Dostupni linkovi

logo-print

Stambeni fond još uvijek znatno oštećen


* * * * *

Emisiju počinjemo s bilješkom koja podsjeća da katolici 25. decembra proslavljaju Božić. To je praznik i Tomislave Majstorović iz Mrkonjić grada koja će narednog mjeseca napuniti 94 godine. Živi sama, ali će za praznik njen dom biti pun – komšija i prijatelja. Zabilježila Slavica Pijetlović:

Pripreme još nisu završene, kaže nam teta Tonka:

„Pripreme idu dobro. Već smo okitili našu kapelu gdje ćemo biti. Malo nas je, ali u nedjelju navečer ćemo se tu skupiti u osam sati, a u Majdanu će biti prava ponoćka u dvanaest.“

Snijeg je prošarao krajolik Mrkonjić Grada. Bijeli pokrivač ima svoju draž za Božić, baš kao i hrana za taj dan. Ipak, rovitog zdravlja, teta Tonka neće moći baš sve da proba, ili će možda ipak da ne posluša doktora:

„Starinski – sarma, pečenje… Tko što smije jesti. Ja ne bih smjela jesti sarmu, ali morat ću malo, radi običaja.“

Iako živi sama, Tomislava Majstorović nije zaboravljena. Otkrila nam je da ima spisak onih koji se je sjete na važnije datume, posebno za Božić:

„Nemam nikog blizu. Moji su u Glamoču. Nazvali su me jučer iz Hrvatske, odoše za Njemačku. Tako da mi neće uspjeti nitko doći.“

Osmjeh na licu teta Tonke svjedoči koliko joj je važan taj mali spisak ljudi koji je nisu zaboravili:

„Svi me zovu, čestitaju, po čitav dan zvoni telefon. Baš sam neki dan sređivala kuću i našla spisak, ima 17 Srpkinja i Muslimanki. Ujutro ranom zorom počnu zvati, zovu po čitav dan i čestitaju.“

Mogle bismo nas dvije još dugo da ćaskamo. Ispraća nas toplim riječima božićne poruke Bosancima, Krajišnicima, Hercegovcima i ostalima:

„Želim im sve najljepše. Svima koji se nisu vratili želim da se vrate. Jednog Boga poštujemo, u jednog Boga vjerujemo. Sve vjere vjeruju u jednog Boga. Netko je odlučio ovako, netko onako, ali jedan je Bog.“

Ostavljamo Tomislavu Majstorović sa sjajem u očima i sa motivom više da joj Božić 2006. godine bude još radosniji. A ko zna, možda smo i mi od sada dio njenog malog-velikog spiska onih koji je nisu zaboravili.

* * * * *

Državna komisija za izbjeglice i raseljene osobe završila je rad za 2006. godinu, uz nekoliko osnovnih ocjena. Među njima su prvenstveno one koje se odnose na tok obnove stambenog fonda i povratak. O tome razgovaramo s predsjednikom Komisije i zamjenikom ministra za ljudska prava i izbjeglice Ivicom Marinovićem:

RSE: Gospodine Marinoviću, molim Vas da nam prvo kažete kolike su potrebe, a kolike mogućnosti za obnovu preostalog neuslovnog stambenog fonda u Bosni i Hercegovini?

MARINOVIĆ: Imamo konkretne pokazatelje. Međutim, to se može najbolje iščitati iz, recimo, zajedničkog projekta za 2006. godinu koji trenutno provodimo, gdje za 550 stambenih jedinica koje ćemo obnavljati imamo 4.000 prijavljenih aplikanata i provjerom smo utvrdili da njih 2.100 zadovoljava uslove. Znači, 2.100 aplikanata zadovoljava uslove, a 550 stambenih jedinica ćemo raditi, što pokazuje da su potrebe četiri puta veće od naših mogućnosti.

RSE: Ima li prijedloga za povećanje budžeta kako bi obnova bila brža?

MARINOVIĆ: U svakom slučaju. Povjerenstvo za izbjegle i raseljene osobe je načinilo temeljnu analizu sveukupnih potreba u sektoru povratka i zaključilo da je potrebno tragati za novim izvorima financiranja ovog sektora, a postojeće izvore barem održati na dosadašnjoj razini. Opće je poznato da sa povlačenjem međunarodne zajednice dolazi i do povlačenja mnogih donatora koji su donatorskih sredstvima obnavljali ratom porušenu imovinu. Ali mi smo na zadnjem povjerenstvu zaključili da ćemo tražiti od svih institucija unutar Bosne i Hercegovine da u sektor povratka investiraju dio viška prihoda ostvarenih na temelju prikupljanja PDV-a. Također očekujemo i neka nova kreditna zaduženja, obzirom da je, recimo, Republika Srpska, a nakon što su to učinili Federacija BiH i Brčko Distrikt, prihvatila zaduženje putem OPEC fonda za razvoj i ova sredstva se planiraju usmjeriti u komponentu održivosti povratka. Također je potrebno reći da su to sredstva u iznosu od devet milijuna dolara. Također očekujemo od međunarodne zajednice da nakon potpisivanja regionalne „Mape puta“ u okviru Inicijative 3+3, znači Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Hrvatska, značajnije pomogne u ovom sektoru povratka kroz financiranje konkretnih projekata i aktivnosti. Na koncu, članovi povjerenstva su se također obavezali da će unutar institucija iz kojih dolaze ukazati na poteškoće i postojeće potrebe, tražiti proširenje strategije za proširenje aneksa sedam Dejtonskog mirovnog sporazuma i osigurati sredstva za tako proširen strateški pristup rješavanju izbjegličkih problema.

RSE: Kako su ostvareni zajednički projekti u 2006. godini i kakvi su planovi za narednu godinu?

MARINOVIĆ: Mi smo u ovom razdoblju koje je iza nas vodili niz projekata na razini države. Prije svega to su zajednički projekti iz 2004. godine, zatim zajednički projekti iz 2006. godine, zatim projekt održivog povratka za stanovnike kolektivnog i alternativnog smještaja za slučajeve spontanog povratka u Bosnu i Hercegovinu koji se realizira sa Razvojnom bankom Vijeća Europe. Tu je također potrebno pripomenuti da se radi o kreditnom zaduženju Bosne i Hercegovine u iznosu od 24 milijuna KM. Ja sa zadovoljstvom mogu izvijestiti javnost da su zajednički projekti iz, recimo, 2004. godine, u vrijednosti od preko 10 milijuna KM, uspješno realizirani u svih 30 općina, sa gotovo stopostotnim stupnjem useljivosti. Znači, kroz ovaj projekt smo uselili 600 obitelji. Također smo primijetili da postoji stanoviti nacionalni debalans, pa smo dodatno intervenirali sa sredstvima. Sada upravo završavamo projekte koji su trebali otkloniti taj nacionalni debalans u Domaljevcu, Ribniku i Ilidži. Glede zajedničkih projekata za 2006. godinu značajno je istaknuti da je u svim općinama uključenim u ovaj projekt izvršeno objavljivanje javnih poziva i u tijeku je odabir krajnjih korisnika. I to će nam stvoriti pretpostavke, znači nakon odabira krajnjeg korisnika, da odaberemo projektnu kuću koja će raditi projektnu dokumentaciju i na temelju te projekte dokumentacije ćemo odabrati krajnjeg izvođača. Znači, koncipirali smo te aktivnosti tako da sa početkom graditeljske sezone u 2007. godini možemo ovaj projekt kompletno realizirati. Iz ovog projekta smo izvukli podatak da imamo četiri puta više onih ljudi koji su u stanju potrebe nego što ih mi možemo financijski potkovati. Kao što smo rekli, razvit ćemo i projekt OPEC fonda. Zatim, upravo sada vršimo odabir 1.100 osoba kroz projekt Razvojne banke Vijeća Europe. I ono što je posebice bitno, moramo ovom prigodom iskazati zahvalnost Vladi Nizozemske koja je razumjela vrijednost ovog projekta koji ide isključivo prema razrješenju jedne kolektivne sramote države Bosne i Hercegovine, a i Europe, jer prepoznaje probleme ljudi u statusu kolektivnog ili alternativnog smještaja. Ja mislim da je to sramota i mi ćemo svim svojim snagama pokušati tim ljudima pomoći. Kreditno smo se zadužili sa 24 milijuna KM, a Vlada Nizozemske je dodatno financijski potkovala ovaj projekt sa 4,2 milijuna eura u smislu održivosti povratka. Također smo potpisali jedan sporazum sa Elektroprivredama koje su također prepoznale vrijednost ovog projekta i u sudejstvu sa Vladom Nizozemske će svakoj povratničkoj kući vlastitim sredstvima dovesti struju, što otprilike govori da će po jednom objektu Elektroprivrede investirati oko 1.000 KM. Možemo reći da imamo odabranu prvu fazu krajnjih korisnika, nekih 300 obitelji. Upravo provodimo aktivnosti da odaberemo i ostale obitelji do broja 1.100. Također smo pripravni da u 2007. godini ovaj projekt realiziramo.

