Stručno povjerenstvo zagrebačke bolnice u Petrovoj, najpoznatije hrvatske Klinike za ženske bolesti i porode, utvrdilo je da je 12. svibnja novorođena beba umrla zbog pogreške liječnika i zakašnjelog carskog reza. Jučer je obavljena i obdukcija druge bebe, stare tri dana, koja je u istoj bolnici iznenada umrla u prošlu subotu.
Pokrenuta je i istraga oko smrti pedesetogodišnjeg Zadranina koji je preminuo u nedjelju ujutro na teniskom terenu udaljenom samo kilometar od tamošnje Opće bolnice, no prijatelji nisu mogli dozvati Hitnu pomoć jer je broj Hitne bio u kvaru.
''Ako je i pola od toga istina, strašno je.''
''Strašno je i za čuti, a kamoli i za doživjeti.''
Za razliku od građana, bivši ministar zdravstva, doktor Andro Vlahušić, ne misli da su tragični događaji signali drastičnog pogoršanja stanja u hrvatskom zdravstvu, već više neorganiziranog odnosa bolnica prema medijima:
''Svaki dan možete imati naslovnicu novina sa jasnom ljudskom tragedijom da je majka izgubila svoje prvo ili treće dijete i da se možda moglo negdje nešto učiniti. Neću bježati od toga. To dominira i brzo izlazi vani iz krugova ginekologa koji su međusobno posvađani do krajnjih granica.''
Bivši se ministar slaže s većinom građana koji tvrde da je odnos prema rodiljama u hrvatskim bolnicama često neprimjeren i ignorantski:
''Ginekologija je, na žaslost, struka koja je najmanje učinila na međusobnoj komunikaciji između majki, obitelji i samih liječnika. Jedan veći dio razloga je i zbog komercijalnih interesa, pošto se u ginekologiji, od cijele medicine, vrti vjerojatno najviše novca.''
U svim anketama Transparency internationala upravo je hrvatsko zdravstvo, uz pravosuđe, u percepciji građana, najkorumpiranija institucija u Hrvatskoj:
''Moja žena ne može hodati. Mora ići pješke na drugi kat, i dole, u zdravstvenom centru koji posjećuje.''
''Naše bolnice su katastrofa. Liječnici nisu loši, ali nisu ljubazni. Dugo se čeka. Sa starijim sinom sam jučer kod ortopeda čekala šest i pol sati.''
''Meni je dobro jer mi ne treba doktor. Ne idem često pa mi je super.''
Doktor Hrvoje Šobat, predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora:
''Sam proces osnaživanja pacijenata, koji je trenutno moderan u svim zemljama, čini mi se da se pretvara u svoju suprotnost i da pacijenti više nisu pacijenti nego da su protivnici onima koji ih liječe. Ja sam za komunikaciju sa pacijentima, ali to ne može prerasti u jedno ograničavanje autonomije liječnika kada je u pitanju njihova sloboda odlučivanja indikacija i načina liječenja.''
Ministar zdrvastva, Neven Ljubičić, upozorio je ovih dana da je, financijski gledano, hrvatsko zdravstvo na samoj granici katastrofe, te najavljuje drastično rezanje postojećih prava iz zdravstvenog osiguranja.
''To nije dobro rješenje jer nemamo novce da bi smo to platili. Kako ćemo mi to podnijeti? Mnogi su očajni zbog toga što je zdravstvo došlo u ovakvu situaciju. Prije je ipak bilo dobro.''
Za predsjednika Hrvatskog liječničkog zbora, odgovor je vrlo jednostavan:
''Ako danas ljudi dižu kredite za nove aute, troše novac na cigarete, mobitele i razne druge stvari, ne mogu očekivati da će u pogledu očuvanja zdravlja imati sve osigurano bez doplate.''
Pokrenuta je i istraga oko smrti pedesetogodišnjeg Zadranina koji je preminuo u nedjelju ujutro na teniskom terenu udaljenom samo kilometar od tamošnje Opće bolnice, no prijatelji nisu mogli dozvati Hitnu pomoć jer je broj Hitne bio u kvaru.
''Ako je i pola od toga istina, strašno je.''
''Strašno je i za čuti, a kamoli i za doživjeti.''
Za razliku od građana, bivši ministar zdravstva, doktor Andro Vlahušić, ne misli da su tragični događaji signali drastičnog pogoršanja stanja u hrvatskom zdravstvu, već više neorganiziranog odnosa bolnica prema medijima:
''Svaki dan možete imati naslovnicu novina sa jasnom ljudskom tragedijom da je majka izgubila svoje prvo ili treće dijete i da se možda moglo negdje nešto učiniti. Neću bježati od toga. To dominira i brzo izlazi vani iz krugova ginekologa koji su međusobno posvađani do krajnjih granica.''
Bivši se ministar slaže s većinom građana koji tvrde da je odnos prema rodiljama u hrvatskim bolnicama često neprimjeren i ignorantski:
''Ginekologija je, na žaslost, struka koja je najmanje učinila na međusobnoj komunikaciji između majki, obitelji i samih liječnika. Jedan veći dio razloga je i zbog komercijalnih interesa, pošto se u ginekologiji, od cijele medicine, vrti vjerojatno najviše novca.''
U svim anketama Transparency internationala upravo je hrvatsko zdravstvo, uz pravosuđe, u percepciji građana, najkorumpiranija institucija u Hrvatskoj:
''Moja žena ne može hodati. Mora ići pješke na drugi kat, i dole, u zdravstvenom centru koji posjećuje.''
''Naše bolnice su katastrofa. Liječnici nisu loši, ali nisu ljubazni. Dugo se čeka. Sa starijim sinom sam jučer kod ortopeda čekala šest i pol sati.''
''Meni je dobro jer mi ne treba doktor. Ne idem često pa mi je super.''
Doktor Hrvoje Šobat, predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora:
''Sam proces osnaživanja pacijenata, koji je trenutno moderan u svim zemljama, čini mi se da se pretvara u svoju suprotnost i da pacijenti više nisu pacijenti nego da su protivnici onima koji ih liječe. Ja sam za komunikaciju sa pacijentima, ali to ne može prerasti u jedno ograničavanje autonomije liječnika kada je u pitanju njihova sloboda odlučivanja indikacija i načina liječenja.''
Ministar zdrvastva, Neven Ljubičić, upozorio je ovih dana da je, financijski gledano, hrvatsko zdravstvo na samoj granici katastrofe, te najavljuje drastično rezanje postojećih prava iz zdravstvenog osiguranja.
''To nije dobro rješenje jer nemamo novce da bi smo to platili. Kako ćemo mi to podnijeti? Mnogi su očajni zbog toga što je zdravstvo došlo u ovakvu situaciju. Prije je ipak bilo dobro.''
Za predsjednika Hrvatskog liječničkog zbora, odgovor je vrlo jednostavan:
''Ako danas ljudi dižu kredite za nove aute, troše novac na cigarete, mobitele i razne druge stvari, ne mogu očekivati da će u pogledu očuvanja zdravlja imati sve osigurano bez doplate.''
