Dostupni linkovi

logo-print

Drugi mandat posvećen “promoviranju slobode”


U svom govoru pred brojnimm gostima na Capitol Hillu, Georg Bush je ukazao na potrebu i interes SAD da nastave siriti slobodu i demokratiju sirom svijeta:

“Ocuvanje slobode u nasoj zemlji visestruko zavisi od uspjeha slobode u drugim zemljama. Najbolja nada za mir u nasoj zemlji je sirenje slobode u cijelom svijetu”, rekao je Bush.

Umjesto tradicionalnih konkretnih politickih inicijativa, on je ovaj oput ispoljio naglaseno zalaganje za spoljnu politiku. Rekao je da bi Amerika trebala poduzeti aktivniju ulogu u sirenju demokratije u svijetu, ali da to ne mora biti primarno cinjeno vojnim sretstvima:

“Politika Sjedinjenih Drzava je teznja i podrska rastu demokratskih pokreta i institucija u svakom narodu i kulturi, s prevashodnim ciljem okoncanja tiranije u svijetu. To nije prevashodno zadatak oruzja, iako cemo braniti sebe i nase prijatelje oruzanom silom kada to bude potrebno”, zakljucuje Bush.

Ton i jezik kakav je upotrijebio ponovo izabrani americki predsjednik podsjeca na vrijeme hladnog rata, ocjenjuje Robert Spitzer, professor politickih nauka na Drzavnom univerzitetu New York:

“Onako kako je to predsjednik Bush opisao u svom govoru, to je nesumnjivo novi hladni rat. Iz njegovog ugla to znaci – Amerika predstavlja svijetlu stranu i pozitivne vrijednosti i ona ce se nastaviti, kako je Bush definisao, suprotstavljati snagama tiranije, ropstva i potlacenosti. On je tako jezikom punim moralnih termina pojasnio stajaliste americke borbe - kao borbe izmedju dobra i zla. Zato je to u velikoj mjeri neoideologija hladnog rata prilagodjena savremenoj borbi protiv terorizma”, zakljucuje professor Spitzer.

U brojnim analizama jucerasnje ceremonije na Capitol Hillu istice se zapazanje da se Bush u svom inauguracionom govoru nije pokuisao izviniti ni za jednu gresku u njegovom prvom mandatu. Nije ponudio ni jednu rijec za obnovu narusenih odnosa sa evropskim saveznicima.

“Indikativano je da je u sredistu Bushovog govora bilo njegovo uvjerenje da je politcki kurs koji je vodio u prvom mandatu bio dobar. Za evropske lidere to je poruka da istu politiku Bush namjerava nastaviti voditi i u u drugom mandatu, kaze profesor Spitzer i istice kako za njih to nije posebno dobra vijest jer su vec osjetili lose iskustvo sa Busovom administracijom.

Drugacije misljenje o nastavku vec poznate Busove politike ima Martin Anderson sa kalifornijskog Stanford univezteta, nekadasnji politicki savjetnik u vrijeme kampanje Ronalda Reagana 1980. godine:

“Ako pogledamo u proslost, Amerika je poslije drugog svjetskog rata, kao najmocnijaa drzava na svijetu, mogla silom potciniti mnoge zemlje. Umjesto toga ona je pomogla njihovu obnovu i odlazila. To isto i sada cini, naprimjer u Afganistanu, a siguran sam da ce se to dogoditi i u Iraku kada bude sve gotovo”, kaze Martin Anderson.
XS
SM
MD
LG