke o ovom predlogu, jer o tome nije odlučivano, jer nisu dobili zvaničnu inicijativu. Ali kaže da Radikali osuđuju sve zločine:
‘’I zločine u Srebrenici i zločine u Krajini i koji su počinjeni od strane hrvatskih organa i koji su počinjeni na Kosovu i Metohiji od strane srpskog naroda.’’
Za nevladin sektor u Srbiji, inicijativa o proglašenju 11. jula za dan sećanja na sve nevine žrtve u regionu je apsolutno prihvatljiva, kaže Miljenko Dereta, direktor nevladine organizacije ‘’Građanska Inicijativa.’’ On misli da u Srbiji ne postoji nikakva politička spremnost za nešto što je dobro za Srbiju:
‘’Mi smo svedoci da se ovde vode mali lični ratovi, ustvari, u toku su male lične samoodbrane u kojima ljudi menjaju svoje biografije i ne žele da priznaju svoje krivice, koje smo dotakli. Ništa me od Srbije ne može više iznenaditi, pa ni da odbijemo jednu tako dobru inicijativu.’’
*****
Vladajuća koalicija u Crnoj Gori podržava predlog Igmanske inicijative da sve zemlje regiona 11. jul obeleže kao dan sećanja na sve nevine žrtve ratova na prostoru bivše Jugoslavije.
Portparol Demokratske partije socijalista Predrag Sekulić bezrezervno podržava ovu inicijativu:
‘’Mislim da su ovakve inicijative apsolutno dobro došle i treba ih prihvatiti iz tog razloga što dolaze od svih strana koje su učestvovale u stradanjima koja su se dešavala na prostorima bivše SFRJ.’’
I SDP u potpunosti podržava predlog Igmanske Inicijative, jer smatra da je 11. jun, kada je počinjen zločin u Srebrenici, jedan od ključnih pokazatelja šta mogu učiniti nacionalističke i šovinističke politike na ovim prostorima, kaže portparol Branislav Radulović, napominjući da je u tom smeru i inicijativa potpredsjednika SDP Rifata Rastodera da se deklaracijom u crnogorskom Parlamentu osudi zločin u Srebrenici. Kada je riječ o deklaraciji, koja bi trebalo da bude usvojena u crnogorskom Parlamentu, vladajuća Demokratska partija socijalista je donekle revidirala prvobitni stav da nema razloga za usvajanje takve deklaracije, jer lideri najjače partije su javno saopštavali izvinjenja, kako u Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini, svima kojima su Crnogorci nanijeli zlo. U posljednjoj izjavi visokog funkcionera DPS Miodraga Vukovića, za podgoričke Vijesti, se kaže da bi trebalo osuditi zločine počinjene na prostorima bivše Jugoslavije, jer cijeli svijet osuđuje zločine u Srebrenici pa, ni Crna Gora ne treba da bježi od toga. Na drugoj strani, opozicione partije su najavile da će stav o rezoluciji, kojom se osuđuje zločin u Srebrenici, saopštiti nakon što vide tekst te rezolucije. Novak Radulović potpredsednik Srpke Narodne Stranke:
''Insistiraćemo da se osude svi zločini, naravno i ovaj u Srebrenici, ali i oni prije Srebrenice, jer zločin je univerzalna kategorija i ne treba ga dijeliti ni po kakvoj nacionalnoj osnovi.''
*****
U Bosni i Hercegovini nema jedinstvenog odgovora na predlog Igmanske inicijative da 11. juli postane Dan sećanja na sve nevine žrtve rata na prostoru bivše Jugoslavije. I ovde u rasuđivanju je radio etnički kriterijum.
Zastupnik Stranke demokratske akcije u Parlamentu BiH, Mirsad Ćeman, kaže da je stradanje Srebreničana, odnosno genocid u Srebrenici na neki način paradigma koja ocrtava nedopustivost zločina. Stoga je ohrabrujuće da se takav užasan primjer zločina uzme kao poruka i pouka za sve, kaže Ćeman:
“Za one koji se bore za pravdu i sankcioniranje počinilaca, ali i za potencijalne zločince u obavezi uvjerenja i promišljanja da će zločin kad-tad biti kažnjen. U tom smislu ja ovu inicijativu podržavam. Valja reći da je Srebrenica, prije svega, simbol stradanja Bošnjaka, a ja bih rekao i Bosanaca, ali ako u regionu svi uzmu poruku i pouku iz toga, onda je to ohrabrujuće.”
