RSE
Povod današnjoj raspravi su kvalifikacije optužnicama Čermaku i Markaču kako su se njih dvojica, Gotovina i predsjednik Tuđman, udružili u zločinački poduhvat sa ciljem prisilnog i trajnog uklanjanja srpskog stanovništva iz prostora Krajine i u optužnicama protiv šestorice bosansko-hercegovačkih Hrvata o sudjelovanju Hrvatske i njezinih oružanih snaga u međunarodnom oružanom sukobu protiv Bosne i Hercegovine i njenoj djelimičnoj okupaciji. Za nas je suradnja sa Haagom pravno, a ne političko, pitanje i mi ćemo se uključiti u postupak na Haaškom tribunalu i dokazati neistinitost tih teza, kazao je premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader.
SANADER
Naše odbijanje tih politički neprihvatljivih kvalifikacija ne isključuje suradnju. Mi smo za suradnju, ali isto tako i za politički diplomatsko pravnu borbu i pobijanje teza koje ne odgovaraju istini o Domovinskom ratu.
RSE
On je kazao i kako se saborska rasprava o optužnicama odgađala kako se ne bi naškodilo haaškim optuženicima Črmaku i Makraču. Govoreći u ime SDP-a, Željka Antunović upozorava Sanadera da su prosvjedi 2001. godine, od splitske rive na dalje, štetili tadašnjim optuženicima, ali tada Sanadera to nije smetalo jer je prosvjedima želio srušiti tadašnju vlast.
ANTUNOVIĆ
Da smo onda bili svi zajedno, mogli smo zajedno lakše obarati neprihvatljive točke optužnice. No, vi ste se odlučili za nešto drugo – obaranje tadašnje vlade. Za politiku suradnje s Haaškim sudom, koju smo provodili u interesu države, osumnjičenih i optuženih, vi ste nas nazivali izdajnicima.
RSE
Hrvatska seljačka stranka i HSP naglasili su štetnost kvalifikacija iz optužnica i zatražili politički odgovor. Jozo Radoš podsjetio je HDZ-ovce da Sanaderova vlada samo nastavlja Račanovu politiku pune suradnje sa Haagom, a predsjednik Liberalne stranke Ivo Banac kazao je kako je netočno da su kvalifikacije u optužnicama štetne po Hrvatsku.
BANAC
Mislim da je taj navod netočan zbog toga što se na taj način stanovita državna politika iz devedesetih godina poistovjećuje sa hrvatskom državom koja pripada svim njezinim građanima, pa i onima koji se s takvom politikom nikada nisu slagali.
Povod današnjoj raspravi su kvalifikacije optužnicama Čermaku i Markaču kako su se njih dvojica, Gotovina i predsjednik Tuđman, udružili u zločinački poduhvat sa ciljem prisilnog i trajnog uklanjanja srpskog stanovništva iz prostora Krajine i u optužnicama protiv šestorice bosansko-hercegovačkih Hrvata o sudjelovanju Hrvatske i njezinih oružanih snaga u međunarodnom oružanom sukobu protiv Bosne i Hercegovine i njenoj djelimičnoj okupaciji. Za nas je suradnja sa Haagom pravno, a ne političko, pitanje i mi ćemo se uključiti u postupak na Haaškom tribunalu i dokazati neistinitost tih teza, kazao je premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader.
SANADER
Naše odbijanje tih politički neprihvatljivih kvalifikacija ne isključuje suradnju. Mi smo za suradnju, ali isto tako i za politički diplomatsko pravnu borbu i pobijanje teza koje ne odgovaraju istini o Domovinskom ratu.
RSE
On je kazao i kako se saborska rasprava o optužnicama odgađala kako se ne bi naškodilo haaškim optuženicima Črmaku i Makraču. Govoreći u ime SDP-a, Željka Antunović upozorava Sanadera da su prosvjedi 2001. godine, od splitske rive na dalje, štetili tadašnjim optuženicima, ali tada Sanadera to nije smetalo jer je prosvjedima želio srušiti tadašnju vlast.
ANTUNOVIĆ
Da smo onda bili svi zajedno, mogli smo zajedno lakše obarati neprihvatljive točke optužnice. No, vi ste se odlučili za nešto drugo – obaranje tadašnje vlade. Za politiku suradnje s Haaškim sudom, koju smo provodili u interesu države, osumnjičenih i optuženih, vi ste nas nazivali izdajnicima.
RSE
Hrvatska seljačka stranka i HSP naglasili su štetnost kvalifikacija iz optužnica i zatražili politički odgovor. Jozo Radoš podsjetio je HDZ-ovce da Sanaderova vlada samo nastavlja Račanovu politiku pune suradnje sa Haagom, a predsjednik Liberalne stranke Ivo Banac kazao je kako je netočno da su kvalifikacije u optužnicama štetne po Hrvatsku.
BANAC
Mislim da je taj navod netočan zbog toga što se na taj način stanovita državna politika iz devedesetih godina poistovjećuje sa hrvatskom državom koja pripada svim njezinim građanima, pa i onima koji se s takvom politikom nikada nisu slagali.
