Dostupni linkovi

logo-print

Mediji verskih zajednica


Srdan KUSOVAC, Danijela DOMAZET, Enis ZEBIC, Esad KRCIC, Nebojša BUGARINOVIC, Gëzim BAXHAKU

Najviši velikodostojnik Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, mitropolit Amfilohije (Radović), je na Božić u liturgiji ponovio raniju tezu da državna televizija Crne Gore objavljuje neistine. Istovremeno u Crnoj Gori deluje Radio Svetigora, radio stanica Srpske pravoslavne crkve, odnosno njene Crnogorsko-primorske mitropolije, dok ostale verske zajednice sličnih medija nemaju.

U Hrvatskoj je prošlog meseca najviši velikodostojnik Rimokatoličke crkve, zagrebački nadbiskup i predsednik Hrvatske biskupske konferencije, Josip Bozanić, nagovestio zainteresovanost te crkve za posedovanje vlastite televizije ili pak, kako je rekao, jake producentske kuće koja bi stvarala kvalitetne verske programe.

U Srbiji su prošlog meseca među predstavnicima radio-stanica koje su protestovale u centru Beograda, jer po zakonu moraju da obustave rad budući da nemaju legalnih frekvencija za emitovanje, bili i predstavnici stanice "Glas crkve".

Sve to su povodi da u regionalnoj temi sedmice, uz pomoć novinara Radija Slobodna Evropa u nekim od zemalja nastalim iz bivše Jugoslavije, razmotrimo problematiku elektronskih medija koji su vlasništvo verskih zajednica.

CRNA GORA

SNIMAK:

"Oče naš koji si na Nebesima da se sveti ime tvoje i da dođe carstvo tvoje, da bude volja tvoja i na Zemlji, kao i na Nebu."

"Začudi se nebo, zemlja zatrese se. Dobrodošao Hriste! Ljudi radujte se."

"Emisija za djecu Spomenak."

"Naša vjera pravoslavna – pomaže Bog mili moji."

"Radio Svetigora."

Radio "Svetigora", postoji već godinama i emituje ga sa Cetinja Srpska pravoslavna crkva. Osim radio stanice "Svetigora", u Crnoj Gori nema sličnih, odnosno, ostale verske zajednice nemaju ovakvih medija.

Iako je, dakle, Srpska pravoslavna crkva u povlašćenom položaju i na ovom planu, njen najviši velikodostojnik u Crnoj Gori, mitropolit Amfilohije (Radović), ne preza da često kritikuje državne medije kojima već godinama odbija da dâ izjavu.

Zakon o medijima, koji je na snazi oko četiri godine, ne predviđa nikakva ograničenja za osnivanje štampanih vjerskih glasila u Crnoj Gori. Nije potrebno nikakvo odobrenje i jedino postoji obaveza obavještavanja nadležnih državnih organa. Uglavnom sve vjerske zajednice imaju svoje štampane medije, a u javnosti se oglašavaju i putem web site-ova. Što se tiče elektronskih glasila, koja su u posjedu vjerskih zajednica, u Crnoj Gori postoji jedino Radio Svetigora, čiji je osnivač Mitropolija Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. "Osnivanje elektronskih medija se obavlja po Zakonu o radiodifuziji i u primjeni ovog zakona je bilo izvjesnih problema", rekao je Abaz Džafić, direktor Agencije za radio difuziju, dodajući da je na početku postojalo ograničenje da vjerske zajednice mogu osnivati elektronske medije samo na lokalnom nivou. Osnivači Radija Svetigora nisu htjeli da odustanu od nacionalne pokrivenosti. Abaz Džafić, direktor Agencije za radiodifuziju:

"Imali smo jednu radio stanicu sa nacionalnim pokrivanjem čiji je osnivač bila Mitropolija i poslije toga smo imali sudske sporove i presudu Ustavnog suda koja je donešena nedavno da je to ipak ograničavanje građanskih prava i sloboda i da je Ustavni sud tog gledišta da Agencija, kao regulator, treba da izda svima dozvolu za nacionalno pokrivanje. To je malo teška odluka za nas jer imamo previše vjerskih organizacija u Republici Crnoj Gori. Ako bi sve one zatražile nacionalno pokrivanje, Agencija bi bila dovedena u jednu veoma tešku situaciju jer, oni koji se bave ovim poslom, znaju da ne bi smo imali slobodnih mreža za neke druge elektronske medije."