RSE: Ima li rješenja za ove ljude?

MARINOVIĆ: U svakom slučaju. Mi smo evo posegnuli za 24 milijuna KM kreditnih sredstava. Zatim smo dobili 8,4 milijuna od Vlade Nizozemske. Uz ovu pomoć Elektrodistribucija, to je brojka od nekih 35 milijuna KM. Znamo da ćemo s tom državnom intervencijom u biti pomoći polovini ljudi koji se nalaze u kolektivnim ili alternativnim smještajima. Dočim oni koji razumijevaju ustavnopravnu poziciju unutar Bosne i Hercegovine znaju da postoji 170 općinskih proračuna, da postoje tri gradska proračuna, da postoji proračun Distrikta Brčko, da postoje dva entitetska i ovaj državni. Znači, ukoliko bi svi usmjerili svoje snage i imali volje da krenemo u razrješenje ovoga problema, iz ovih sredstava iz proračuna koje imamo, mi bi, sasvim sigurno, za dvije godine mogli reći da nemamo više ljudi u kolektivnim i alternativnim smještajima. To su sigurno mogućnosti Bosne i Hercegovine i ukoliko bude postojala koordinacija, ukoliko bude postojala volja svih razina vlasti, mi ćemo ovaj problem razriješiti za dvije godine.

* * * * *

Dana 31. decembra trebao bi biti završen proces takozvane verifikacije stare devizne štednje. Građani očekuju da će rok biti produžen. O tome kako protiče ovaj proces za našu emisiju govori Tihomir Ćurak, pomoćnik federalnog ministra finansija:

ĆURAK: Izuzetno smo zadovoljni ukupnim odzivom na verifikaciju. Mislim da smo prelomili onu kritičnu točku i možemo kazati da je verifikacija kao projekt uspješna i potrebna. Preko 23.000 građana vlasnika stare devizne štednje prihvatilo je verifikaciju kao neminovnu i praktično prihvatilo da to tehničko utvrđivanje salda nije ništa drugo nego tehničko utvrđivanje salda i da će ga morati obaviti bez obzira pod kakvim uvjetima i pod kojim kamatama se to vraća. Sve ove dileme vezane za sve ono što se dešava u parlamentu oko izmjene i dopune zakona praktično ne utječu na verifikaciju jer ona je takva kava jeste i prihvaćena.

RSE: Za sada je to ipak jedini način koji je ponudila država da bi vratila deviznu ušteđevinu građanima.

ĆURAK: Bolji način ne znači – ja hoću ovako ili onako. Bolji način podrazumijeva da ima glavu i rep, znači da ima početak i da se egzaktno i korektno može izvršiti, da je evidentno uspješan kao postupak i kao način. Mi smo mnogo vremena potrošili i čini nam se da je ovo jedini egzaktan način koji ima glavu i rep, znači ima vrijeme, rokove, kamate i praktično realan povrat novca.

RSE: Da li ste već nekim štedišama isplatili novac?

ĆURAK: Mi smo objavili onaj spisak od 15.006 verificiranih potvrda i sad smo u fazi praktično implementacije plaćanja. Ali to je izuzetno zahtjevan tehnički dio posla iz jednostavnog razloga što su brojevi računa koje su štediše unosile u svoje zahtjeve vrlo često pogrešni. Pregledom smo utvrdili da su od tih 15.000 verificiranih potvrda, u jedno 8.000 slučajeva podaci neispravno uneseni. Ja sam u kontaktima sa bankama i pokušavamo naći način kako premostiti taj problem. Bilo bi jako teško vratiti novac ukoliko bi otišao na pogrešan račun i tu smo izuzetno oprezni. Dok mi utvrdimo da je to otišlo na pogrešan račun, pa dok vratimo, bojimo se da će to biti izgubljen novac, tako da smo izuzetno oprezni. Nažalost, štediše će morati čekati pet-šest dana više na svoj novac, ali novac je tu. Znači, tamo gdje uspijemo sve egzaktno utvrditi sa sigurnošću, tu neće biti nikakvih problema. S tim što morate znati kako funkcionira trezor. Sve budžetske obaveze iz ove godine mogu se plaćati do kraja sljedećeg mjeseca, znači moraju biti unijete u sustav do 28. dana sljedećeg mjeseca, a plaćanje po tomu je do kraja mjeseca, i ne treba zaboraviti banke kojima treba vrijeme da to plate.

