Dostupni linkovi

logo-print

Tužilaštvo traži veću kaznu za Krajišnika


Kako je potvrdio savjetnik glavnog tužioca Anton Nikiforov, Tužilaštvo će tražiti kaznu doživotnog zatvora:

«Mi smatramo da smo dokazali odgovornost za veliku količinu jako ozbiljnih zločina. Presuda Krajišniku je potvrdila veoma ozbiljne zločine, na velikom broju lokacija, u 36 općina BiH. To je jedan veoma široki zahvat, tako da kažem, i smatrali smo da prava odgovornost bi bila doživotni zatvor. Zato to i tražimo.»

Pravni zastupnik BiH u tužbi protiv Srbije i Crne Gore pred Haškim tribunalom Sakib Softić smatra da kazna od 27 godina zatvora Krajišniku nije adekvatna ni u pogledu osnova, ni u pogledu visine:

«Nije ključno to što je on dobio 27 godina zatvora, a ne doživotnu kaznu. Ključno je to što Sud nije osudio Krajišnika za zločin genocida, iako su se, po mojoj procjeni, u radnjama koje su mu se stavile na teret i koje su i po ocjeni Tužilaštva dokazane, stekla obilježja zločina genocida.»

Vršilac dužnosti predsjednika Srpske demokratske stranke Mladen Bosić kaže da je čak i kazna od 27 godina zatvora prestroga s obzirom na funkciju koju je Krajišnik obavljao:

«Čovjek je bio predsjednik zakonodavnog tijela RS-a i tovariti mu na teret odgovornost za sve i svašta je aposlutno nemoguće. Međutim, jasno je da najviše smeta što je oslobođen optužbi za organizovanje i učešće u genocidu i mislim da je to ona nit vodilja Tužilaštva, koje pokušava sad to da izgura.»

Direktor Instituta za nestala lica BiH Amor Mašović smatra da je važno da Tužilaštvo u žalbenom postupku dokaže ono što nije uspjelo u prvostepenom - da je Krajišnik kriv za genocid:

«Ono mora dokazati u žalbenom postupku njegovu odgovornost za genocid jer je već u ranijim postupcima utvrđeno da se taj genocid desio. Radislav Krstić, general, je osuđen za taj genocid. Prema tome, Momčilo Krajišnik je kao predsjednik Skupštine bio vrhovni komandant Radislavu Krstiću i kao takav mora odgovarati za genocid. Naravno, za genocid sljeduje i najteža kazna, a to je doživotna robija.»

Advokat Krstan Simić kaže da ne može komentarisati diskreciono pravo i procjenu sudija o stepenu odgovornosti, ali napominje:

«Vidjeli ste u većini slučajeva kazne su znatno povisivane ljudima koji su bili osuđeni, ako se nije radilo o nagodbama.»

U Tužilaštvu objašnjavaju da zbog obimnog procesa, ali i predmeta koji se vode pred Tribunalom za Ruandu, na presudu Žalbenog vijeća može se čekati i više od godinu dana.
  • 16x9 Image

    Maja Bjelajac

    U skoro dvije decenije novinarske karijere, izvještavala i istraživala o temama iz kulture, politike i društva za najveće medije u Republici Srpskoj o od 2006. radi kao dopisnik RSE iz Banjaluke.

XS
SM
MD
LG