"Da ne bi morala da uklanja sve predajnike, osim jednog koji pokriva teritoriju opštine Cetinje, Mitropolija Srpske pravoslavne crkve je preregistrovala Radio Svetigoru kao privatno preduzeće", kaže đakon Jovan Plamenac, glavni i odgovorni urednik ovog glasila, koji napominje da će uskoro, shodno odluci Ustavnog suda, Svetigora ponovo biti registrovana kao crkveno glasilo:

"Ranije smo smatrali da je dobro da i crkveni radio ima neke svjetovne informacije, pa smo, koristeći informacije agencija, puštali i tu vrstu informacija, ali je toga sve manje i manje. Sve smo to sveli na neki minimum. Naš program, koji traje 24 sata, sada je potpuno crkveni, prije svega katehetske prirode. Katehetina je obrazovani dio našeg programa. Tu su i ostale novinske i radijske forme koje su, prije svega, vezane za crkvu."

Crnogorska pravoslavna crkva, iako ne spori pravo Srpskoj Mitropoliji da ima svoju radiostanicu, ima negativan odnos prema sadržajima koji se emituju na talasima Radija Svetigora. Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve, vladika Mihajlo, kaže da, i pored želje za osnivanjem sopstvene radiostanice, za sada ne postoje materijalne mogućnosti:

"Da li srpska Mitropolija može imati radio koji se naziva Svetigora? Po meni, može imati, ali ovakav, kakav je sada, je na sramotu crnogorske vlasti koja to toleriše. Crnogorska pravoslavna crkva radi na tome da i ona ima svoj radio, putem kojeg može saopštiti novosti, kao i molitvu gospodnju, koje će biti od koristi građanima Crne Gore, bez obzira kojoj vjeroispovijesti ili vjerskoj zajednici pripadaju. Nemamo mogućnosti da ga oformimo, bez obzira što se ne radi o nekoj velikoj svoti novca, ali, na žalost, za sada nemamo ni toliko da bi to mogli učiniti."

Poput Crnogorske pravoslavne crkve, i Islamska vjerska zajednica raspolaže samo štampanim glasilom, odnosno web site-om. Portparol Omer Kajošević kaže da za sada ne postoje planovi o osnivanju radiostanice:

"Treba imati u vidu sastav i veličinu jedne određene zajednice da bi imali takvo glasilo. U Crnoj Gori, pravoslavna crkva pokriva veliko područje, a Islamska zajednica, i brojčano i terenski, pokriva manje područje, tako da mi trenutno ne vidimo prioritet da bi smo imali radio. Postavili smo određene odbore na svim tim opštinama da oni sarađuju sa lokalnim radijima i da pokrivaju i taj vjerski život."

BOSNA I HERCEGOVINA

Bosna i Hercegovina je zemlja u kojoj elektronski medij ima samo katolička zajednica, odnosno Vrhbosanska nadbiskupija, mada je formalni vlasnik stanice Hrvatsko kulturno društvo "Napredak".

"Vrhbosna duel. Vi birate - mi ispunjavamo."

Radio postaja Vrhbosne osnovana je 1993. godine i njen većinski vlasnik je Hrvatsko kulturno društvo Napredak. Glavni i odgovorni urednik postaje, Miroslav Jurišić, govoreći o programskom sadržaju, kaže da je uglavnom zabavnog, ali i edukativnog karaktera:

"Odgovoran sam, prije svega, slušateljima. Nema uplitanja u sadržaj programa od strane Napretka. Na neki način radimo autonomno u dogovoru sa Napretkom i sa Vrhbosanskom nadbiskupijom. Jednom tjedno imamo emisiju sa vjerskim sadržajem. Naravno, svake nedjelje redovito se emitira prijenos mise. S vremena na vrijeme gostuju i neki ljudi iz sfera društvenog, kulturnog i vjerskog života u gradu i šire."

