Dostupni linkovi

logo-print

Nema volje za suzbijanje korupcije


Predsjednik Odbora direktora Transparency Internationala BiH Boris Divjak:

„Bosna i Hercegovina je rangirana na poražavajućoj poziciji Transparency-jeve globalne liste Indeksa percepcije korupcije sa ocjenom od 2,9 na skali do 10, gdje uske grupe političkih elita na vlasti kontrolišu situaciju u zemlji, kako u zakonodavnoj, izvršnoj, sudskoj vlasti, tako i u privredi, svojim vezama preko, uglavnom, partijskih poslušnika.“

Jedan od problema koji u Bosni i Hercegovini prate borbu protiv korupcije je odsustvo inicijative i političke volje vlasti za njeno suzbijanje, kaže Boris Divjak:

„Nepostojanje strategije borbe protiv korupcije koja obuhvata sve nivoe vlasti i sve institucije, koja se koordinira od strane Vijeća ministara, sa centralnog mjesta u Bosni i Hercegovini, također govori o nedovoljnoj spremnosti.“

Poređenje sa zemljama regiona pokazuje da Bosna i Hercegovina, koja dijeli 93. do 99. mjesta zajedno sa Argentinom, Armenijom, Eritrejom, Sirijom i Tanzanijom, zaostaje i za zemljama iz najbližeg okruženja. Hrvatska je na 69. poziciji Indeksa percepcije korupcije dok se Srbija nalazi se na 90. mjestu.

U Srbiji već pet godina djeluje Vijeće za borbu protiv korupcije pri vladi. Za to vrijeme donijeti su osnovni antikorupcijski zakoni, ali se to vrlo malo ili selektivno primjenjuje, kaže predsjednica Vijeća Verica Barač:

“Mi smo vrlo blizu toga što odgovara pojmu “zarobljene države”, vlast nalazi način da formalno ispunjava zahteve Evrope, da usvaja određene zakone, da usvoji strategiju, a onda da to ne primeni. Znači, imamo jednu vrlo sličnu situaciju u celom regionu. Često vidimo različite uzroke, ali smo mi za pet godina u Srbiji i radom Saveta uspeli da uradimo jednu najvažniju stvar, a to je da se stvori jedna institucija javnosti oko problema korupcije i da shvatimo da je korupcija osnovni razlog što postoji takvo siromaštvo, zašto nema vladavine zakona, zašto je nemoguće napraviti institucije normalne države. Znači, korupcija je takav problem u Srbiji, da ona zaista ne dozvoljava da se otpočne vladavina prava.”

Voditelj Ureda Transparency Internationala Hrvatske, Zorislav Antun Petrović, upozorava da se ni u ovoj državi vladin antikorupcijski program ne provodi. To je samo program dobrih želja, upozorava Petrović ističući pri tomu da je problem u nedostatku političke volje da se izvjesna privilegirana klasa političara odrekne svoje moći.

Da korupciji najviše doprinose političke stranke, ocjena je Transparency Internationala za Kosovo. Prema ovoj međunarodnoj organizaciji, na Kosovu je prisutna slična razina korupcije kao i u zemljama regiona. Ocjenjuje se da je pravosudni sustav, umjesto da se bori protiv korupcije, politiziran.

“Putem političkih stranaka vrši se korupcija u mnogim organizacijama, ne samo u vladi već i u javnim službama kao što su energetski i zdravstveni sektor” - izjavio je nedavno zvaničnik Transparency Internationala BiH Boris Divjak govoreći o Kosovu, ali i situaciji u Bosni i Hercegovini.

Prema informacijama Transparency Internationala, najveće je prisustvo korupcije kao fenomena, kao pojave, na lokalnoj razini. Glasnogovornik Transparency Internationala BiH Srđan Blagovčanin:

“Građani, po prirodi stvari, imaju najveći broj kontakata sa državnom administracijom upravo na lokalnom nivou, a ako govorimo o ekonomskoj cijeni korupcije, odnosno o najvećim štetnim posljedicama korupcije, onda je to svakako korupcija koja se dešava na onim višim nivoima, politička korupcija - ovaj efekat “zarobljene države” – uticaj moćnih oligarhija koje su, nerijetko, do kapitala stigle kriminalnim putem, na donošenje političkih odluka.”

Bosna i Hercegovina I njeni susjedi ratificirali su UN-ovu Konvenciju za borbu protiv korupcije iz čega proističu i određene obveze. Što se tiče Bosne i Hercegovine, jedan od prvih koraka je prilagodba domaćih zakona odredbama konvencije, kaže Ivica Dronjić iz Ministarstva vanjskih poslova BiH:

„Tu prije svega mislim na odredbu konvencije koja se odnosi na oduzimanje nezakonito stečene imovine, dakle sada nije više pitanje hoćemo li zakon o oduzimanju nezakonito stečene imovine, nego kada ćemo ga donijeti. Uglavnom, sada postoji konkretna međunarodna obaveza da se takav zakon usvoji i da se počne primjenjivati. Biće potrebno poduzeti korjenite reforme i Krivičnog zakona jer u pitanju su neka krivična djela koja kod nas još uopće nisu definirana u sadašnjem Krivičnom zakonu – kao što je trgovina uticajem, razne vrste zloupotrebe fondova, razne vrste mita, uticaja političkih stranaka itd.“

Predsjednica Vijeća za borbu protiv korupcije Vlade Srbije Verica Barač:

“Za Srbiju, ukratko, još uvek predstoji nalaženje načina kako da se efikasnije borimo protiv korupcije. Ovo su do sada uglavnom bila neka formalna rešenja koja nisu dovela do bitnijeg obuzdavanja korupcije, što se, znači, može meriti i prema siromaštvu i prema nedostatku direktnih stranih investicija i prema mnogim drugim problemima koji često mutiraju, ali, ustvari, kad ih dobro zagledate, vidite da su to neki problemi koje imamo od ranije.”

U istraživanju GFK instituta, provedenom u 21 državi Zapadne, Srednje i Istočne Europe na uzorku od oko 22 tisuće ispitanika, stoji da polovica ispitanika smatra da živi u korumpiranoj zemlji. Korupciji su više skloni, prema istraživanju GFK, osobe u dobi od 30 do 59 godina, a postotak onih koji su davali ili primali mito raste prema razini obrazovanja. U istraživanju ovog instituta pokazalo se kako su najkorumpiranije vladine institucije i zdravstvo. Iza njih slijede poduzetnici, javne institucije, političke stranke i policija.
XS
SM
MD
LG