Dostupni linkovi

logo-print

Zatraženo produženje mandata Haškog tribunala


Teodor Meron, predsjednik Međunarodnog krivičnog tribunala za ratne zločine, počinjene nakon 1991. na području bivše Jugoslavije, službeno je zatražio produženje rada tog suda i nakon 2008., kada je, prema ranijim planovima, Tribunal trebao prestati postojati .
"Želimo vam predstaviti realnu sliku stanja i procesa koji se vode pred Sudom. Trenutno se paralelno vodi šest procesa, 22. haških bjegunaca je stiglo uTribunal, dakle, 50 posto više optuženih čeka suđenja, nego što je to bilo tijekom podnošenja posljednjeg izvještaja u prosincu 2004. Do kraja ove godine počet će četiri nova procesa".

Predsjednik Suda je istaknuo da se neka suđenja niže rangiranim optuženicama mogu prebaciti na nacionalna pravosuđa. S tim u vezi, on je posebno istaknuo početak rada Vijeća za ratne zločine u BH u ožujku ove godine.
Suradnja zemalja regije sa Sudom je u posljednje vrijeme poboljšana. Povećan je broj optuženih koji su transferirani u Hag, posebno iz Srbije i Crne Gore, a ponekad se to događalo uz pomoć i suradnju RS, rekao je Meron. On je posebno istaknuo napore srpskog predsjednika i premijera, Tadića i Koštunice, u ostvarivanju suradnje s Tribunalom.
Kao preperaka punoj suradnji Hrvatske s Haškim sudom je činjenica što još nije locirano mjesto skrivanja haškog bjegunca Ante Gotovine i što on još nije izručen Haškom sudu, ocijenio je Meron.

Predsjednik Haškog tribunala je ponovio stajališta da se neka suđenja koja su u toku neće moći okončati do 2008., već će morati da potraju najmanje i tokom 2009. i da Tribunal ne bi trebalo da prestane da radi dok ne se pred licem pravde ne nađu Ratko Mladić, Radovan Karadžić i Ante Gotovina.
U svom obraćanju članovima Vijeća sigurnosti UN, Meron je posebno naglasio da će se ovog srpnja obilježiti deseta obljetnica genocida u Srebrenici. Bošnjaci su ubijani metodično i mučki i to isključivo na temelju svoje pripadnosti.
"Sramota je da su Karadžić i Mladić još uvijek na slobodi", rekao je Meron..

Misija ovoga suda je pravda za žrtve, istaknuo je Meron, kojemu je ovo i posljednje obraćanje Vijeću sigurnosti UN kao predsjedniku Suda.

I glavna haška tužiteljica Carla del Ponte također se zapitala zašto najodgovorniji za zločin u Srebrenici, Karadžić i Mladić još nisu uhapšeni, te je istaknula da je to bio njen glavni razlog zašto je kazala da neće sudjelovati u komemoraciji u povodu desetljeća srebreničke tragedije.

Po ocjeni tužiteljice, najviše je uznapredovala suradnja SCG sa Haškim sudom. Ona očekuje da će Rusija pomoći u identificiranju i izručenju Đordjevića i Zelenovića, dvojice bjegunaca koji su na njenom teritoriju. Del Ponte je ponovila svoje ranije stavove o odnosu Hrvatske prema suradnji s Tribunalom. Gotovina još ima mrežu pomagača unutar državne administracije:

"Hrvatski premijer Ivo Sanader mi je dao osobna uvjeravanja da se stvarno sve radi kako bi se Gotovinu transferiralo u Tribunal, no dok Gotovina ne bude u Hagu - ocjena je da nema pune suradnje Zagreba s Hagom".

Carla del Ponte je ponovila da se nada da će BH, Hrvatska i SCG međusobno ipak dogovoriti način izručivanja optuženih za ratne zločine, o čemu su ministri pravde raspravljali prošloga tjedna na Brijunima. Pojasnila je da je, nakon razgovora u Zagrebu i Beogradu, također odlučila povući svoj raniji prijedlog da se " vukovarskoj trojci" sudi pred pravosuđima Hrvatske ili SCG.

BiH, a unutar nje RS, te SCG i Hrvatska, usprkos određenim pomacima, još uvijek u potpunosti ne surađuju s Tribunalom, ali pokazuju volju da to učine, zato prostale bjegunce moramo dovesti pred lice pravde. Zadaća NATO-a i EUFOR-a je da privedu Karadžića i ostale pred lice pravde. No, sve dok Radovanu Karadžiću, Ratku Mladiću i Anti Gotovini bude uspijevalo izbjeći pravdi i suprostavljati se međunarodnoj zajednici, uloga ovoga suda ostaje nezavršena, zaključila je Carla del Ponte pred Vijećem sigurnosti UN.
XS
SM
MD
LG