Dostupni linkovi

logo-print

Ombudsmen i u Brčko Distriktu


Vlada Federacije BiH utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, izjavio je novinarima premijer Vlade Federacije BiH Ahmet Hadžipašić.

Prema ovom prijedlogu, pravo kupnje stana imaju i nositelji stanarskog prava na nacionaliziranim i konfiskovanim stanovima, koji zahtjev za to moraju predati u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

„Radi se o maloj restituciji. Znači, ovaj zakon obuhvata jedan dio nacionalizirane imovine, odnosno dvije hiljade i tri stotine stanova, koji će moći otkupiti nositelji stanarskog prava, a obeštećenje će dobiti njihovi vlasnici po utvrđenoj cijeni od šest stotina konvertibilnih maraka po kvadratnom metru“, kazao je Hadžipašić.

Ova odredba ostala je u Prijedlogu zakona i pored sugestije poslanika Parlamenta Federacije BiH da bude izbrisana, jer Vlada smatra da nositelji stanarskog prava na ovim stanovima trebaju biti izjednačeni u pravima sa ostalim građanima.

Prijedlog predviđa i produženje roka za podnošenje zahtjeva za kupnju određenih kategorija stanova, za koje iz objektivnih razloga nije bilo moguće u utvrđenom roku podnijeti zahtjev za kupovinu, čime se nositelji stanarskog prava na tim stanovima dovode u ravnopravan položaj sa ostalima.

Predloženim izmjenama ustanovljena je mogućnost da stan kupe zakonski nasljednici prvog reda (za koje nije nužno da žive u istom domaćinstvu), kao i osobe koje su kod nadležnog organa pokrenule postupak za prijenos stanarskog prava i osobe koje su pokrenule sudski postupak radi sticanja stanarskog prava.

Isto važi i za osobe čije je pravo na kupovinu stana bilo onemogućeno nedefiniranom međuentitetskom linijom, kao i osobe kojima je do 6. decembra 2000. godine rješenjem dodijeljen stan u izgradnji, stan u postupku eksproprijacije ili stan za koji nije izvršen tehnički prijem.

Radi zaštite nositelja stanarskog prava na devastiranim i napuštenim stanovima, izmjenama je predloženo produženje važenja ugovora o korištenju stana do sticanja prava na kupovinu.

Prijedlog ovog zakona utvrđen je nakon što je u oba doma Parlamenta Federacije BiH raspravljan i prihvaćen Nacrt, a potom o njemu, u skladu sa zaključkom Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, obavljena javna rasprava.

Pri tome su, sukladno njihovom značaju i svrsishodnosti, u tekst Prijedloga ugrađene primjedbe, sugestije i prijedlozi izneseni u parlamentarnoj i javnoj raspravi.

Ovim zakonskim aktom se, kako je to naloženo zaključkom Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, reguliše vraćanje davaocima stana na korištenje napuštenih stanova za koje nije podnesen zahtjev za vraćanje u posjed, te napuštenih stanova za koje je zahtjev za vraćanje u posjed odbijen, odbačen ili povučen, kao i uvjeti i način prodaje ovih stanova i raspodjela sredstava dobijenih njihovom prodajom.

Prijedlog zakona propisuje da će se ovi stanovi vratiti davaocima stana na korištenje nakon proteka roka u kojem se koriste za potrebe alternativnog smještaja izbjeglih i raseljenih osoba koje još nemaju mogućnost vraćanja u svoje predratne domove.

Precizirano je da ovaj rok ističe po izvršenju rješenja po svim zahtjevima za vraćanje u posjed stana, odnosno po izvršenju rješenja po svim zahtjevima za vraćanje u posjed nekretnina u vlasništvu, pa će se vraćanju ovih stanova njihovim davaocima pristupiti u onim općinama koje su izvršile pomenuta rješenja.

Ukoliko je davalac stana preduzeće koje je do 31. decembra 2004. godine privatizirano, odnosno ako je preduzeću od nadležne agencije za privatizaciju odobren program privatizacije i ukoliko na teritoriju odnosne općine nisu izvršena rješenja po svim zahtjevima za vraćanje u posjed nekretnine, pomenutim stanovima raspolagaće i dalje organ nadležan za stambene poslove.