"Udio u postaji imala je i Vrhbosanska nadbiskupija, te Franjevačka provincija Bosne Srebrene", kaže glavni tajnik nadbiskupije Vrhbosanske, Ivo Tomašević, govoreći o elektronskim medijima:

"Sada Vrhbosanska nadbiskupija više nije u tome, možda je dijelom Franjevačka provincija. Uglavnom je to radiopostaja hrvatskog društva Napredak. Postoji i radio postaja Mir Međugorje i ne može se reći da je u okviru, ili da ja glasilo, Katoličke crkve, nego je osnovana kao radiopostaja koja uglavnom ima vjerski program i nije pod ingerencijom neke crkvene institucije."



Katolička crkva u Bosni i Hercegovini ima veliki broj svojih tiskanih glasila. Tjednik, katolički tjednik, izdaje Vrhbosanska nadbiskupija. Tu je i nekoliko mjesečnika: Naša ognjišta, Svjetlo riječi, Crkva na kamenu, Radosna vijest. Osim toga, djeluje i nekoliko agencija. Katoličku tiskovnu agenciju je osnovala Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine. Franjevačka provincija Bosna Srebrena ima svoju agenciju, kao i Hercegovačka franjevačka i Banjalučka biskupija.

"Radio Naba."

"Selam Ajlejkum – poštovani slušaoci i slušateljke."

Radio Naba, kako se može pronaći na Internetu, jedna je od nekoliko radio postaja u Bosni i Hercegovini koja u svom programu promovira islam. Ni ova, niti ostale, zvanično nemaju nikakve veze sa Islamskom zajednicom u Bosni i Hercegovini. "Riječ je o privatnim postajama", kaže glavni tajnik Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Muhamed Salkić, ističući pri tome da se Islamska zajednica ne upušta u ocjenu njihova rada. Inače, u okviru Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini djeluje muslimanska novinska agencija MINA, čija je zadaća unutarnje informiranje organa Islamske zajednice, te slanje vijesti sredstvima informiranja. Javna glasila Islamske zajednice koja su trenutačno u funkciji su: Islamski glasnik koji izlazi već 70 godina i u njemu se objavljuju stručni radovi i službeni akti, zatim Islamske informativne novine Preporod, koje izlaze tjedno, dvomjesečnik Mualim, te Internet stranica. Glavni tajnik Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Muhamed Salkić, kaže da je ovih dana pokrenuta i procedura otvaranja radiopostaje pod okriljem Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini:

"Obzirom da su ovi današnji mediji, koji su državni, na neki način nedostupni u potpunosti vjerskim zajednicama, Islamska zajednica se ipak odlučila da pokrene inicijativu za osnivanje vlastitog radija."

I Salkić i Tomašević stava su da bosansko-hercegovački mediji nedovoljno govore i pišu o radu vjerskih zajednica i oslikavanju života vjernika. Ivo Tomašević, Katolička crkva u Bosni i Hercegovini:

"Mediji su vrlo bitni za život Katoličke crkve, i ne samo nje, jer je normalno da jednaka prava imaju sve crkve i vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini. Svakako je najvažnija televizija, a prije svega ona koja je na državnoj razini, kao i druge televizije, radija i tiskana glasila. Normalno je da se u medijima i javnim glasilima također piše i o životu Katoličke crkve, kao i drugih vjerskih zajednica, jer ljudi koji ih čitaju ili slušaju su vjernici i bilo bi normalno da budu informirani, pogotovo o najvažnijim događanjima. Sigurno da to i sada postoji, ali misli da to nije prezentirano na dovoljan način, niti na dovoljno ispravan način, niti da su zastupljene dovoljno u jednoj mjeri koja bi mogla oslikati jedan život."

