Zbog niza nepreciznosti i nedorečenosti, koje omogućavaju zloupotrebu postojeće zakonske regulative i namještanje tendera, Crna Gora bi, u toku ove godine trebalo da dobije novi Zakon o javnim nabavkama. Profesor Milorad Ivović, direktor Instituta za uporedno pravo je za naš radio rekao da su u toku aktivnosti radne grupe čiji je zadatak izrada potpuno novog teksta Zakona o javnim nabavkama koji bi trebalo da maksimalno smanji mogućnost za malverzacije. “Ukoliko se zakon poštuje i takav kakav je, značajno se smanjuje mogućnost bilo kakvih zloupotreba u nabavkama”, smatra profesor Ivović:
“Teško je unaprijed reći koja će poboljšanja ili inovacije zadržati taj zakon. U svakom slučaju treba precizirati mogućnosti, odnosno ovlašćenja Komisije za javne nabavke da vrši sankcionu djelatnost - da kažnjava”.
Vanja Ćalović, koordinator Mreže za afirmaciju nevladinog sektora, govoreći o mogućnostima za namještanje tendera ističe da za ovu vrstu malverzacija postoji više načina i mogućnosti, ali među njima izdvaja nekoliko od kojih je prvi da se tenderski uslovi za dodjelu posla postave tako da odgovaraju jednoj određenoj, odnosno odabranoj, privilegovanoj firmi:
“Koristi se i mogućnost nabavke do 15 hiljada eura koja ne podliježe Zakonu o javnim nabavkama i treći način: da se nakon prijavljivanja firmi za tender vrši ili zastrašivanje određenih firmi ili se kasnije aneksima ugovora omogućava ekstra zarada onim ponuđačima koji imaju određenu vrstu dogovora sa nekom javnom institucijom”.
Prema riječima Ćalovićeve, Mreža za afirmaciju nevladinog sektora će najkasnije do sjutra podnijeti krivičnu prijavu protiv crnogorskog ministra prosvjete i nauke Slobodana Backovića, zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj u korist jedne podgoričke firme, odnosno, zbog osnovane sumnje da je postavio restriktivne kriterijume za prijavljivanje na tender za nabavku računarske opreme i time tom preduzeću obezbijedio povoljniji položaj:
“Ministarstvo prosvjete i nauke je taj tender poništilo jer, kako kažu, nijesu dobili adekvatnu ponudu. Međutim, postoji osnovana sumnja da je, nakon objavljivanja nekih od činjenica vezanih za taj tender, Ministarstvo bilo onemogućeno da učini ono što je pokušavalo da uradi od samog početka. Vrlo je važno napomenuti da je sam ministar rekao da on nije znao da je tender lokalni, a da je potpisao to rješenje, a nakon toga da je naknadno postavljen uslov od milion eura prihoda, što je svakako eliminisalo veliki broj firmi”.
“Argumenti koji predstavljaju okosnicu prijave Mreže za afirmaciju nevladinog sektora su apsolutno netačni, što se može provjeriti u tenderskoj dokumentaciji”, rekao je povodom prijave MANS-a, Zoran Peković, ovlašćeni službenik Ministarstva prosvjete za javne nabavke:
“Prijava MANS-a je apsolutno neosnovana i svaki komentar je izlišan. Naš rad je javan i dostupan svima. Ukoliko bilo ko ima ikakvih primjedbi na rad našeg Ministarstva neka izvoli da pogleda dokumentaciju”.
Privatizacioni proces u Crnoj Gori takođe se odvija uz povremene ocjene o spornim tenderima. Beransko “Šumsko industrijsko preduzeće”, čiji je stečaj i pokušaj privatizacije u minule dvije godine praćen brojnim aferama, treći put postaje predmet tendera za prodaju većinskog paketa akcija. “Oglasom akcionarskog društva “Šumsko – Berane”, prodaje se, već jednom prodata imovina što je u međuvremenu postalo i predmet bavljenja Vrhovnog suda”, tvrdi Aco Vuković, vlasnik beranskog preduzeća “Elektrotehna”, koje je, po njegovim tvrdnjama, postalo vlasnik beranske drvo-preradjivačke firme. "I sami uslovi prodaje su diskutabilni, pa se pored prodaje već prodate firme radi i o namještenom tenderu", kaže Vuković:
“U vezi konkretnog oglasa ponavlja se stara praksa stečajnoj upravi da samim oglasom unaprijedi projekciju budućeg kupca”.
Zloupotreba, odnosno, namještanje tendera je fenomen široko prisutan u zemljama okruženja, odnosno, državama u tranziciji. Međutim ni evropske institucije nijesu lišene ovih pojava. Ipak, sasvim je sigurno da je pojava mahinacija pri javnim nabavkama mnogo manje, a da su reakcije daleko oštrije. O slučaju namještanja tendera u koji je bio umješan službenik Evropske agencije za rekonstrukciju, Dragan Mugoša, portparol podgoričke kancelarije ove intitucije:
“Prije dvije godine službenik Evropske agencije za rekonstrukciju, koji je radio na projektu obnove termoelektrane u Beogradu, bio je osumnjičen od strane Uprave Evropske agencije za rekonstrukciju za neetičko ponašanje. Kada smo otkrili navedenu mogućnost odmah smo ga otpustili i čitav slučaj prijavili OLAF-u, Evrpskoj kancelariji za pronevjere”.
