Protekli vikend, u samo dva dana, dogodila su se dva napada na pravoslavne vjerske spomenike u Hrvatskoj. Srušeno je i oštećeno 10 nadgrobnih spomenika na grobovima Srba u selu Kozice, općina Slatina u Slavoniji, te provaljeno u srpsku pravoslavnu crkvu u Koprivnici, razbacane su i razbijene relikvije, te oštećena vrata. Noću, 18. siječnja, dogodio se i incident kraj Popovače. Prema izvješću sisačke policije trojica mladića su pokušala zaustaviti automobil beogradskih registracija vičući na državljane Srbije i prijeteći im puškama.
Igor Palija iz Srpskog demokratskog foruma:
„Incidenti prema srpskoj zajednici u Republici Hrvatskoj traju permanentno tokom ovih 15 godina. Oni, u principu, imaju kraća zatišja i eskalacije, ali traju. Ovo sada što se desilo u Koprivnici i oko Koprivnice je samo jedan pokazatelj da hrvatsko društvo još uvijek nije kvalitetno senzibilirano za nacionalne manjine, pogotovo za srpsku nacionalnu manjinu.“
Saborski zastupnik Samostalne demokratske srpske stranke, Ratko Gajica, podsjeća da su prošle godine samo u sedmom mjesecu zabilježili više međunacionalnih incidenata no što je taj mjesec imao dana:
„Zabrinjava učestalost takvih pojava i zabrinjava poruka koja se time želi postići.“
Predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj zadovoljni su posljednjih godina što verbalne osude takvih pojava stižu s najvišeg državnog vrha i općenito promjenom retorike, no konkretni problemi su, kaže Gajica, na lokalnoj razini:
„U lokalnim sredinama imate pojedince, lobije i čelnike koji takve poruke ne prihvaćaju. Često se događa da se to ne prihvaća iz praktično korisnih razloga jer ti ljudi, koji inspiriraju raspoloženje u lokalu, razmišljaju čiji će biti stan, čija će biti kuća, čije će biti radno mjesto. Onda se ta vrsta konkurentnosti svodi na najgrublju moguću relaciju - najbolje je da takvih ne bude jer ću onda ja bolje proći.“
Hrvatska policija je efikasno reagirala i otkrila aktere najnovijeg vandalizma nad srpskim grobovima i pravoslavnoj crkvi, kao i aktere opasne provokacije kraj Popovače. Ali osuda koja bi za te i slične slučajeve trebala stići od cijele hrvatske javnosti, još uvijek izostaje, upozorava Vesna Teršelić iz Centra za mirovne studije:
„Meni se i 2005. i 2006. čine godinama dosta bremenitim incidentima. Bilo je puno više nasilja, svakako iznad granice onoga što se može tolerirat. Stvarno primjećujem zamor i primjećujem da postoji opasnost da incidenti postanu neka naša normala, a ne bi smjeli biti.“
Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora, doktor Žarko Puhovski, vjeruje da su najnoviji nacionalistički ispadi u Hrvatskoj i svojevrsna reakcija na izbore u Srbiji, koji su se s pažnjom pratili:
„To je atmosfera koja nastaje kada novine i mediji, ovoga puta povodom izbora u Srbiji, počnu opet nešto više, ili negativno, pisati o drugoj strani. Veoma je indikativno kako ljudi senzitivno na to reagiraju. Važno je da je policija veoma brzo reagirala i otkrila te ljude koji su počinili nešto izvan-političkog konteksta, ali je ono što su oni učinili nemoguće ne tumačiti u političkom kontekstu.“
Igor Palija iz Srpskog demokratskog foruma:
„Incidenti prema srpskoj zajednici u Republici Hrvatskoj traju permanentno tokom ovih 15 godina. Oni, u principu, imaju kraća zatišja i eskalacije, ali traju. Ovo sada što se desilo u Koprivnici i oko Koprivnice je samo jedan pokazatelj da hrvatsko društvo još uvijek nije kvalitetno senzibilirano za nacionalne manjine, pogotovo za srpsku nacionalnu manjinu.“
Saborski zastupnik Samostalne demokratske srpske stranke, Ratko Gajica, podsjeća da su prošle godine samo u sedmom mjesecu zabilježili više međunacionalnih incidenata no što je taj mjesec imao dana:
„Zabrinjava učestalost takvih pojava i zabrinjava poruka koja se time želi postići.“
Predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj zadovoljni su posljednjih godina što verbalne osude takvih pojava stižu s najvišeg državnog vrha i općenito promjenom retorike, no konkretni problemi su, kaže Gajica, na lokalnoj razini:
„U lokalnim sredinama imate pojedince, lobije i čelnike koji takve poruke ne prihvaćaju. Često se događa da se to ne prihvaća iz praktično korisnih razloga jer ti ljudi, koji inspiriraju raspoloženje u lokalu, razmišljaju čiji će biti stan, čija će biti kuća, čije će biti radno mjesto. Onda se ta vrsta konkurentnosti svodi na najgrublju moguću relaciju - najbolje je da takvih ne bude jer ću onda ja bolje proći.“
Hrvatska policija je efikasno reagirala i otkrila aktere najnovijeg vandalizma nad srpskim grobovima i pravoslavnoj crkvi, kao i aktere opasne provokacije kraj Popovače. Ali osuda koja bi za te i slične slučajeve trebala stići od cijele hrvatske javnosti, još uvijek izostaje, upozorava Vesna Teršelić iz Centra za mirovne studije:
„Meni se i 2005. i 2006. čine godinama dosta bremenitim incidentima. Bilo je puno više nasilja, svakako iznad granice onoga što se može tolerirat. Stvarno primjećujem zamor i primjećujem da postoji opasnost da incidenti postanu neka naša normala, a ne bi smjeli biti.“
Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora, doktor Žarko Puhovski, vjeruje da su najnoviji nacionalistički ispadi u Hrvatskoj i svojevrsna reakcija na izbore u Srbiji, koji su se s pažnjom pratili:
„To je atmosfera koja nastaje kada novine i mediji, ovoga puta povodom izbora u Srbiji, počnu opet nešto više, ili negativno, pisati o drugoj strani. Veoma je indikativno kako ljudi senzitivno na to reagiraju. Važno je da je policija veoma brzo reagirala i otkrila te ljude koji su počinili nešto izvan-političkog konteksta, ali je ono što su oni učinili nemoguće ne tumačiti u političkom kontekstu.“
