Najjača opoziciona stranka Pokret za promjene bila je uzdržana, uz obrazloženje da su sporni i predlagač i predloženi i da je riječ o političkoj transakciji, dok su srpske opozicione stranke bile protiv, osim Socijalističke narodne partije koja je napustila sjednicu. Tome je prethodilo dvoiposatno smenjivanje odbornika opozicionih srpskih stranaka koji su iznosili argumente zbog čega Mesić nije trebalo da bude proglašen počasnim građaninom Podgorice. Svi govornici su citirali Mesićevu rečenicu kao posljednjeg predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije: „Obavio sam zadatak. Jugoslavije više nema“, označavajući ga kao glavnog krivca za raspad države. Čitana je biografija podijeljena novinarima, inserti i intervjui iz govora predsjednika Mesića ranih devedesetih, prebrojavale su se žrtve, podsjećalo da je vlast koja će Mesiću uručiti nagradu slala crnogorske građane na dubrovačko ratište i da ovim činom pokušava amnestirati samu sebe, te da je to licemjerje. Prenosimo akcente:
POSLANIK 1: Gospodine Mugoša, kumim te Bogom i svetim Jovanom, kaži nam pravi razlog zašto ste predložili da se gospodin Mesić proglasi za počasnog građanina Podgorice?
POSLANIK 2: Smatramo da je humanije bilo da ste predložili Severinu za počasnog građanina Crne Gore nego Mesića. I još jedan predlog da, ukoliko usvojite danas da Stjepan Mesić bude počasni građanin Podgorice, mu to priznanje uručite u Lori.
POSLANIK 3: Znači li to da svaki naopaki predlog može proći u ovom parlamentu zahvaljujući mašineriji DPS-a. Da počasni građanin može biti i Agim Čeku ili neka nova ulica da se nazove „sačekuša“?
POSLANIK 4: Koji je ovo grad u kom Stjepan Mesić može biti počasni građanin? Koji je ovo grad u kom Agim Čeku može biti dobar prijatelj? Ko su ovi ljudi kojima to može pasti na pamet?
Nakon saslušanih kritika iz vladajuće koalicije prvi se oglasio odbornik Socijaldemokratske partije Minja Ražnatović i priznao da je tačno da je jedinstvena Demokratska partija socijalita učestvovala u ratnim dešavanjima devedesetih, ali da ih je tada većina onih koji im to sada spočitavaju u tome zdušno podržavala:
„Da su neke stranke vršile izuzetno jak pritisak na političkoj sceni Crne Gore. Koje su čak osnivale dobrovoljačke odrede“.
Odbornik vladajuće Demokratske partije socijalista Zoran Vukčević ukazao je:
„Da podsjetim da je ovo 2007. godina, a ne ’91. Neki odbornici bi željeli da je ovo ’41. godina i očigledno im smeta što je porodica gospodina Mesića bila u partizanima. Ko je sve učestvovao u razbijanju Jugoslavije mogli bi danima da pričamo o tome, mogli bi da otvaramo mnoge teme i dileme i o tajnim sastancima Tuđmana i Miloševića u Karađorđevu i o tome – svi Srbi u jednoj državi i o ulozi Srpske akademije nauka i umetnosti i Gazimestanu i povampirenom četništvu i mnogo toga drugog. Međutim, ja mislim da nas to ne bi odvelo daleko i da to moramo prepustiti istoriji.“
U odluci o proglašenju hrvatskog predsjednika za počasnog građanina Podgorice navode se zasluge u razvoju demokratskog društva, afirmaciji dobrih međudržavnih odnosa i položaja ugleda glavnog grada Crne Gore u Hrvatskoj, uz podsjećanje da je Mesić poznat u državama regije kao najaktivniji promoter mira, stabilnosti i novih političkih odnosa. Odbornici vladajuće koalicije odlučili su i da se naknadno u dogovoru sa Mesićem odredi termin i mjesto gdje će mu biti uručeno priznanje. Podsjetimo. Nagrada opštine Podgorica hrvatskom predsjedniku dolazi u trenutku kada je otvoreno pitanje tužbe Hrvatske protiv Crne Gore pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, predstojećim potencijalnim razgovorima o naplati ratne štete Hrvatskoj i pred predstojeće dogovore o konačnom razgraničenju između Crne Gore i Hrvatske na području Prevlake.
POSLANIK 1: Gospodine Mugoša, kumim te Bogom i svetim Jovanom, kaži nam pravi razlog zašto ste predložili da se gospodin Mesić proglasi za počasnog građanina Podgorice?
POSLANIK 2: Smatramo da je humanije bilo da ste predložili Severinu za počasnog građanina Crne Gore nego Mesića. I još jedan predlog da, ukoliko usvojite danas da Stjepan Mesić bude počasni građanin Podgorice, mu to priznanje uručite u Lori.
POSLANIK 3: Znači li to da svaki naopaki predlog može proći u ovom parlamentu zahvaljujući mašineriji DPS-a. Da počasni građanin može biti i Agim Čeku ili neka nova ulica da se nazove „sačekuša“?
POSLANIK 4: Koji je ovo grad u kom Stjepan Mesić može biti počasni građanin? Koji je ovo grad u kom Agim Čeku može biti dobar prijatelj? Ko su ovi ljudi kojima to može pasti na pamet?
Nakon saslušanih kritika iz vladajuće koalicije prvi se oglasio odbornik Socijaldemokratske partije Minja Ražnatović i priznao da je tačno da je jedinstvena Demokratska partija socijalita učestvovala u ratnim dešavanjima devedesetih, ali da ih je tada većina onih koji im to sada spočitavaju u tome zdušno podržavala:
„Da su neke stranke vršile izuzetno jak pritisak na političkoj sceni Crne Gore. Koje su čak osnivale dobrovoljačke odrede“.
Odbornik vladajuće Demokratske partije socijalista Zoran Vukčević ukazao je:
„Da podsjetim da je ovo 2007. godina, a ne ’91. Neki odbornici bi željeli da je ovo ’41. godina i očigledno im smeta što je porodica gospodina Mesića bila u partizanima. Ko je sve učestvovao u razbijanju Jugoslavije mogli bi danima da pričamo o tome, mogli bi da otvaramo mnoge teme i dileme i o tajnim sastancima Tuđmana i Miloševića u Karađorđevu i o tome – svi Srbi u jednoj državi i o ulozi Srpske akademije nauka i umetnosti i Gazimestanu i povampirenom četništvu i mnogo toga drugog. Međutim, ja mislim da nas to ne bi odvelo daleko i da to moramo prepustiti istoriji.“
U odluci o proglašenju hrvatskog predsjednika za počasnog građanina Podgorice navode se zasluge u razvoju demokratskog društva, afirmaciji dobrih međudržavnih odnosa i položaja ugleda glavnog grada Crne Gore u Hrvatskoj, uz podsjećanje da je Mesić poznat u državama regije kao najaktivniji promoter mira, stabilnosti i novih političkih odnosa. Odbornici vladajuće koalicije odlučili su i da se naknadno u dogovoru sa Mesićem odredi termin i mjesto gdje će mu biti uručeno priznanje. Podsjetimo. Nagrada opštine Podgorica hrvatskom predsjedniku dolazi u trenutku kada je otvoreno pitanje tužbe Hrvatske protiv Crne Gore pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, predstojećim potencijalnim razgovorima o naplati ratne štete Hrvatskoj i pred predstojeće dogovore o konačnom razgraničenju između Crne Gore i Hrvatske na području Prevlake.
