U Vladi RS-a najavljuju nove aktivnosti kako bi se ispunili svi potrebni uslovi saradnje s Haškim tribunalom. Saradnja RS-a sa Haškim tribunalom u svim oblastima je zadovoljena, osim kada je u pitanju hapšenje lica sa javnih optužnica. Ovo su jučer konstatovali poslanici Narodne skupštine usvajajući prvi izvještaj o realizaciji akcionog plana Vlade o saradnji sa Haškim tribunalom. Odlučnost Vlade za akciju demonstrirao je danas i ministar unutrašnjih poslova, Darko Matijašević, koji je izjavio banjalučkim “Nezavisnim novinama” da se do kraja godine mogu očekivati hapšenja Karadžića i Mladića.
Premijer RS-a, Dragan Mikerević, izjavio je danas u Banjoj Luci da bi dalja nesaradnja mogla biti kobna po RS:
“Mi smo riješeni i odlučni da u punom kapacitetu sarađujemo s Haškim tribunalom. Institucije RS-a su ugrožene upravo iz razloga nesaradnje u punom kapacitetu s Tribunalom. Mi nemamo prava da načinimo grešku, tako da će svi raspoloživi kapaciteti, bezbjednosni, RS-a biti upotrijebljeni da pokažemo da kod nas nije prisutna samo politička volja, već i riješenost da u punom kapacitetu sarađujemo s Haškim tribunalom.”
Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a od 1. jula do 16. oktobra izvršilo je tri akcije hapšenja optuženih za ratne zločine, ali nije uspjelo da uhapsi nijedno od 15 lica koja se nalaze na javnim optužnicama Haškog tribunala. Savjetnik premijera RS-a, Cvjetko Savić, ocijenio je da je ipak u ovim akcijama Ministarstvo unutrašnjih poslova pokazalo spremnost za ispunjavanje svojih obaveza:
“Također, MUP je u prethodnom periodu uradio niz operativnih radnji koje su preduslov za izvođenje narednih akcija.”
Pored ovoga, u toku su i neke nove aktivnosti Vlade kada je u pitanju plan saradnje s Haškim tribunalom:
“U toku su aktivnosti oko formiranja instituta RS-a za ratne zločine počinjene na prostoru BiH u periodu od 1992. do 1995. godine. Dalje, aktivnosti izrade baze podataka za sva umrla lica u RS-u u periodu od 1992. do 1995. godine. Nosilac je Republički zavod za statistiku.”
Rukovodilac Sekretarijata za odnose sa Haškim tribunalom u Vladi RS-a, Janko Velimirović, ističe da Sekretarijat u okviru svojih nadležnosti potpuno ispunjava svoje obaveze prema Hagu:
“Mi smo ispunili svoj zadatak i to ćemo i dalje ispunjavati, ne samo prema Haškom tribunalu već i prema Sudu BiH, odnosno Tužilaštvu, u onom dijelu koji se odnosi na suđenje za ratne zločine. Ostaje u ovom narednom periodu angažovanje Sekratrijata i Ministarstva pravde na pripremama za osnivanje instituta za ratne zločine, što je u samoj rezoluciji prihvaćeno i te aktivnosti su također u toku. Ovaj, dakle, izvršni dio, operativni dio ostaje na Ministarstvu unutrašnjih poslova.”
Dok u Vladi naglašavaju svoju spremnost na punu saradnju, u opoziciji ocjenjuju da bi akcije MUP-a na hapšenju haških optuženika konačno trebale dati i rezultat. Krstan Simić, šef poslaničkog kluba SNSD-a, zatražio je da MUP pruži argumente ukoliko lica koje traži haško tužiteljstvo nisu na teritoriji RS-a:
“Ne možemo mi biti taoci stalno jedne priče: da gospođa Del Ponte poručuje da se oni nalaze ovdje, a mi kažemo da nisu. Nažalost, događaji u Beogradu, posljednja predaja ili hapšenje gospodina Ljubiše Beare je pokazala da puno razloga međunarodna zajednica ima i da nam ne vjeruje. Vidjeli ste da gospodin Beara živi u centru Beograda, da su novinari slikali čak i njegov ulaz u zgradu gdje je pisalo ’Beara’.”
Slobodan Popović, poslanik SDP-a BiH:
“Nama treba uspjeh odmah. Znači, mora konačno da se desi da neko bude uhapšen u akciji koju vodi MUP RS-a, organizovan na ovaj ili onaj način, s ovim ili onim potencijalima, uz pomoć SFOR-a ili bez pomoći SFOR-a.”
