Predrag Gagić, sin pravoslavnog svećenika iz Vukovara, stao je 1991. godine u obranu svog grada, zajedno s Hrvatima, i držao jedan od najtežih tamošnjih položaja, onaj na Trpinjskoj cesti. Nakon pada Vukovara, zarobljen je i odveden u logor u Sremsku Mitrovicu. Od posljedica ranjavanja i zlostavljanja u logoru ubrzo je umro, a dio njegovih suboraca, okupljenih u Udruzi Vukovar 1991., predlaže da se po Gagiću nazove jedna vukovarska ulica. Predsjednik te udruge, Zoran Šangut, smatra kako bi se tom inicijativom odalo priznanje i drugim Srbima koji su branili Vukovar:
„Inicijativa Udruge Vukovar 91. je da jedna od ulica u Vukovaru dobije ime po branitelju Predragu Gagiću, da se pokaže da Domovinski rat nije crno-bijeli film, da u ratu ima puno boja, i još više nijansi, i da to nije bio rat između Hrvata i Srba, nego između agresora i domoljuba. Željeli smo pokazati da svako ko doprinosi ovom društvu i ovoj državi može biti odlikovan, dobiti svoju ulicu i napredovati u ovom društvu.“
Jedan od zapovjednika obrane Sajmišta, Žarko Pavletić, i sam zatočenik srpskih logora nakon pada Vukovara, o Gagiću ima samo riječi pohvale:
„Ne može niko osporiti zasluge i herojstvo Predraga Gagića. Treba odati priznanje ljudima koji su Hrvatsku shvatili kao svoju domovinu i koji su dali maksimalni doprinos ukupnoj obrani, kako grada Vukovara, tako i cijele Republike Hrvatske.“
No, Slavko Jurić, predsjednik vukovarske udruge Hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata, smatra da bi davanje naziva jedne vukovarske ulice po Predragu Gagiću bio presedan jer u tom gradu do sada postoje samo tri ulice nazvane po braniteljima. Ako bi četvrta dobila naziv po branitelju Srbinu, smatra on, to ne bi bilo pravedno. Gledano proporcionalno, kaže Jurić, nije 25 posto vukovarskih branitelja bilo iz redova Srba. Ipak, ni Jurić ne osporava Gagićeve zasluge:
„Lokalna uprava i samouprava je zadužena za te stvari. Mi možemo sugerirati i poslati prijedlog, ali kod nas u gradu Vukovaru to je već riješena stvar. Ne znam zašto sada ta udruga, a dečke znam dobro, insistiraju na tome da se ulica zove po Predragu Gagiću. Njemu čast i hvala u ime svih branitelja grada Vukovara. I svim drugim hvala što su se opredijelili da sa nama brane Republiku Hrvatsku, ali ne možemo tako postupati jer bi bilo nakaradno kada bi u svim gradovima i stradalničkim područjima sve braniteljske udruge pojedinačno tražile da neka ulica nosi ime po njihovom istaknutijem članu ili suborcu.“
Zoran Šangut, inicijator ideje o nazivu jedne vukovarske ulice po branitelju Srbinu, ne odustaje od svoje ideje:
„Mogu prihvatiti da je Hrvatska u gospodarstvu na 80. mjestu, dok je Slovenija na 30. mjestu, obzirom na rat, ali ne mogu prihvatiti da je Hrvatska na 80. mjestu po ljudskim pravima i pravima nacionalnih manjina, dok je Slovenija među prvih 30 zemalja. Mislimo da čovjeka čine njegova djela, a ne nacionalna pripadnost.“
Prijedlog da Gagić dobije svoju ulicu u Vukovaru sada se nalazi na stolu gradonačelnice Zdenke Buljan, ali pored njega i dopis Hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata koji se tome protive. U podijeljenom Vukovaru, odluku neće biti lako donijeti.
„Inicijativa Udruge Vukovar 91. je da jedna od ulica u Vukovaru dobije ime po branitelju Predragu Gagiću, da se pokaže da Domovinski rat nije crno-bijeli film, da u ratu ima puno boja, i još više nijansi, i da to nije bio rat između Hrvata i Srba, nego između agresora i domoljuba. Željeli smo pokazati da svako ko doprinosi ovom društvu i ovoj državi može biti odlikovan, dobiti svoju ulicu i napredovati u ovom društvu.“
Jedan od zapovjednika obrane Sajmišta, Žarko Pavletić, i sam zatočenik srpskih logora nakon pada Vukovara, o Gagiću ima samo riječi pohvale:
„Ne može niko osporiti zasluge i herojstvo Predraga Gagića. Treba odati priznanje ljudima koji su Hrvatsku shvatili kao svoju domovinu i koji su dali maksimalni doprinos ukupnoj obrani, kako grada Vukovara, tako i cijele Republike Hrvatske.“
No, Slavko Jurić, predsjednik vukovarske udruge Hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata, smatra da bi davanje naziva jedne vukovarske ulice po Predragu Gagiću bio presedan jer u tom gradu do sada postoje samo tri ulice nazvane po braniteljima. Ako bi četvrta dobila naziv po branitelju Srbinu, smatra on, to ne bi bilo pravedno. Gledano proporcionalno, kaže Jurić, nije 25 posto vukovarskih branitelja bilo iz redova Srba. Ipak, ni Jurić ne osporava Gagićeve zasluge:
„Lokalna uprava i samouprava je zadužena za te stvari. Mi možemo sugerirati i poslati prijedlog, ali kod nas u gradu Vukovaru to je već riješena stvar. Ne znam zašto sada ta udruga, a dečke znam dobro, insistiraju na tome da se ulica zove po Predragu Gagiću. Njemu čast i hvala u ime svih branitelja grada Vukovara. I svim drugim hvala što su se opredijelili da sa nama brane Republiku Hrvatsku, ali ne možemo tako postupati jer bi bilo nakaradno kada bi u svim gradovima i stradalničkim područjima sve braniteljske udruge pojedinačno tražile da neka ulica nosi ime po njihovom istaknutijem članu ili suborcu.“
Zoran Šangut, inicijator ideje o nazivu jedne vukovarske ulice po branitelju Srbinu, ne odustaje od svoje ideje:
„Mogu prihvatiti da je Hrvatska u gospodarstvu na 80. mjestu, dok je Slovenija na 30. mjestu, obzirom na rat, ali ne mogu prihvatiti da je Hrvatska na 80. mjestu po ljudskim pravima i pravima nacionalnih manjina, dok je Slovenija među prvih 30 zemalja. Mislimo da čovjeka čine njegova djela, a ne nacionalna pripadnost.“
Prijedlog da Gagić dobije svoju ulicu u Vukovaru sada se nalazi na stolu gradonačelnice Zdenke Buljan, ali pored njega i dopis Hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata koji se tome protive. U podijeljenom Vukovaru, odluku neće biti lako donijeti.