RSE: Najvažnije je da novac postoji.

ĆURAK: U budžetu je predvođeno 30 miliona maraka. Sljedeće godine je predviđeno 50 miliona maraka. Prema tome, ako ne isplatimo iz ovih 30 miliona, imamo za sljedeću godinu planirano 50 miliona. Uglavnom, neće doći u pitanje zakonska obaveza da se isplati do 1.000 maraka svima onima koji se verifikuju ili ove ili početkom sljedeće godine. Zakon nalaže da se isplaćuju sa do 1.000 KM ili 1.000 KM u gotovini oni koji imaju manje i sa 1.000 KM oni koji imaju više od tisuću. Zakon kaže da ćemo najprije za svaku verifikaciju platiti 100 KM, pa onda još 900 KM za one koji imaju više od tisuću. Ali budući da smo imali dovoljno novca u budžetu, kazali smo da ćemo isplatiti 1000 KM odnosno do 1.000 svima odjednom. Znači, ne 100+900 nego odjednom 1.000.

RSE: S obzirom da se veliki broj štediša ipak nije odlučio za ovu verifikaciju, između ostalog i na nagovor Udruženja štediša, šta će s njima biti?

ĆURAK: To je njihova odluka. Država je kazala kako će izvršiti svoju obavezu sukladno odlukama Ustavnog suda, i ona je na egzaktan način utvrdila principe kako to raditi. Država je ovdje dužnik i ponudila je da izvrši svoje obaveze, na zakonit način. A onaj ko ne poštiva način izvršenja snosi odgovarajući rizik, to je njegova odluka. S tim što zakon kaže da oni koji nisu verificirali, to mogu uraditi na sudu. To je pomalo nejasna kategorija jer ne znam šta bi značilo to „na sudu“ s obzirom da tu nema ništa sporno. Vi dođete i tvrdite da imate 10.000 KM, ja kažem da imate i bez obzira na to mi se našli na sudu, gdje imamo troškove, gubitak vremena i tako dalje. Nisam siguran da bi taj put odlaska na sud bitno šta riješio jer će i sud to morati riješiti po istom principu kao i agencije, na isti način će obračunati kamatu, na isti način će verificirati, na isti način će praktično nama narediti da mi izdamo potvrdu o tom iznosu. Praktično, iz jednog nespornog odnosa smo ušli u proces koji će nas samo koštati dodatnog novca. Ali čini mi se da udruge to i žele – što više sudskih postupaka i što više novca za sudske troškove.

RSE: Rok je kraj godine, je li tako?

ĆURAK: Da, rok je kraj godine. Nažalost, naši prijedlozi izmjena i dopuna zakona se nisu našli u parlamentarnoj proceduri. Mi ćemo iza nove godine gledati kako da to premostimo. Kad kažem mi, mislim na Federaciju BiH. Na svoj način ćemo to riješiti, ustvari produžiti uredbu i verifikaciju za neka dva mjeseca. Ali to nije sigurno, ustvari ne znamo šta će se desiti iza nove godine.

RSE: Vjerovatno će građani odnosno štediše to tražiti jer mnogi od njih su van i nisu uspjeli da se registruju.

ĆURAK: Mi smo na njihovoj strani i učinićemo sve da ispoštujemo onaj zakonski princip koji govori o šest mjeseci verifikacije i tri mjeseca do završetka svih onih postupaka koji se vode.

RSE: Da, zaista je problem s ljudima koji su vani, nemaju ovdje otvorene račune, nemaju ni bosanskohercegovačke dokumente i tako dalje.

