Subota, 15. siječnja
Izborna je šutnja. Bilo bi dobro da je više takvih dana u godini, a ne samo kad se glasuje. Čulo bi se manje izjava koje nemaju veze sa stvarnošću.
U kafiću 'Talir', čitam rezultate ankete 'Dubrovačkog vjesnika' o najavi prije i tijekom rata izbjeglih 1200 Srba, stacioniranih u Trebinju, da se vrate u Grad. Od 200 sudionika ankete čak 99 posto je protiv njihova povratka.
Ratne žrtve i posljedice na dubrovačkom području jesu velike i još se osjećaju, ali tolika odbijenica zabrinjava. Dubrovnikom, inače, vlada HDZ, čiji čelnik i premijer Sanader govoreći o pomirenju i suživotu odnedavno voli kazati da je čovjek iznad svega, dok su u drugom planu njegova nacionalnost, vjera i sve ostalo. Gospar Ivo morat će na teren, jer život, očito, stanuje negdje drugdje.
Nedjelja, 16. siječnja
Pred Lokrum je danas uplovio talijanski cruiser 'Costa Marina'. To je prva potvrda optimističkih najava da će Dubrovnik imati još jednu dobru turističku godinu.
Odlazak na biralište, glasujem za Mesića. U proteklih pet godina ispunio je većinu svojih obećanja, uljudio je Hrvatsku, približio je svijetu, počeo normalizaciju odnosa sa susjedima. Usto, energično je spriječio državni udar pučistički nastrojenih generala. Dovoljno za drugi mandat, koji novi stari predsjednik uvjerljivo osvaja sa 66 posto glasova.
Ponedjeljak, 17. siječnja
Mesić je zapravo trijumfirao: pobijedio je u 19 od ukupno 21 hrvatske županije, dobio je više glasova i od dr. Tuđmana kojemu '92. i '97. nitko nije mogao 'ni opepelit'. Čelnici HDZ-a i njihova kandidatkinja Jadranka Kosor govore o tobože respektabilnom rezultatu, očiti poraz pokušavaju pretvoriti u pobjedu. To se zove 'pila naopako'. No, slabo im ide: sve je više dokumentiranih saznanja o izbornim muljanjima i mrtvim dušama u tzv. dijaspori, a novinarka 'Jutarnjeg lista' Antonija Knežević glasovanjem u Karlovcu i Mostaru efektno je dokazala moguću zloporabu biračkog prava u BiH.
Utorak, 18. siječnja
Zahuktala se rasprava trebaju li Hrvati u BiH imati pravo glasa na hrvatskim izborima. Tih će 300-tinjak tisuća glasova HDZ teško pustiti, iako je posve logično da birači glasuju samo ondje gdje plaćaju porez. Vladajući kažu da će se to pitanje uskoro riješiti sa Sarajevom kroz sporazum o dvojnom državljanstvu. No, 'uskoro' je vrlo varljiva odrednica. Zato bi bilo dobro da do tog sporazuma Sanaderova Vlada konačno naredi svojoj državnoj upravi informatičko sređivanje biračkih popisa. S računalom na svakom se izbornom mjestu lako može ustanoviti tko je glasovao. I je li naglo uskrsnuo, pa se zatim ipak pojavio na nekom od, recimo, hercegovačkih birališta.
Srijeda, 19. siječnja
Na prvoj ovogodišnjoj sjednici Sabora vladajući HDZ i oporba su se opet počupali oko istražnih povjerenstava i sukoba interesa. Mučno je na ekranima i gledati i slušati kako su naši, je li, besprijekorno čisti, a vaši, ovisno tko pokreće inicijativu, beskrajno prljavi. Tako će se do istine tko se, kada, kako i uz čiju pomoć debelo okoristio doći na Sveto Nigdarjevo. A onda se političari čude dominantnom ehu javnosti gdje godinama odjekuje – Princip je isti, sve su ostalo nijanse!
Četvrtak, 20. siječnja
Dubrovnik, doduše, jest u zimskom snu, ali se ipak ponešto događa. Ovogodišnji festanjuli, kapetan Pero Jakobušić i elektrotehničar Mirko Pavlović nadziru pripreme za skoru festu Svetoga Vlaha, zaštitnika Grada; akademik Luko Paljetak predstavio je svoju novu i sjajnu knjigu o Cvijeti Zuzorić; prispjele su tri ponude za desetogodišnji najam Gradske kavane za čije prostore mjesečno treba dati najmanje 116 tisuća kuna; a Gradskom vijeću upućen je prijedlog MVP-a da se bivšem eurodužnosniku Chrisu Pattenu dodijeli priznanje počasnog građanina, što je izazvalo nezadovoljstvo dijela Dubrovčana.
Petak, 21. siječnja
Nadajući se, poštovani slušatelji Radija Slobodna Evropa, da vas nisam udavio, za kraj evo i poslijeizborne pitalice. “Znate li što je zajedničko Isusu Kristu i Jadranki Kosor”. Odgovor glasi: “Oboje dižu mrtve iz groba”.