No, za mnoge u BiH još uvijek je upitno da li je Srebrenica simbol stradanja. Zastupnik u državnome parlamentu i član Predsjedništva Srpske demokratske stranke, Momčilo Novaković, kaže da nije dobro izdvajati bilo koji datum kao datum sjećanja na sve žrtve ratova:
“Mislim da on vodi ka nečemu što nije dobro, a to je, kažem, licitiranje i brojem žrtava svih ratova - koje su žrtve veće, čije su veće, koji je datum, da li je Jasenovac po žrtvama više ili Srebrenica. Nažalost, nažalost kažem, mnogo je tih datuma u istoriji ovih naroda. Vrlo teško je, po meni, prebrojavati žrtve, kojih je u istoriji ovih naroda bilo puno.”
Dosta sličan stav ima i šef Kluba zastupnika HDZ-a u Parlamentu BiH, Vinko Zorić:
“Ja žalim žrtve. Žalim da se to dogodilo, ali bilo je i većih tragedija od srebreničke. I ne znam, ne znam bih li ja to podržao bez još jedne rasprave. Mene treba u to uvjeriti.”
Da političke volje za provedbu prijedloga Igmanske inicijative u BiH za sada nema, svjedoči i sličan prijedlog koji je Klub Socijaldemokratske partije u Zastupničkome domu BiH predložio u zakonu o državnim praznicima. Zastupnik SDP-a, Jozo Križanović:
“U SDP-ovom prijedlogu zakona o državnim praznicima jedan od praznika je upravo 11. juli, dan sjećanja na žrtve Srebrenice i svih žrtava rata. Mi smo taj zakon predložili sa mogućnošću da se tu Srebrenica posmatra kao paradigma, kao simbol stradanja, s tim što se može aterirati u smislu da se u BiH dođe do jednog datuma sjećanja na žrtve svih ratova na ovom prostoru. Za sada taj zakon nema prolaz.”
Predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava RS-a, Branko Todorović, kaže da bi bilo dobro da imamo datume, događaje i simbole koji će nas podsjećati na nesreće koje su se događale u periodu 1991. - 1996. godina, pa i kasnije. No, skeptičan je da bi se takvo što moglo provesti i u djelo:
“Očigledno je da u ovom trenutku vladajuće političke strukture regiona, pa čak i veliki broj, ili, možemo slobodno reći, i najveći broj građana se jednostvano ne slaže čak ni oko jednog suštinskog pitanja vezanog za prirodu rata, tok, nastanak, zločine koji su se dešavali, pitanja krivice i, jednostvano, čini nam se da se mnogo više napora ulaže u to da se opravdaju čak i zločini nekih strana, da se puno toga i sakrije, da se istina iskrivi, tako da ja nisam siguran da u ovom trenutku u regionu postoji nešto oko čega bi se mogli složiti svi i što bi moglo postati zajedničkim simbolom.”
*****
U Uredu hrvatskog predsednika podsećaju da je Mesićev stav o kažnjavanju ratnih zločina dobro poznat, a kako je srebrenička tragedija bila najveći masakr počinjen u tim ratovima, predlog da se taj dan poklopi sa datumom pokolja u Srebrenici čini se logičnim. Iz vladajuće stranke, HDZ-a za sada nema reakcija.
U uredu Hrvatskoga predsjednika kazali su za Radio Slobodna Evropa da predsjednik Mesić ne vidi niti jednog razloga zašto Hrvatskoj ne bi bila dobrodošla inicijativa da se u sve tri zemlje, na jedan određeni dan, oda počast svim nevinim žrtvama nedavnih ratova. S obzirom na to da je srebrenička tragedija bila najveći masakr počinjen u ratovima, prijedlog da se taj datum poklopi sa zločinom u Srebrenici, čini se logičnim. Drugi segmenti izvršne vlasti i zakonodavna vlast ostali su za sada bez komentara. Hrvatski premijer Ivo Sanader nalazi se u važnoj posjeti Izraelu, potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor zatražila je naš upit time-out do sutra kako bi bilje mogla proučiti prijedlog Igmanske inicijative. Potpredsjednica Sabora i predsjednica Oporbene Narodne stranke Vesna Pusić, u izjavi za RSE, podržava ovaj prijedlog.
''Meni se čini dobrim prijedlogom, jer mislim da srebrenički zločini u velikoj mjeri simboliziraju prirodu tog rata, grozotu koja je u njemu dominirala. Takav jedan zajednički stav bio bi i jedna od pobjeda onih koji su uvijek osuđivali zločine.''
Donedavni čelnik Liberalne stranke, saborni zastupnik i profesor povijesti na sveučilištu Yale, podupire ovu inicijativu uz ogradu:
''Imali smo priliku vidjeti predsjednika tri zemlje koji se nalaze oko jedne inicijative, a bilo bi mnogo bolje da se hvataju oko jedne druge, a to je: hvatanje zločinaca koji su prouzrokovali Srebrenicu i druge slične masakre.''