Drago Kalabić, poslanik DNS-a, sumnja da iza stalnog prozivanja RS-a za nesaradnju s Hagom i nedovoljnog činjenja stoji neki tajni dogovor vlasti ovog entiteta i međunarodne zajednice:
“Plaši me također osjećaj, moj lični, da je ovdje pripremljen jedan scenario da po ovom pitanju niko ništa ozbiljno ne misli raditi. A jasno nam rečeno šta će biti ako niko ništa ozbiljno ne uradi. Imam osjećaj da je veće angažovanje državnog vrha i lidera sviju političkih partija oko direktora Direkcije za puteve nego oko pitanja saradnje s Haškim tribunalom.”
Premijer RS-a, Dragan Mikerević, izjavio je danas u Banjoj Luci da bi dalja nesaradnja mogla biti kobna po RS:
“Mi smo riješeni i odlučni da u punom kapacitetu sarađujemo s Haškim tribunalom. Institucije RS-a su ugrožene upravo iz razloga nesaradnje u punom kapacitetu s Tribunalom. Mi nemamo prava da načinimo grešku, tako da će svi raspoloživi kapaciteti, bezbjednosni, RS-a biti upotrijebljeni da pokažemo da kod nas nije prisutna samo politička volja, već i riješenost da u punom kapacitetu sarađujemo s Haškim tribunalom.”
Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a od 1. jula do 16. oktobra izvršilo je tri akcije hapšenja optuženih za ratne zločine, ali nije uspjelo da uhapsi nijedno od 15 lica koja se nalaze na javnim optužnicama Haškog tribunala. Savjetnik premijera RS-a, Cvjetko Savić, ocijenio je da je ipak u ovim akcijama Ministarstvo unutrašnjih poslova pokazalo spremnost za ispunjavanje svojih obaveza:
“Također, MUP je u prethodnom periodu uradio niz operativnih radnji koje su preduslov za izvođenje narednih akcija.”
Pored ovoga, u toku su i neke nove aktivnosti Vlade kada je u pitanju plan saradnje s Haškim tribunalom:
“U toku su aktivnosti oko formiranja instituta RS-a za ratne zločine počinjene na prostoru BiH u periodu od 1992. do 1995. godine. Dalje, aktivnosti izrade baze podataka za sva umrla lica u RS-u u periodu od 1992. do 1995. godine. Nosilac je Republički zavod za statistiku.”
Rukovodilac Sekretarijata za odnose sa Haškim tribunalom u Vladi RS-a, Janko Velimirović, ističe da Sekretarijat u okviru svojih nadležnosti potpuno ispunjava svoje obaveze prema Hagu:
“Mi smo ispunili svoj zadatak i to ćemo i dalje ispunjavati, ne samo prema Haškom tribunalu već i prema Sudu BiH, odnosno Tužilaštvu, u onom dijelu koji se odnosi na suđenje za ratne zločine. Ostaje u ovom narednom periodu angažovanje Sekratrijata i Ministarstva pravde na pripremama za osnivanje instituta za ratne zločine, što je u samoj rezoluciji prihvaćeno i te aktivnosti su također u toku. Ovaj, dakle, izvršni dio, operativni dio ostaje na Ministarstvu unutrašnjih poslova.”
Dok u Vladi naglašavaju svoju spremnost na punu saradnju, u opoziciji ocjenjuju da bi akcije MUP-a na hapšenju haških optuženika konačno trebale dati i rezultat. Krstan Simić, šef poslaničkog kluba SNSD-a, zatražio je da MUP pruži argumente ukoliko lica koje traži haško tužiteljstvo nisu na teritoriji RS-a:
“Ne možemo mi biti taoci stalno jedne priče: da gospođa Del Ponte poručuje da se oni nalaze ovdje, a mi kažemo da nisu. Nažalost, događaji u Beogradu, posljednja predaja ili hapšenje gospodina Ljubiše Beare je pokazala da puno razloga međunarodna zajednica ima i da nam ne vjeruje. Vidjeli ste da gospodin Beara živi u centru Beograda, da su novinari slikali čak i njegov ulaz u zgradu gdje je pisalo ’Beara’.”
Slobodan Popović, poslanik SDP-a BiH:
“Nama treba uspjeh odmah. Znači, mora konačno da se desi da neko bude uhapšen u akciji koju vodi MUP RS-a, organizovan na ovaj ili onaj način, s ovim ili onim potencijalima, uz pomoć SFOR-a ili bez pomoći SFOR-a.”
Drago Kalabić, poslanik DNS-a, sumnja da iza stalnog prozivanja RS-a za nesaradnju s Hagom i nedovoljnog činjenja stoji neki tajni dogovor vlasti ovog entiteta i međunarodne zajednice:
“Plaši me također osjećaj, moj lični, da je ovdje pripremljen jedan scenario da po ovom pitanju niko ništa ozbiljno ne misli raditi. A jasno nam rečeno šta će biti ako niko ništa ozbiljno ne uradi. Imam osjećaj da je veće angažovanje državnog vrha i lidera sviju političkih partija oko direktora Direkcije za puteve nego oko pitanja saradnje s Haškim tribunalom.”