Prijedlogom zakona su definirani prioriteti po kojima davalac stana na korištenje može raspolagati stanovima vraćenim rješenjem nadležnog organa (obitelji djelatnika poginulih u odbrambenom ratu, djelatnici demobilizirani borci, ratni vojni i invalidi rada, penzionisani djelatnici koji do stupanja na snagu ovog zakona nisu na drugi način riješili stambeno pitanje, deficitarni kadrovi i ostali djelatnici koji do stupanja na snagu ovog zakona nisu na drugi način riješili stambeno pitanje).

Da bi se licima kojima se dodijele ovi stanovi omogućila i njihova kupovina, Prijedlogom ovog zakona se, u funkciji posebnog zakonskog akta, propisuje rok za podnošenje zahtjeva za kupovinu stana, način utvrđivanja i plaćanja cijene stana, kao i način raspodjele sredstava dobijenih po tom osnovu (trideset posto prodavcu, a sedamdeset posto općini na čijoj se teritoriji stan nalazi, i to u svrhu obeštećenja bivših vlasnika nacionaliziranih stanova).

Za pojedinačna prava i obaveze prodavca i kupca koje nisu obuhvaćene ovim, primjenjivaće se odredbe Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo.

* * * * *

Oko šeststo radnika Željezare i „BH Steel“ Željezare Zenica 1. decembra se okupilo pred zgradom Parlamenta Federacije u Sarajevu, tražeći da poslanici što prije usvoje zakon koji će omogućiti vraćanje stanova – za koje nije podnesen zahtjev za povrat – njihovim vlasnicima, odnosno preduzećima. Takođe, radnici smatraju da se nakon vraćanja stanova mora omogućiti njihov otkup certifikatima.

Nermin Sarvan predsjednik Jedinstvene organizacije boraca „BH steela“ i Željezare Zenica:

„Mi smo ovdje došli s jednim i osnovnim zahtjevom – da Parlament, to jest ova institucija pred kojom se nalazimo, konačno usvoji zakon koji će omogućiti vlasnicima, to jest preduzećima, da svojim radnicima podijele stanove koje su oni izgradili i čiji radnici zaslužuju da ih koriste. Radi se o kategoriji napuštenih stanova. Vi znate da je takvih stanova sedam hiljada na prostoru Federacije. Mi iz Zenice smo to inicirali, a evo kao što vidite, pridružile su nam se i kolege iz drugih gradova. Očekujemo da bi donošenjem ovog zakona samo na prostoru općine Zenica trebalo da se oslobodi hiljadu stambenih jedinica koje bi bile date radnicima na korištenje od strane preduzeća u kojima rade. A otkup je jedna nepovoljnost. U ranijem Nacrtu zakona, koji je već jednom dat u parlamentarnu proceduru, bila je definisana cijena od šesto konvertibilnih maraka po kvadratu. Mi kao Jedinstvena organizacija boraca, koja obuhvata sve kategorije, i porodice šehida i poginulih boraca i ratnih vojnih invalida, s tim se apsolutno ne slažemo. To je jedna velika nepovoljnost za nas iz tog razloga što mislim da smo najugroženija kategorija ovog društva. Dali smo dosta za ovu državu. Na kraju krajeva mi smo te stanove i izgradili. Zašto ponovo plaćati, kad smo iz svojih ličnih dohodaka već dali određeni iznos sredstava, napravili te stanove i sad se dovodimo u situaciju da plaćamo. Ali složili bi se i da platimo, ima razmišljanja i o tome da se plati, ali na način da se omogući otkup certifikatima, kao i ostalima koji su kupovali stanove. Zašto dovoditi ljude u nepovoljnu situaciju, u nepovoljan položaj, to oni ničim nisu zaslužili.“

Predsjednik sindikata Islam Imamović:

„Cilj je da se usvoji ovaj zakon po kojem će se radnički stanovi vratiti upravo preduzećima i gdje će se donijeti odluka da se svakako ti stanovi privatizuju na isti način kao što su privatizovani prije.“

Radnici iz Goražda koji su se pridružili zeničkim metalcima:

„Evo jedna poruka, da ne kažemo opomena, ovim vlastima da ovako dalje neće moći. U Goraždu ima negdje oko četrdesetak stanova.“

* * * * *

Pokušaj Komisije Parlamenta Bosne i Hercegovine da analizira koliko je donatorskih sredstava stiglo u BiH i u koje su namjene potrošena, još uvijek nije donio očekivani rezultat.