Adio Vam!
Izborna je šutnja. Bilo bi dobro da je više takvih dana u godini, a ne samo kad se glasuje. Čulo bi se manje izjava koje nemaju veze sa stvarnošću.
U kafiću 'Talir', čitam rezultate ankete 'Dubrovačkog vjesnika' o najavi prije i tijekom rata izbjeglih 1200 Srba, stacioniranih u Trebinju, da se vrate u Grad. Od 200 sudionika ankete čak 99 posto je protiv njihova povratka.
Ratne žrtve i posljedice na dubrovačkom području jesu velike i još se osjećaju, ali tolika odbijenica zabrinjava. Dubrovnikom, inače, vlada HDZ, čiji čelnik i premijer Sanader govoreći o pomirenju i suživotu odnedavno voli kazati da je čovjek iznad svega, dok su u drugom planu njegova nacionalnost, vjera i sve ostalo. Gospar Ivo morat će na teren, jer život, očito, stanuje negdje drugdje.
Nedjelja, 16. siječnja
Pred Lokrum je danas uplovio talijanski cruiser 'Costa Marina'. To je prva potvrda optimističkih najava da će Dubrovnik imati još jednu dobru turističku godinu.
Odlazak na biralište, glasujem za Mesića. U proteklih pet godina ispunio je većinu svojih obećanja, uljudio je Hrvatsku, približio je svijetu, počeo normalizaciju odnosa sa susjedima. Usto, energično je spriječio državni udar pučistički nastrojenih generala. Dovoljno za drugi mandat, koji novi stari predsjednik uvjerljivo osvaja sa 66 posto glasova.
Ponedjeljak, 17. siječnja
Mesić je zapravo trijumfirao: pobijedio je u 19 od ukupno 21 hrvatske županije, dobio je više glasova i od dr. Tuđmana kojemu '92. i '97. nitko nije mogao 'ni opepelit'. Čelnici HDZ-a i njihova kandidatkinja Jadranka Kosor govore o tobože respektabilnom rezultatu, očiti poraz pokušavaju pretvoriti u pobjedu. To se zove 'pila naopako'. No, slabo im ide: sve je više dokumentiranih saznanja o izbornim muljanjima i mrtvim dušama u tzv. dijaspori, a novinarka 'Jutarnjeg lista' Antonija Knežević glasovanjem u Karlovcu i Mostaru efektno je dokazala moguću zloporabu biračkog prava u BiH.
Utorak, 18. siječnja
Zahuktala se rasprava trebaju li Hrvati u BiH imati pravo glasa na hrvatskim izborima. Tih će 300-tinjak tisuća glasova HDZ teško pustiti, iako je posve logično da birači glasuju samo ondje gdje plaćaju porez. Vladajući kažu da će se to pitanje uskoro riješiti sa Sarajevom kroz sporazum o dvojnom državljanstvu. No, 'uskoro' je vrlo varljiva odrednica. Zato bi bilo dobro da do tog sporazuma Sanaderova Vlada konačno naredi svojoj državnoj upravi informatičko sređivanje biračkih popisa. S računalom na svakom se izbornom mjestu lako može ustanoviti tko je glasovao. I je li naglo uskrsnuo, pa se zatim ipak pojavio na nekom od, recimo, hercegovačkih birališta.
Srijeda, 19. siječnja
Na prvoj ovogodišnjoj sjednici Sabora vladajući HDZ i oporba su se opet počupali oko istražnih povjerenstava i sukoba interesa. Mučno je na ekranima i gledati i slušati kako su naši, je li, besprijekorno čisti, a vaši, ovisno tko pokreće inicijativu, beskrajno prljavi. Tako će se do istine tko se, kada, kako i uz čiju pomoć debelo okoristio doći na Sveto Nigdarjevo. A onda se političari čude dominantnom ehu javnosti gdje godinama odjekuje – Princip je isti, sve su ostalo nijanse!
Četvrtak, 20. siječnja
Dubrovnik, doduše, jest u zimskom snu, ali se ipak ponešto događa. Ovogodišnji festanjuli, kapetan Pero Jakobušić i elektrotehničar Mirko Pavlović nadziru pripreme za skoru festu Svetoga Vlaha, zaštitnika Grada; akademik Luko Paljetak predstavio je svoju novu i sjajnu knjigu o Cvijeti Zuzorić; prispjele su tri ponude za desetogodišnji najam Gradske kavane za čije prostore mjesečno treba dati najmanje 116 tisuća kuna; a Gradskom vijeću upućen je prijedlog MVP-a da se bivšem eurodužnosniku Chrisu Pattenu dodijeli priznanje počasnog građanina, što je izazvalo nezadovoljstvo dijela Dubrovčana.
Petak, 21. siječnja
Nadajući se, poštovani slušatelji Radija Slobodna Evropa, da vas nisam udavio, za kraj evo i poslijeizborne pitalice. “Znate li što je zajedničko Isusu Kristu i Jadranki Kosor”. Odgovor glasi: “Oboje dižu mrtve iz groba”.
Adio Vam!
