Dostupni linkovi

logo-print

Život na kredit


RSE
Ekonomski teoretičari kažu da u društvu i zemljama, gdje je loša kupovna moć, postoji sklonost ka potrošnji, a ne štednji novca. U Bosni i Hercegovini, zemlji koja je izašla iz rata, ljudi svoje probleme nastoje riješiti uzimanjenm zajma kod neke od mnoštva banaka. Anketirani građani kažu kako se danas skoro i ne može zamisliti život bez kredita.
GRAĐANIN 1
Pa teško se bilo gdje može živjeti bez kredita.
GRAĐANIN 2
Kredit pomaže da brže riješimo svoje finansijske probleme.
GRAĐANIN 3
Mislim da većina naroda koji živi ovdje nema gotovih para da bi nešto ostvarili što žele. Da skupiš pare da, naprimjer, kupiš kuću ili stan ili auto, treba ti puno vremena, tako da mislim da je kredit baš idealan.
GRAĐANIN 4
Kako ko, zavisno od primanja.
RSE
Banke daju potrošačke kredite na period od sedam godina. Mjesečne su kamate od 10,5 do 12 posto. Rok otplate hipotekarnih stambenih kredita je do 10 godina, sa kamatnom stopom od oko 9,5 posto. Uz sve morate imati redovna mjesečna primanja, što u zemlji kakva je danas Bosna i Hecegovina, i nije baš lako. Ne treba zaboraviti činjenicu da je prosječna plata oko 530 konvertibilnih maraka, a da rata za kredit, koji iznosi 30.000 maraka, uzimate li ga na period od pet godina, iznosi 645 maraka Isti iznos kredita, uzet na period od 10 godina, uz troškove upisa hipoteke na imovinu koju imate, koštat će vas mjesečno 388 maraka. Sve nalize pokazuju kako imamo izuzetno skupe kredite.
GRAĐANIN
Kod nas nisu povoljni krediti. Mislim da su na Zapadu puno povoljniji krediti nego naši, kamate su ovdje velike.
RSE
Dva razloga zašto su krediti u BiH skupi i zašto nisu podsticajnog karaktera, navodi ekonomista Bajro Golić.
GOLIĆ
Da su krediti skupi, možemo to ocijeniti sa dva aspekta. Prvo, sama kvantitativna veličina kamata u Bosni i Hercegovini. Kad ih kompariramo sa kamatama u zapadnim, razvijenim zemljama, one su apsolutno veće. I drugo, kad poredimo kamatne stope sa stepenom profitabilnosti bosanskohercegovačke ekonomije, onda su one izuzetno nepodsticajne i vrlo visoke, čak i dobro razvijene svjetske ekonomije bi poteško podnijele kamatnu stopu deset i više posto.
RSE
Iako mnogi tvrde da građani u Bosni i Hercegovini danas imaju više od jednog kredita, mnogo je onih koji nemaju mogućnost uzeti nijedan, kaže profesor Golić.
GOLIĆ
Jedan broj subjekata je spreman da uzme kredit, ali veliki broj subjekata nije sposoban i zato nemamo pokretanja ekonomskih aktivnosti u ekonomiji Bosne i Hercegovine. Jedan broj subjekata se jedva nosi sa takvim kreditima, drugi broj subjekata ne može uopće uzeti takav kredit.
RSE
Za one koji ne uspiju u pokušaju da uzmu neka veće i dugoročnija sredstva, banke odnedavno nude domaću karticu, koja je jeftinija i prilagođena prosječnom Bosancu i Hercegovcu. Razlozi potražnje za ovim kreditnim proizvodom su potpuno drugačiji od onih, zbog kojih kreditnu karticu uzimaju građani zemalja zapadne Evrope. U ovim zemljama kreditna kartica skoro da ne postoji, jer građani nemaju potrebe trošiti tuđi novac. Zato što imaju dovoljno svog. Direktor BAM CARDA Amel Kovačević.
KOVAČEVIĆ
Kod nas je kreditna kartica vrlo interesantan proizvod, upravo zbog toga što ljudi nemaju dovoljno visoka primanja da bi mogli zadovoljiti sve svoje potrebe. Bosanski čovjek, faktički, uzima karticu da bi začepio nekakvu rupu na krovu svoje kuće ili da bi popravio kadu ili da bi promijenio parket u stanu. Kada razgovaram sa tim ljudima iz drugih zemalja, poprilično se čude zašto se to, na takav način dešava. U suštini, mi obnavljamo naš život i ne libimo se posezati za različite načine finansiranja, kako bi taj naš životni standard podigli na neki viši nivo.
RSE
Građani Bosne i Hercegovine, uzimanjem kredita i kreditnih kartica, trošeći sredstva banaka, koje na to kasnije zaračunavaju kamate, zapravo troše ono što namjeravaju zaraditi u budućnosti. U zemlji gdje je pola miliona nezaposlenih, društvo tako tone u opću zaduženost, koja se neće moći lako prevazići. Slično se dogodilo i u prošlosti, kaže Kovačević.
KOVAČEVIĆ
Ako se mi baš previše zadužimo, ne znamo šta ćemo ostaviti svojim sinovima i kćerima, šta njih čeka. Ja sam često proklinjao one koji su nam ostavili jugoslavenske milijarde duga, pa nas je to dovelo do nekakvih belaja. Dobro se sjećam 1978., kada sam sa roditeljima odlazio na more po 40 dana, kad smo iste godine kupili “stojadina” i “brako prikolicu” i spavaću sobu i preselili. Sve se to dešavalo od nekakvih plata u prosvjet. Iz nekakve sadašnje perspektive, kada imam i direktorsku platu, mislim da je nemoguće, da ja sad eto, kao nekakav čovjek, koji fino zarađuje, mogu sve to odraditi za godinu dana. Znači, to je nešto nerealno.
RSE
Mnogi kažu da je kredit zlo, ali na primjeru u Bosne i Hercegovine, često je to nužno zlo. Mnogima jedina prilika da nabave osnovne stvari za život, zadovolje one lične potrebe za koje se negdje drugo izdvaja novac iz redovne mjesečne plate. Zvanične podatke o broju građana, koji u Bosni i Hercegovini danas imaju kredit, nismo mogli dobiti. Da je takvih iz dana u dan sve više, pokazuje ovdašnji, često prepričavani vic: najtraženija osoba u Bosni i Hercegovini, uz neuhapšene ratne zločince, danas je žirant.
XS
SM
MD
LG