Iako je Komisija tokom godine zasjedala više puta s ozbiljnom nnamjerom da utvrdi da li je bilo nenamjenskog trošenja novca , između ostalog namijenjenog i za obnovu kuća odnosno povratak, u tome nije uspjela. Predsjednik komisije Tihomir Gligorić:

„Licitira se da je pristiglo donatorske pomoći Bosni i Hercegovini u rasponu od pet do devet milijardi dolara. Ta razlika od četiri milijarde u procjeni zvaničnika Bosne i Hercegovine i međunarodne zajednice, veliki je razlog da se utvrdi kako je do toga došlo, a i da se istovremeno utvrdi način trošenja donatorskih sredstava.“

Član komisije Jozo Križanović smatra kako istina mora izaći na vidjelo, bez obzira koliko bi za to trebalo novaca, jer do preciznih podataka se mora doći:

„Radi se zaista o jednom ozbiljnom projektu, u kome treba obraditi jako veliki broj adresa potencijalnih korisnika donacija. Dakle, radi se o državnim organima, pa do općina i samih malih poduzeća ili ustanova na općinskoj razini. To je korisno za Bosnu i Hercegovinu iz više razloga. Prvo, mi u razgovorima sa međunarodnom zajednicom uopće nemamo podatak o tome koliko smo mi međunarodne pomoći primili. S druge strane jako često imamo prigovore upravo od strane međunarodne zajednice da smo kao zemlja bili neodgovorni prema trošenju tih sredstava. A također bi bilo u interesu javnosti i građana BiH da jednom konačno saznamo koliko je tih sredstava bilo i kako su ona utrošena.“

Predsjednik Komisije Tihomir Gligorić:

„Neko je vjerovatno mislio da bi Komisija trebala da radi na jedan improvizovan način. Ali kada se Komisija odlučila da radi sistematično, kako bi ozbiljno mogla da utvrdi tu evidenciju, onda smo evo naišli na određene prepreke.“

* * * * *

Građani Brčko Distrikta odnedavno se mogu obratiti ombudsmenima BiH u kancelariji koja je otvorena na području Distrikta. Na ovu činjenicu obraćamo pažnju posebno našoj slušateljki koja nam se javila iz Brčkog, ukazujući na probleme koje ima nakon povratka. Dakle i za nju i za druge slušaoce koji se žele žaliti na rad organa Brčko Distrikta prava adresa je kacelarija državnih ombudsmena. O tome kako mogu ostvariti ovo svoje pravo govori jedan od tri državna ombusmena Safet Pašić:

„To je vrlo jednostavno. Naš ured u Brčko Distriktu se nalazi u neposrednoj blizini hotela ,Posavina‘, preko puta. Ured je vidno označen, tako da za građane neće biti nikakav problem da ga nađu. Međutim, potrebno je prethodno građane upoznati sa sljedećim: da je Zakon o ombudsmenu za ljudska prava Bosne i Hercegovine ovoj instituciji, dakle ombudsmenima za ljudska prava na državnom nivou, za razliku od entitetskih ombudsmena, dao u nadležnost i nadzor nad institucijama Vlade Distrikta Brčko. U dosadašnjem periodu taj posao je odrađivan tako što su povremeno, samo jedan dan u sedmici, ljudi iz našeg isturenog odjeljenja u Banjaluci su primali građane, pružali im neposrednu pomoć i primali njihove žalbe. Pošto smo shvatili da to nije dovoljno, prije mjeseca dana smo u Brčko Distriktu otvorili poseban ured, u čemu nam je svesrdno pomogla Vlada Distrikta Brčko, na čemu se i ovog puta zahvaljujemo. Obezbijedili su nam poseban prostor i tako smo i otvorili naše istureno odjeljenje, odnosno ured, s ciljem da se građanima pruža pomoć stalno, odnosno da se građani koji se žele žaliti na institucije, bez obzira da li je riječ o Vladi Brčko Distrikta ili državnim ili entitetskim institucijama, primaju svaki dan. Riješili smo da tom cilju prilagodimo i našu organizaciju, da popunimo kadrove koji bi odgovarali toj zadaći. Sada smo u fazi upravo popune tih kadrova, dakle pripreme, organizacije, koja bi se trebala desiti do kraja ove godine. Znači, naš cilj će biti da se svaki dan u Brčko Distriktu građani mogu obratiti našem uredu i žaliti se ukoliko misle da su povrijeđena njihova prava. To je naš osnovni cilj. Ali dok ne popunimo kadrove, naš ured će i dalje raditi jednom sedmično, odnosno primati žalbe samo jedan dan u sedmici, a to je srijeda. Dakle, svake srijede u Brčko Distriktu je moguće podnositi žalbe, dakle dok ne popunimo kadrove i dok ne stvorimo te organizacione preduslove da možemo pružati pomoć građanima i primati njihove žalbe svaki dan.“