Muhamed Salkić, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini:



"U nekoliko zadnjih godina smo, naročito u periodu Ramazana, imali razgovore sa državnim servisom i Federalnom televizijom u pogledu većeg prisustva vjerskog programa na televiziji, ali oni, prema svojoj programskoj šemi koju usvajaju, zacrtavaju količinu informacija i vjerskih emisija. Oni drže do toga, ne vodeći računa o tome šta Islamska zajednica, kada smo mi u pitanju, postavlja od svojih zahtjeva."

Dodajmo još priči iz Bosne i Hercegovine da su nam predstavnici Srpske pravoslavne crkve u toj zemlji rekli da na nivou države ne postoji ni jedan medij te vjerske zajednice i da ta crkva, za sada, ne planira otvaranje elektronskih medija u Bosni i Hercegovini.

HRVATSKA

Hrvatska je država u kojoj elektronski medij ima samo većinska verska zajednica – Rimokatolička crkva. Već deset godina deluje Hrvatski katolički radio.

"Započelo hodočašće Zagrebačke nadbiskupije u Rimu povodom 25. obljetnice smrti kardinala Franje Šepera. Nova Papina knjiga o Isusu, biće u travnju objavljena istovremeno u Vatikanu i Hrvatskoj."

Ova radio stanica ima nacionalnu pokrivenost, odnosno čuje se u čitavoj Hrvatskoj. Usprkos nezvaničnim inicijativama za pokretanje katoličke televizije, među kojima i onoj nadbiskupa Bozanića, nikakvih konkretnih planova za sada nema, kažu u Zagrebu sagovornici Radija Slobodna Evropa.

"Što se daljih planova tiče, zasada ništa nije precizirano", kaže direktor Hrvatskog katoličkog radija i glasnogovornik Hrvatske biskupske konferencije, Zvonimir Ancić. Neslužbene inicijative za pokretanje katoličke televizije u Hrvatskoj postoje već neko vrijeme, a nedavno ih se u jednom intervju, na novinarsko pitanje, dotakao i zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić:

"Kardinal Bozanić je iznio niz svojih dvojbi glede takovog jednog projekta, od toga da li postoje financijske mogućnosti za tako nešto, znajući koliko košta projekt pokretanja jedne televizije. Isto tako je iznio dvojbu da li nam treba jedna producentska kuća koja bi proizvodila program i onda ga nudila, bilo lokalnim, bilo nacionalnim televizijama u Hrvatskoj."



Dakle, osim upozoravanja na financijski aspekt pokretanja jednog tako ozbiljnog projekta, kao što je televizija, Bozanić je kazao kako bi se, prije nego što se uopće počne raspravljati o tome, trebalo zapitati - koristi li Katolička crkva u Hrvatskoj dovoljno mogućnosti postojećih nacionalnih i lokalnih televizija? Naime, po njegovoj ocjeni, Katolička crkva u Hrvatskoj nije do kraja iskoristila niti mogućnosti koje su joj zajamčene međudržavnim ugovorom Vatikana i Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture. Iz toga se dade zaključiti kako pokretanje katoličke televizije i nije baš visoko na listi prioriteta vrha Katoličke crkve u Hrvatskoj. Glasnogovornik, Zvonimir Ancić:

"Ove sve skupa je bilo dosta prenapuhano u našim medijima."

Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj skrbi za oko 200 tisuća vjernika i nema nikakav elektronski medij. Zbog zauzetosti božićnim blagdanima nismo mogli dobiti izjavu od čelnika Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj, ali, kako nam je neslužbeno rečeno, nisu u potpunosti zadovoljni izvještavanjem informativnog programa Hrvatske radio televizije, kao javne televizije, o radu crkve i aktivnostima na terenu. Sa druge strane, pohvaljuju tretman Pravoslavne
crkve u emisijama religijskog programa HTV-a. Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj ima svoja tjedna i mjesečna tiskana glasila, ali nema u vlasništvu elektronske medije. "Naravno da bismo željeli imati neki elektronski medij", kazali su nam, "ali pitanje je materijalnih i drugih mogućnosti, pa je ta želja daleko od realizacije".