ĆURAK: Ovaj proces koji mi radimo, i vi kao novinar i mi koji to radimo operativno, izuzetno je kompliciran i zahtjevan. Ponekad pravimo greške i gubimo vrijeme, ali ne smijemo napraviti grešku da novac ode na pogrešnu stranu. To je ona najveća greška. Zamolićemo one koji su se verificirali da budu malo strpljivi. Ne mora to biti prije nove godine ili neposredno poslije nove godine, ali u prvom mjesecu će svi oni koji su se verificirali dobiti svoj novac. Moramo usavršiti računarski sistem. Samo zbog jednog pogrešnog računa sistem vrati sve na početak i moramo tražiti grešku. Nadam se da ćemo to što prije otkloniti.

RSE: Ima li još nekih problema osim ovog?

ĆURAK: Nema. Trenutno nam je jedini problem ta računarska tehnika. Trezor je prilagođen na jedan način rada i svaki pogrešan podatak koji uđe, sistem jednostavno ne prepozna i praktično zaustavi plaćanje, a sve se radi elektronski. Treba puno strpljenja u ovako složenim odnosima kada je u pitanju devizna štednja, sa puno nervoze na šalterima. Iako, čini mi se da smo ušli u vrijeme malo pozitivnije atmosfere na šalterima, i kod službenika i kod vlasnika stare devizne štednje.

* * * * *

Savez udruženja – udruga izbjeglih i raseljenih BiH, podsjeća, pred kraj 2006. godine da od budućih organa vlasti očekuje ispunjavanje zadataka iz Platforme s ključnim problemima koji se odnose na sudbinu ljudi koje Savez predstavlja. Platformu je prije izbora potpisalo 25 političkih partija, podsjeća predsjednica Saveza Mirhunisa Zukić, a istim povodom je održano više javnih protesta izbjeglih, raseljenih i povratnika:

ZUKIĆ: Poznato je da je Platforma izbjeglica i raseljenih BiH ponuđena političkim partijama. Ne želimo da to bude samo nekakvo mrtvo slovo na papiru kao što je bio Dejtonski sporazum, želimo da naša platforma zaista zaživi. Povod upravo realizacije te platforme i naš doprinos u rješavanju tačaka platforme je održavanje skupova koji uglavnom imaju za cilj da se svih devet tačaka u narednom mandatu političkih partija odnosno vlasti i realizuje. Želimo da se putem te tačke redefinicije aneksa četiri, šest i sedam riješi 70 posto problema izbjeglica, od zapošljavanja, zdravstva, obrazovanja… To je ono što je vrlo prisutno i neujednačeno u oba entiteta.

RSE: Šta je bila glavna točka ili glavni zahtjev sa skupa u Foči?

ZUKIĆ: Imali smo 4.350 povratnika koji nemaju pravo na zdravstvenu zaštitu. Potpisani su Zakoni o zdravstvenoj zaštiti na nivou oba entiteta prije tri godine, ali nisu na snazi.

RSE: U Mostaru je bila obnova.

ZUKIĆ: Da, u središnjem dijelu Mostara je bila rekonstrukcija stambenih objekata. Imamo preko 700 porodica koje su u neizvjesnosti. To se uklapa u onih 40.000 stambenih jedinica koje smo predvidjeli u platformi.

RSE: Dakle, vi praktično vršite pritisak i prije nego što su konstituisani organi vlasti.

ZUKIĆ: Evo vidimo da je njima najvažnije da imaju fotelje i da imaju svoja ministarska mjesta, a ne to da se krene sa određenim programima u rješavanju za nas vrlo gorućih problema. Mi smatramo da ne smijemo nijednog dana biti bez pritiska jer jednostavno vidimo da taj problem njima nije prioritet, a nama je jako važan.

RSE: Bilo je planirano da se krajem godine završi implementacija aneksa sedam. Očito od toga nema ništa.

ZUKIĆ: Implementacija aneksa sedam je doživjela jednu promjenu u smislu što je implementacija imovinskih zakona zamijenila proces povratka, a za nas to nije završeno. Prema tome, implementacija imovinskih zakona je svakako 99,4 posto realizovana, ali povratak, nažalost, nije ni 30 posto.

RSE: Nadam se da ćete nekako osigurati da ovi vaši zahtjevi stignu do novih organa vlasti.

ZUKIĆ: Svakako. Mnoge od političkih partija su već na vlasti, dobile su glasove građana BiH na izborima, što nam dodaje na neki način i snagu i volju da utičemo na njih i da zajednički riješimo te probleme.
XS
SM
MD
LG