Dostupni linkovi

logo-print

Državljani i(li) izbjeglice?


Prijelog zakona o raseljenim licima, povratnicima u RS i izbjeglicama iz BiH, koji se nalazi na dnevnom redu Narodne skupštine RS-a, primljen je s velikom rezervom od izbjeglica u ovom bh. entitetu, kojih, prema zadnjem popisu, ima oko 24 hiljade. Udruženje Srba protjeranih iz Hrvatske krajine protivi se donošenju zakona u predloženom obliku, jer smatraju da se njim ne reguliše njihov status. Predsjednik Udruženja, Krsto Žarković:

“Ovaj zakon državne zajednice i ovaj zakon koji pokušavaju da provuku kroz Skupštinu, ne reguliše status izbjeglica u BiH. Oni pokušavaju da regulišu status izbjeglica iz BiH, znači državljana BiH koji se nalaze na nekom drugom prostoru, što je zaista apsurdno i smiješno, jer ne može se zakonom u BiH regulisati status izbjeglica u Švedsku.”

Pomoćnik ministra za izbjegla i raseljena lica u Vladi RS-a, Drago Vuleta, ne vidi razloge za zabrinutost izbjeglica iz Hrvatske:

“Problem je što se sada pitanje izbjeglica rješava drugim zakonom, a to je zakonom o kretanju, boravku stranaca i azilu. I tamo se garantuje izbjeglički status svim izbjeglicama koje su u BiH, odnosno u RS-u, jer se njihovo pitanje mora rješavati na državnom nivou.”

Donošenjem ovog zakona trebalo bi samo doći do usklađivanja postojećeg entitetskog zakona iz 1999. godine sa državnim zakonom koji je stupio na snagu u novembru 2003. Oba entiteta su imala zakonsku obavezu da u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu državnog zakona usklade svoje zakone iz ove oblasti, kaže Vuleta:

“I sada mi, evo, deset mjeseci nismo uskladili ovaj entitetski zakon, iako je obaveza bila u roku 60 dana.”

Izbjegli Srbe iz Hrvatske, opet, tvrde da su državni i entitetski zakon koji se predlaže diskriminatorski i da nisu usklađeni sa međunarodnim normama. Ukoliko se zakon usvoji u predloženom obliku, sve izbjeglice će postati azilanti, tvrdi predsjednik Udruženja izbjeglih Srba iz Hrvatske, Krsto Žarković:

“Svi dobro znate šta znači azilant. Azilant je lice koje je dobrovoljno napustilo jednu državu i došlo u drugu državu, tačnije, što se tiče naše kategorije, znači da smo mi dobrovoljno napustili prostor Republike Hrvatske i dobrovoljno došli na prostor BiH. Da bude još jasnije, samim takvim jednim priznanjem negiralo bi se etničko čišćenje prostora ’republike srpske krajine’ i protjerivanje Srba iz Hrvatske u periodu 1991. - 1995.”

Član Udruženja Milan Crnković:

“Po prijedlogu ovome gubimo i državljanstvo. Ako izgubimo državljanstvo, dobijamo status azilanata. Ako nas strpaju u azilante, mi gubimo pravo na rad, pravo na imovinu, na sve ono što imamo ovdje, a što nam je omogućio ovaj zakon o izbjeglim i raseljenim licima. A neko tamo treći u Sarajevu će rješavati naše pitanje podzakonskim aktima, odnosno Ministarstvo sigurnosti.”

U entitetskom ministarstvu, pak, smatraju da samo nedobronamjerni imaju zamjerke na predloženi zakon, jer, kako kažu, usvajanjem ovog zakona stvorili bi se uslovi da RS pred državu BiH postavi konkretne zadatke, a to je zakonsko regulisanje položaja izbjeglica i raseljenih lica s ciljem trajnog rješavanja njihovih imovinsko-pravnih i statusnih pitanja. Pomoćnik ministra Drago Vuleta:

“Mnogi su dobili državljanstvo. Nastoji se da se još olakša procedura oko državljanstva i onda ne može biti izbjeglica u sopstvenoj državi. E druga je stvar što bi neki, izgleda, od izbjeglica htjeli i da budu državljani a da imaju i status izbjeglice.”
XS
SM
MD
LG