"Hrvatski mediji vrlo su otvoreni za vijesti iz vjerskih zajednica, pa bi pokretanje vlastitog elektronskog glasila bilo samo bacanje novca", kaže Ševko efendija Omerbašić, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj:

"Smatramo da nam je ovo što imamo od HTV-a dovoljno da istinu o islamu i Islamskoj zajednici na takav način prenosimo. Čini mi se da danas vjerske zajednice, kada god žele bilo što citirati putem medija, mediji to vrlo rado prihvaćaju. Mislim da je osnivanje posebnih medija na neki način bacanje novaca u bezdan jer znamo da je održavanja medija jako skupo."

"Umjesto pokretanja vlastitog elektronskog medija, Islamska vjerska zajednica u Hrvatskoj naglasak stavlja na vjeronauk i podizanje morala na višu razinu za svojih 60 tisuća vjernika jer mediji u Hrvatskoj dosta objektivno prikazuju islam", kaže Omerbašić:

"Mediji u Hrvatskoj dosta objektivno prikazuju islam kada je u pitanju ozbiljan članak. Do sada nismo imali nekih velikih prigovora na to."

SRBIJA

U Srbiji je još 1997. godine osnovana Radio stanica "Glas crkve". Osnivač je bila Šabačka eparhija Srpske pravoslavne crkve, tada Šabačko-valjevska. Radio stanica je emitovala dvadeset-četverosatni program, koji su činili uglavnom verski sadržaji, ali i teme vezane za kulturu i društvo. Osnivač je bio protođakon Ljubomir Ranković, nekada žestoki protivnik Slobodana Miloševića, a kasnije i oštar protivnik postmiloševićevske vlasti. Stanica je možda baš zbog toga ostala bez frekvencije prilikom poslednje raspodele, odnosno sređivanja džungle koja vlada u srpskom elektronskom prostoru. "Iako je radio stanica glasilo Šabačke eparhije, njen program se, budući da je emitovan preko pet predajnika, čuo u čitavoj centralnoj Srbiji", Radiju Slobodna Evropa vladika šabački, Lavrentije (Trifunović).



"Oni su imali pet predajnika. Jedan je bio i u Beogradu, da bi ih primalo i uže područje Srpske pravoslavne crkve, pošto ga Patrijaršija nije imala. Sa ovog predajnika u Beogradu emitovani su verski programi sve do prije mesec-dva dana. Tada je komitet za odlučivanje, ko će moći da opstane od tih privatnih, crkvenih i drugih radija, odlučio da crkva može da ima, ili nacionalni, ili lokalni radio. To znači da Patrijaršija može da ima svoj radio, koji bi pokrivao celu teritoriju Srpske pravoslavne crkve u otadžbini, ili lokalni, kao što je Glas crkve, koji pokriva Šabac i Valjevo, ali da ga Beograd ne može imati pošto Beograd nije lokalnog karaktera, nego regionalnog. Tako je, sticajem formalnosti, trebao da se ugasi ovaj predajnik u Beogradu, ali bi došlo do anomalije da verske programe može da sluša Lazarevc, Loznica i slični mali gradovi, a da Beograd, središte Srpske pravoslavne crkve, Patrijaršije i Patrijarha nema verski program. Obratili smo se njegovoj svetosti koji je intervenisao kod nadležnih vlasti vlade Republike Srbije da se produži emitovanje sa ovoga predajnika u Beogradu dok Patrijaršija ne postavi svoj radio. Izgleda da je to odobreno. Ugašene su mnoge privatne radiostanice, ali predajnik Glasa crkve još uvek radi i izgleda da će raditi dok Patrijaršija ne uspostavi svoj radio. Kada ga uspostavi, svaka eparhija će da ima svoje vreme na tom radiju, što se tiče Beograda, a Šabac i Valjevo su ostali i dalje pod mogućom dozvolom da, kao lokalna radija, mogu da rade."