Imamo jedno pitanje upravo iz Brčko Distrikta. Gospođa koja se vratila u svoju kuću, znači ona je povratnik, kaže da joj je onemogućen pristup vodi, putu i tako dalje, jer je neko bespravno izgradio objekat. Žalila se nadležnim službama, ali nikakvog rješenja nema. Da li je ona tipičan primjer osobe koja se može vama žaliti?

„Jeste, ukoliko se radi o području Distrikta Brčko. Tu se radi o onemogućavanju primjene Aneksa VII Dejtonskog sporazuma. Dakle, njoj nije omogućeno da koristi svoju imovinu na način kako bi to trebalo. U pitanju je infrastruktura, onemogućavanje priključenja na infrastrukturu, struju, vodu i tako dalje, čime se ljudima onemogućava normalno življenje. Poseban problem je ukoliko je na njenoj imovini, bez njenog znanja, napravljen neki put i na taj način joj onemogućeno da koristi svoju imovinu. Gospođa u svakom slučaju može da se javi našem uredu, neka dođe u bilo koju srijedu i preda svoju žalbu. Njen slučaj je klasičan primjer kada bi trebalo primiti žalbu građanina i ispitati cijelu situaciju, s tim da ćemo mi naravno vidjeti kome se ona sve žalila i da vidimo da li su organi vlasti u Distriktu Brčko preduzimali kakve mjere.“

Dakle, pismena žalba je dobrodošla, ali nije uslov.

„Oni koji žele, mogu i neposredno u uredu, uz pomoć naših ljudi, da sastave žalbu.“

Dakle, vrata su otvorena za sve slušaoce.

„Da. Mogu dolaziti svaki dan u naš ured u Sarajevu, gdje će im se pružiti neposredna pomoć i biće primljena njihova žalba, neovisno od toga da li je riječ o području Distrikta Brčko ili bilo kojem drugom području u Bosni i Hercegovini.“

Adresa ureda u Sarajevu je Maršala Tita broj 7. Dakle, bez obzira gdje ljudi stanuju, mogu se obratiti glavnom uredu.

* * * * *

Naš pravni savjetnik Milan Račić iz Američkog komiteta za izbjeglice, Kancelarija u Podgorici, u ovoj emisiji govori o ostvarivanju prava na penziju odnosno mirovinu u Republici Hrvatskoj:

Zakonom o mirovinskom osiguranju u Republici Hrvatskoj utvrđeni su uslovi pod kojima se ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja, obim tih prava, način ostvarivanja, stečena prava i druga pitanja. Ovog puta, a zbog zainteresovanosti velikog broja naših slušalaca, izdvojićemo neka od osnovnih prava na mirovinu:

Starosnu mirovinu stiče osiguranik kada navrši 65 godina života, muškarac, odnosno kada navrši 60 godina života, žena, i 15 godina mirovinskog staža.

Prijevremena starosna mirovina ostvaruje se sa 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, muškarac, odnosno 55 godina života i 30 godina staža, žena.

Zakonodavac je, za razdoblje od 1999. godine do 2008. godine, iznimno utvrdio sticanje prava na starosnu mirovinu u prelaznom periodu i to ako: u 2004. godini navrši 63 godine života, muškarac, odnosno 58 godina života, žena, i 17 godina mirovinskog staža.
U 2005. godini 63 godine i šest mjeseci života, muškarac, odnosno 58 godina i šest mjeseci života, žena, i 16 godina i šest mjeseci mirovinskog staža.

Zakonodavac je također izuzetno utvrdio i sticanje prava na starosnu penziju kada osiguranik navrši 35 godina mirovinskog staža, muškarac, odnosno 30 godina mirovinskog staža, žena, i kada navrši
u 2004. godini 58 godina života, muškarac, odnosno 53 godine života, žena, u 2005. godini 58 godina i šest mjeseci života, muškarac, odnosno 53 godine i šest mjeseci, žena.

Napominjem, da sam zbog kratkoće prostora, istakao samo uslove za 2004. i 2005. godinu za ostvarivanje starosne penzije u prelaznom periodu 1999-2007. godina.