“Teško je unaprijed reći koja će poboljšanja ili inovacije zadržati taj zakon. U svakom slučaju treba precizirati mogućnosti, odnosno ovlašćenja Komisije za javne nabavke da vrši sankcionu djelatnost - da kažnjava”.
Vanja Ćalović, koordinator Mreže za afirmaciju nevladinog sektora, govoreći o mogućnostima za namještanje tendera ističe da za ovu vrstu malverzacija postoji više načina i mogućnosti, ali među njima izdvaja nekoliko od kojih je prvi da se tenderski uslovi za dodjelu posla postave tako da odgovaraju jednoj određenoj, odnosno odabranoj, privilegovanoj firmi:
“Koristi se i mogućnost nabavke do 15 hiljada eura koja ne podliježe Zakonu o javnim nabavkama i treći način: da se nakon prijavljivanja firmi za tender vrši ili zastrašivanje određenih firmi ili se kasnije aneksima ugovora omogućava ekstra zarada onim ponuđačima koji imaju određenu vrstu dogovora sa nekom javnom institucijom”.
Prema riječima Ćalovićeve, Mreža za afirmaciju nevladinog sektora će najkasnije do sjutra podnijeti krivičnu prijavu protiv crnogorskog ministra prosvjete i nauke Slobodana Backovića, zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj u korist jedne podgoričke firme, odnosno, zbog osnovane sumnje da je postavio restriktivne kriterijume za prijavljivanje na tender za nabavku računarske opreme i time tom preduzeću obezbijedio povoljniji položaj:
“Ministarstvo prosvjete i nauke je taj tender poništilo jer, kako kažu, nijesu dobili adekvatnu ponudu. Međutim, postoji osnovana sumnja da je, nakon objavljivanja nekih od činjenica vezanih za taj tender, Ministarstvo bilo onemogućeno da učini ono što je pokušavalo da uradi od samog početka. Vrlo je važno napomenuti da je sam ministar rekao da on nije znao da je tender lokalni, a da je potpisao to rješenje, a nakon toga da je naknadno postavljen uslov od milion eura prihoda, što je svakako eliminisalo veliki broj firmi”.
“Argumenti koji predstavljaju okosnicu prijave Mreže za afirmaciju nevladinog sektora su apsolutno netačni, što se može provjeriti u tenderskoj dokumentaciji”, rekao je povodom prijave MANS-a, Zoran Peković, ovlašćeni službenik Ministarstva prosvjete za javne nabavke:
“Prijava MANS-a je apsolutno neosnovana i svaki komentar je izlišan. Naš rad je javan i dostupan svima. Ukoliko bilo ko ima ikakvih primjedbi na rad našeg Ministarstva neka izvoli da pogleda dokumentaciju”.
Privatizacioni proces u Crnoj Gori takođe se odvija uz povremene ocjene o spornim tenderima. Beransko “Šumsko industrijsko preduzeće”, čiji je stečaj i pokušaj privatizacije u minule dvije godine praćen brojnim aferama, treći put postaje predmet tendera za prodaju većinskog paketa akcija. “Oglasom akcionarskog društva “Šumsko – Berane”, prodaje se, već jednom prodata imovina što je u međuvremenu postalo i predmet bavljenja Vrhovnog suda”, tvrdi Aco Vuković, vlasnik beranskog preduzeća “Elektrotehna”, koje je, po njegovim tvrdnjama, postalo vlasnik beranske drvo-preradjivačke firme. "I sami uslovi prodaje su diskutabilni, pa se pored prodaje već prodate firme radi i o namještenom tenderu", kaže Vuković:
“U vezi konkretnog oglasa ponavlja se stara praksa stečajnoj upravi da samim oglasom unaprijedi projekciju budućeg kupca”.
Zloupotreba, odnosno, namještanje tendera je fenomen široko prisutan u zemljama okruženja, odnosno, državama u tranziciji. Međutim ni evropske institucije nijesu lišene ovih pojava. Ipak, sasvim je sigurno da je pojava mahinacija pri javnim nabavkama mnogo manje, a da su reakcije daleko oštrije. O slučaju namještanja tendera u koji je bio umješan službenik Evropske agencije za rekonstrukciju, Dragan Mugoša, portparol podgoričke kancelarije ove intitucije:
“Prije dvije godine službenik Evropske agencije za rekonstrukciju, koji je radio na projektu obnove termoelektrane u Beogradu, bio je osumnjičen od strane Uprave Evropske agencije za rekonstrukciju za neetičko ponašanje. Kada smo otkrili navedenu mogućnost odmah smo ga otpustili i čitav slučaj prijavili OLAF-u, Evrpskoj kancelariji za pronevjere”.