Koliko se sećam, bio je neki plan da se startuje i sa televizijskim programom Srpske pravoslavne crkve?

"To je jako skupo. Radio Glas crkve zapošljava 17 osoba i to treba plaćati, a crkva je siromašna. Kada bi bila televizija, to bi bilo još komplikovanije. Treba naći ekipu koja će da priprema emisije, pa tehničko osoblje. Nije to jednostavno. Predajnici se često kvare po planinama. Treba to održavati."

Kakva je situacija sa pisanim medijima?

"Za sada, Bogu hvala, lepo ide. Pravoslavlje je glasilo čitave pravoslavne crkve, a pojedine eparhije imaju svoje časopise, listove, novine i ne može biti bolje."

Ostale verske zajednice u Srbiji nemaju svojih elektronskih medija.

KOSOVO

I za kraj, Kosovo – područje u kojem ni jedna verska zajednica nema svoj elektronski medij.

Islamska zajednica, kao najveća po broju, je 2000. godine podnela zahtev za otvaranje jedne radio stanice sa nacionalnim frekvencijama i, iako je ispunjavala sve uslove, odbijena je od tadašnjeg privremenog komesara za medije, Sajmona Hazeloka (Simon Haselock), sa obrazloženjem da prednost treba da imaju stanice koje ne propovedaju veru. Savetnik Predsedništva Islamske zajednice Kosova, Hadži Resul Redžepi (Haxhi Resul Rexhepi), kaže kako ova zajednica ima svoju izdavačku delatnost i izdaje mesečne publikacije:

"Imamo mesečnik koji se zove Islamska nauka, koji je organ Islamske zajednice Kosova."

Rexhepi ističe kako izdaju "Islamsko vaspitanje" kao najstarije periodično izdanje koje se izdaje u okviru ove zajednice.

Ni Srpska pravoslavna crkva nema svoje dnevne novine, niti radio, ni televizijsku stanicu, kaže otac Sava (Janjić):

"Srpska pravoslavna crkva, odnosno eparhija Raško-prizrenska, poseduje eparhijski časopis Sveti knez Lazar. Takođe poseduje i internet stranicu, ali nemamo crkveni radio i crkvenu televiziju. Eparhijski časopis štampamo van Kosova i Metohije. Distribuira se i na ovim prostorima vernicima, kao i zainetresovanim van Kosova."

On ističe da zbog specifične situacije u kojoj se nalaze Srbi na Kosovu više je nego potrebno da se obezbedi redovno informisanje:

"Već odavno postoji potreba jednog crkvenog radija."

Srpska pravoslavna crkva na teritoriji Kosova ima dva web site-a, jedan koji priprema i vodi Eparhija Raško-prizrenska i drugi koji već duže vremena priprema ekipa monaha iz Manastira Visoki Dečani. On ističe da ovaj web site ima više od hiljadu ljudi koji direktno primaju vesti i informacije. On je, prema rečima oca Save (Janjića), orjentisan uglavnom prema strancima i priprema se na engleskom jeziku.

U sličnoj situaciji je i Kosovska biskupija Katoličke crkve. Kancelar Kosovske biskupije, Don Shan Zefi, ističe kako Katolička crkva ima izdavačku kuću "Drita" (Svetlost).

"Izdaju se periodično knjige od vrednosti, kapitalna dela, posebno iz oblasti istorije i teologije. Biskupija izdaje i dva periodična izdanja kulturnog, istorijskog, teološkog i filozofskog sadržaja, a to su Urtia i Fjala hyjnore."

Kosovska biskupija ima i druga izdanja koja se štampaju na Kosovu:

"Za naše potrebe mogu reći da smo zadovoljni ovim izdanjima, iako je sigurno potrebno učiniti više. Na tome ćemo se angažovati."

"Katolička crkva na Kosovu nema materijalne mogućnosti da otvori radio ili televizijsku stanicu", kaže Don Šan Zefi (Shan), iako ističe da bi to bio najbolji način da do vernika stignu poruke i opredeljenja crkve.
XS
SM
MD
LG