Dostupni linkovi

logo-print

I Srbi na proslavi "Oluje"


Trebaju li Srbi u Hrvatskoj sudjelovati u službenom obilježavanju Oluje? Na to pitanje teško odgovaraju i sami vijećnici Samostalne demokratske srpske stranke u gradu Kninu, koji su ove godine odlučili učiniti baš takav korak. Vijećnica, Sanja Kosijer:

„Nije jednostavno, ali ako hoćemo neki suživot i ako hoćemo živjeti zajedno, jedanput se mora krenuti. Ako hoćemo da poštujemo državu u kojoj živimo, onda bi trebali početi poštivati i obilježja i praznike i sve ostalo.“

Član Općinskog vijeća i predsjednik SDSS-a u Kninu, Ognjen Biserko:

„Činjenica je da se ne može zaboraviti da je ubijen jedan veliki broj civilnih žrtava, starijih osoba. Taj dan Srbi obilaze groblja, pale svijeće i organiziraju parastose. Teško je to spojiti. Mi protokolarno učestvujemo u tome programu, ali da li će neko doći i prisustvovati zabavnim manifestacijama, ne znam.“

Za razliku od službenih predstavnika, obični srpski građani iz okolice Knina, ne vjeruju da će itko od njih doći na proslavu, pogotovo ne na koncert Marka Perkovića Thompsona, kojeg taj popularni hrvatski pjevač, poznat i po svojim nacionalističkim stavovima, te ustaškim pjesmama „Jasenovac i Gradiška stara“ svake godine na dan Oluje održava u rodnom selu Ćavoglave, a ove će, navodno, pjevati i u samom Kninu.

Srbin, Glišo Kolundžić:

„Nije prirodno slaviti nešto zbog čega si nastradao, zbog čega si izgubio i radno mjesto i kuću i stan. To meni jedno s drugim ne ide.“

„Srpski narod stoljećima slavi izgubljene ratove. Naravno da imaju pravo slaviti i Oluju!“ – jedan je od brojnih ironičnih komentara čitatelja u hrvatskom tisku koji ovih dana opširno pišu o sudjelovanju Srba u proslavi Oluje.

Gradonačelnica grada Knina, Josipa Rimac, ocjenjuje to napretkom u suživotu. Izvršni direktor Srpskog demokratskog foruma, Ljubo Manojlović, zaključuje kako se teško može govoriti o suživotu dok se, kao preksinoć u Biljanima Donjim, kamenuju srpske kuće i pale okućnice:

„U prošloj godini je bilo 50 slučajeva sukoba na etničkoj bazi i to od svađe do ubistva. I dalje su tamo sukobi. I dalje je zauzeta imovina. I dalje je netolerancija. To nije obostrana ljubav. Neko potura obraz da onaj drugi ljubi.“

Predsjednik Srpske narodne stranke, Milan Đukić, tvrdi kako bi rado sudjelovao u obilježavanju godišnjice Oluje da je Hrvatska kročila u pravu građansku demokraciju u kojoj bi Srbi bili ravnopravni građani:

„Budući da smo mi daleko od toga i da smo elementarna pitanja mogućeg suživota i građanske tolerancije i dalje zadržali pod tepihom, mislim da je suludo učestvovati u proslavi.“

Sudjelovanju Srba u proslavi obljetnice Oluje, ali iz sasvim drugih razloga, protivi se i predsjednik Hrvatske stranke prava, Anto Đapić:

„Mislim da je još rano da se oni Srbi koji su organizirani oko SDSS-a uključuju u proslavu Oluje, kada istodobno oni govore da je Oluja bila zločinačka organizacija kojom je etničko očišćen hrvatski prostor. Možda je to prigoda da se oni oko tog obilježavanja jasno očituju da je Oluja bila pobjedonosna akcija, da nije bila zločinačka koja je izgnala Srbe iz Hrvatske. Nije mi jasno što slave oni.“

Odluku srpskih predstavnika u Kninu da ove godine po prvi put i službeno sudjeluju u organizaciji proslave Oluje, neki povezuju isključivo s koalicijskim partnerstvom Samostalne demokratske srpske stranke s vladajućim HDZ-om, a mnogi i s izjavama hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića i srbijanskog Borisa Tadića, na nedavnoj posjeti Kninu, kada je rečeno da građani srpske nacionalnosti trebaju poštovati praznike i blagdane države koja im je domovina i u kojoj žive.

Predsjednik hrvatskog Helsinškog odbora, doktor Žarko Puhovski, misli međutim, da Srbi ne moraju baš na Oluji izražavati svoj patriotizam:

„Po mom sudu, Srbi, kao i drugi građani, trebaju biti u poziciji da sami biraju hoće li, ili ne, učestvovati u takvim stvarima. Ne mislim da bi oni kao skupina trebali u tome sudjelovati kako bi dokazivali svoj patriotizam, ili nešto slično. Sve dok se službeno i jasno ne izrazi žaljenje zbog brojnih gubitaka života i protjerivanja velikog broja ljudi u to vrijeme, ne vidim kakva bi moralna obveza Srba mogla postojati da sudjeluju u toj proslavi.“
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG