Dostupni linkovi

logo-print

Gdje to ima, ba?!


Iako se nisu pozabavili zakonima od vitalnog interesa za zemlju, poput zakona o lijekovima i obrazovanju, bh. parlamentarci su našli vremena za ozakonjavanje vlastitih beneficija. Čak ih je i zamjenik Visokog predstavnika u BiH, Lari Batler, zamolio da to ne čine:

„Molim Vas da stavite interese ljudi koji su vas izabrali ispred sopstvenog interesa!“

Jedan od predlagača zakona, Vinko Zorić, smatra da je zakon opravdan, a na kritike gleda ovako:

„Prvi put čujem da neko kritizira nas. To nisu uopće privilegije. Ja vjerojatno neću biti više zastupnik, a to je za sve zastupnike, i one kad mi umremo i one od 1996. godine, od prije nas.“

I ako ne bude zastupnik, usvoji li se zakon, Zorić i svi ostali poslanici koji ne budu izabrani, imaju pravo da se vrate na posao koji su radili ranije ili da im se pronađe drugi. Dok budu tražili posao, bivši poslanici bi šest mjeseci primali naknadu iz državnog budžeta u iznosu od 2.200 konvertibilnih maraka. Za vrijeme mandata na ovu osnovicu dodaju se topli obrok, naknade za službena putovanja, odvojeni život, te regres u visini od 70 posto plaće. Također, poslanik, bez obzira na to što je stalno uposlen, biće plaćen i za to što kontaktira s onima koji su ga birali. A oni koji su ih birali, o privilegijama kažu:

„Mislim da je to narodna bruka. Nekorektno prema ovoj državi, prema narodu.“

„Nisu donijeli još nikakav zakon, eno poljoprivrednici u šatorima spavaju, a šta traže oni?“

„Gdje to ima, ba? Pa nismo Amerika, jel'? Ovaj državni aparat ne bi ni tri Amerike nahranile!“

Oblast poslaničkih primanja se mora zakonom urediti, smatra zastupnik Mirsad Ćeman, no ne na ovakav način:

„Možda visina primanja i drugih beneficija koje bi poslanici imali nije primjerena socijalno-ekonomskom trenutku. Ona principijelno stoji, ali ne stoji stav da ne treba ovo pitanje urediti zakonom.“

Nakon prestanka mandata poslanik ima pravo i na starosnu penziju ako ima najmanje 25 godina penzijskog staža i navršenih 55 godina života za muškarce i 53 godine za žene i obavljanje najmanje dvije godine mandata. Uzevši u obzir sadašnju osnovicu, visina penzije iznosila bi skoro 2.000 konvertibilnih maraka.
S druge strane, u Republici Srpskoj penzioneri jedva preživljavaju. Rade Rakulj predsjednik Udruženja penzionera RS:

„U Prijedlog zakona su unijeli da će po raznim osnovama ubirati prihode od 5.000 konvertibilnih maraka a penzioneri u Republici Srpskoj u prosjeku imaju penziju 209 maraka.“

Istovremeno, u Federaciji je najviše penzionera koji primaju najnižu ili zajamčenu penziju. Portparol Federalnog zavoda PIO/MIO Zarif Safić:

„Minimalna penzija u Federalnom zavodu iznosi 175 konvertibilnih maraka, zajamčena 193.85, maksimalna 791.53, a prosječna 238.16 konvertibilnih maraka. Minimalne mirovine ukupno je primili 114.648 penzionera, što je 36,927 posto od ukupnog broja.“

I u Sindikatu BiH smatraju skandaloznim nastojanja poslanika da sebi obezbijede ugodan život. Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Edhem Biber:

„Misle da će živjeti sa takvim privilegijama, a da pritom građani ne mogu ostvariti ni minimalne, elementarne stvari. Mnogi nemaju nikako toplog obroka, mnogi nemaju zdravstvenu zaštitu, nemaju penziono osiguranje, ne mogu otići u penziju itd.“

Zakon o pravima i dužnostima članova Parlamenta BiH, kako je podsjetio i Lari Batler, izvanredan je primjer saradnje stranaka. I to samo tamo gdje su njihovi interesi u pitanju.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

XS
SM
MD
LG