Kod određivanje visine mirovine, zakonodavac se opredijelio za takozvanu njemačku formulu: mirovina se određuje na osnovu visine plaća osiguranika ostvarenih nakon 1. januara 1970. godine. Međutim, i kod utvrđivanja visine mirovine određen je prelazni period, a u svrhu ublažavanja prelaska na novi sistem. Tako će se u razdoblju od 1999. godine do 2009. godine mirovina utvrđivati ne od 1. januara 1970. godine, već se u 1999. godini mirovina odredila na temelju deset najpovoljnijih uzastopnih godina, s postupnim povećanjem obračunskog razdoblja za po tri godine, na primjer u 2002. godini to je bilo devetnaest uzastopnih godina.

Postupak za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja pokreće se na zahtjev osiguranika. Protiv rješenja o pravima i obavezama iz mirovinskog osiguranja donesenog u prvom stepenu, može se izjaviti žalba središnjoj jedinici Zavoda, dok se protiv rješenja o pravima iz mirovinskog osiguranja. primjenom međunarodnih ugovora, žalba izjavljuje Upravnom vijeću Zavoda.

* * * * *

Nakratko idemo u opštinu Glamoč zbog nepravde koju osjećaju povratnici u ovo mjesto. Naime, razlog malobrojnom povratku je ekonomska situacija, prije svega nedostatak radnih mjesta, ali i tragični kriteriji međunarodnih organizacija za obnovu stambenog fonda. Na ovaj problem ukazuje načelnik Mladen Gvero:

„Međunarodna zajednica popravlja kuće u kojima ljudi ne žive. Neke nevladine organizacije jednostavno zaobiđu opštinu, napravi se kuća i imamo sad zaključanih devedeset i sedam kuća, a njihovi stanari žive po Beogradu, Banjaluci, Republici Srpskoj. Imaju neke veze tamo u Republici Srpskoj i to se napravi. Kad se sve to napravi, dođu meni ovdje da potpišem ugovor. Nema od toga ništa, ja takve ugovore nikada nisam htio potpisati, niti ću ih potpisati. Isto kao što su prije neki dan došla, ne znam ni od koga, dva šlepera priključnih mašina i dijele se ljudima koji imaju priključne mašine. A onima kojima stvarno treba, koji imaju svoju zemlju i od toga žive, oni ne mogu doći na red.“

Osim gotovo sto kuća koje su obnovljene, ali i prazne, od skoro dvije stotine stanova u društvenom vlasništvu, popravljena su samo dva. Upravo njihovi stanari se vraćaju u Glamoč u velikom broju i suočavaju se s problemom gdje stanovati. Oni tako iznajmljuju stanove, a da ironija bude veća, možda će stanarinu uskoro početi plaćati vlasnicima kuća kojim su one obnovljene, ali im nisu potrebne.

* * * * *

Nadležno Ministarstvo Vlade Federacije BiH je utvrdilo da se ponovna registracija za izbjegla i raseljena lica, kao i za povratnike, obavi od 15. decembra ove, do 15. februara naredne godine.

Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica Republike Srpske produžilo je do 15. februara 2005. godine rok za registraciju izbjeglih i raseljenih u ovom entitetu.

Popis izbjeglica u Srbiji počeo je 27. Novembra i trajaće do 13. januara svaki dan, osim nedjelje i novogodišnjih praznika. Oni kojima bude produžen status, dobiće nove izbjegličke legitimacije, a stare više neće važiti. Prema poslednjem popisu iz 2001. godine, u Srbiji je bilo 280 hiljada izbjeglica.

* * * * *

Specijalna emisija Radija Slobodna Evropa posvećena je ostvarivanju prava izbjeglih i raseljenih, ali i svih drugih kojima su ugrožena temeljna ljudska prava. U ovoj emisiji na vaša pitanja odgovaraju predstavnici vlasti i nevladinog sektora, zatim međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini, te drugi stručnjaci za oblast imovinskih i drugih ljudskih prava. Pisma s pitanjima pošaljite u našu sarajevsku redakciju, gdje se priprema ova emisija. Adresa je Fra Anđela Zvizdovića br. 1, Sarajevo. Na pismo naznačite: Radio Slobodna Evropa, za emisiju Neću tuđe, hoću svoje. Ukoliko je to za vas jednostavnije, možete pisati i na našu e-mail adresu: rfe.sa@bih.net.ba
XS
SM
MD
LG