Dostupni linkovi

logo-print

Pravo na dvojezičnost nemaju sve manjine


Zašto samo Talijani, a ne i ostale nacionalne manjine u Hrvatskoj? „Zato što se zakoni u Hrvatskoj očito primjenjuju selektivno“, ističe saborska zastupnica češke nacionalne manjine, Zdenka Čuhnil:

„Kako drugačije objasniti da je talijanska manjina praktički uvela svuda dvojezičnost i na temelju stečenih prava i na temelju međunarodnih ugovora i na temelju jedne trećine manjinskog stanovništva u ukupnom stanovništvu, dok se upravo stečena prava kod ostalih manjina uopće ne primjenjuju. Prema tome iz svega toga proizlazi da Hrvatska ipak nema jasnu manjinsku politiku jer kako drugačije to protumačiti. S druge strane, mislim da su zakoni, u kojima sam i sama učestvovala, dobiva se dojam, donijeti upravo samo pod pritiskom međunarodne zajednice i očito s namjerom da se ne primjenjuju.“

Na temelju jedne trećine stanovništva Česi zasad imaju pravo na dvojezičnost u devet naselja, no primjenjuje se samo u općini Končanica. Zbog novog teritorijalnog ustrojstva u Daruvaru su izgubili pravo po brojnosti, ali se pozivaju na stečeno pravo koje su koristili u bivšoj Jugoslaviji, no, tamošnja gradska vlast to uporno odbija:

„Na žalost, Daruvar, gdje bi zaista bilo logike, pošto je to središte češke manjine, središte svih čeških institucija na nivou Republike Hrvatske, ima pravo na službenu upotrebu manjinskog jezika. Prepustili smo da lokalna samouprava odlučuje da li će se zakon primjenjivati ili ne. Stečeno pravo se ne primjenjuje, jednako tako ni kod Mađara ni drugih manjina koje su zaista više stoljetne na ovom području.“

Zbog slučaja Daruvar reagirao je i Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske. Riječ je, kaže predsjednik Savjeta, Aleksandar Tolnauer, o drskom kršenju zakona:

„Donijeli smo odluku i uputili je vladi da ako se do 30. rujna to pitanje ne riješi, biti će pokrenuta ustavna tužba po tom pitanju.“

Inače, najveća nacionalna manjina u Hrvatskoj su Srbi, no oni se ne mogu pozivati na stečena prava jer su prije rata bili konstitutivan narod i nisu trebali koristiti manjinska prava, pa danas dvojezičnost mogu tražiti samo tamo gdje čine jednu trećinu stanovništva. Predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća u Vukovaru, Dragan Crnogorac:

„U Vukovaru nemamo ni jedan dvojezični natpis, a u nekim drugim općinama imamo natpise svih nacionalnih manjina. U Vukovaru se ti zakoni i propisi dovoljno ne primjenjuju pod izgovorom da nema dovoljan procent pripadnika srpske nacionalne manjine, što je 33 posto, već ih ima 32,86.“

Saborska zastupnica, Zdenka Čuhnil:

„Ali već ovaj slučaj da u 21 jedinice lokalne samouprave Srbi imaju pravo na dvojezičnost, temeljom jedne trećine i više srpskog stanovništva, a da je samo u njih 11 to ugrađeno u statute, dok u sedam njih se samo djelimično primjenjuje, govori da ovo drugo pravo, koje bi neke nove manjine mogle koristiti, nije moguće koristiti u Hrvatskoj. Ponovo dolazimo do onog prvog zaključka da se zakoni primjenjuju selektivno i pomalo dolazi do diskriminacije i nezadovoljstva pojedinih manjina.“
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG