Organizirani kriminal u sve je tješnjoj sprezi s policijom i u njoj ima svoje jatake. Policija je, kao i cijelo društvo, zahvaćena ozbiljnom korupcijom, a umjesto da se bavi borbom protiv organiziranog kriminala, uglavnom istražuje slučajeve u kojima sudjeluju građani bez političkog, mafijaškog ili financijskog zaleđa, tvrdi novinar zagrebačkog Globusa, Gordan Malić. On kaže kako to najbolje potvrđuje slučaj narkodilera iz Vele Luke na Korčuli, kojeg je policija uhitila, no prilikom provođenja u pritvor on ih je pozvao na piće i potom pobjegao:
„Korčulanski slučaj pokazuje da je u pitanju korupcija, koje ima previše u policiji. Taj korupcijski trend nije samo karakterističan za policiju, već i za neke druge represivne resore, pa i za pravosuđe. O tome su u Hrvatskoj godinama piše, a ta priča je kulminirala intervencijama Evropske komisije u posljednjih nekoliko mjeseci i upustvima koja ukazuje na to da je Hrvatska totalno korumpirana država. Dok se ne sredi korupcija, nema ozbiljnijih pregovora sa Evropskom unijom.“
Nekadašnji predsjednik Vrhovnog suda Hrvatske i svojedobno šef tajnih službi, doktor Krunislav Olujić, drži kako je osnovni problem policije i razlog njene nedjelotvornosti, prevelika upletenost politike u struku. Sve dok politika štiti određene skupine i dok se policija prema kriminalcima ne može odnositi onako kako to zahtijeva struka, imat ćemo stanje poput današnjeg, kaže Olujić:
„U redovima hrvatske policije prelamaju se na najbolji mogući način politički, određeni klanovski i rođački interesi. S druge pak strane, u hrvatskoj policiji je kadrovsko stanje veoma loše, što znači da kadrovska slika nije onakva kakva bi trebala biti jer hrvatska policija nije u toj mjeri osposobljena za borbu protiv raznih oblika organiziranog kriminala, a posebice protiv različitih oblika sofisticiranih kaznenih djela, osobito iz oblasti gospodarskog kriminala.“
U policiji međutim misle posve drugačije. Smatraju da dva posljednja slučaja, onaj na Korčuli i onaj u Dubrovniku, predstavljaju incidente na temelju kojih se ne može graditi negativna slika o radu policije. Glasnogovornica Ministarstva unutarnjih poslova, Emina Lešić, kaže kako se policija odlučno obračunava s nepravilnostima u svojim redovima:
„Ministarstvo unutarnjih poslova, a o tome je ministar dosta često javno govorio, je odlučno da se suprotstavi svim oblicima organiziranog kriminaliteta u hrvatskom društvu općenito, ali i sankcioniranju kriminala u policijskim redovima. U skladu s tim, u zadnje tri godine, kroz sustav unutarnje kontrole MUP-a, za 640 policijskih službenika izrečena je disciplinska mjera za lakšu ili težu povredu službene dužnosti.“
Na pitanje dokle je policija stigla u istrazi nemilog događaja, kada je u Dubrovniku, u hotelu prepunom turista, zapaljen automobil s beogradskim registracijskim pločicama, što je izazvalo negativne reakcije i naštetilo imidžu Hrvatske, glasnogovornica MUP-a kaže:
„Još uvijek traju vještačenja i ovoga trenutka ne mogu komentirati taj slučaj. Kada se izvrše sve analize uzetih uzoraka na terenu od strane našeg tima iz Centra za kriminalistička vještačenja, znati ćemo koji su glavni uzroci zbog kojih je došlo do zapaljenja vozila.“
„Korčulanski slučaj pokazuje da je u pitanju korupcija, koje ima previše u policiji. Taj korupcijski trend nije samo karakterističan za policiju, već i za neke druge represivne resore, pa i za pravosuđe. O tome su u Hrvatskoj godinama piše, a ta priča je kulminirala intervencijama Evropske komisije u posljednjih nekoliko mjeseci i upustvima koja ukazuje na to da je Hrvatska totalno korumpirana država. Dok se ne sredi korupcija, nema ozbiljnijih pregovora sa Evropskom unijom.“
Nekadašnji predsjednik Vrhovnog suda Hrvatske i svojedobno šef tajnih službi, doktor Krunislav Olujić, drži kako je osnovni problem policije i razlog njene nedjelotvornosti, prevelika upletenost politike u struku. Sve dok politika štiti određene skupine i dok se policija prema kriminalcima ne može odnositi onako kako to zahtijeva struka, imat ćemo stanje poput današnjeg, kaže Olujić:
„U redovima hrvatske policije prelamaju se na najbolji mogući način politički, određeni klanovski i rođački interesi. S druge pak strane, u hrvatskoj policiji je kadrovsko stanje veoma loše, što znači da kadrovska slika nije onakva kakva bi trebala biti jer hrvatska policija nije u toj mjeri osposobljena za borbu protiv raznih oblika organiziranog kriminala, a posebice protiv različitih oblika sofisticiranih kaznenih djela, osobito iz oblasti gospodarskog kriminala.“
U policiji međutim misle posve drugačije. Smatraju da dva posljednja slučaja, onaj na Korčuli i onaj u Dubrovniku, predstavljaju incidente na temelju kojih se ne može graditi negativna slika o radu policije. Glasnogovornica Ministarstva unutarnjih poslova, Emina Lešić, kaže kako se policija odlučno obračunava s nepravilnostima u svojim redovima:
„Ministarstvo unutarnjih poslova, a o tome je ministar dosta često javno govorio, je odlučno da se suprotstavi svim oblicima organiziranog kriminaliteta u hrvatskom društvu općenito, ali i sankcioniranju kriminala u policijskim redovima. U skladu s tim, u zadnje tri godine, kroz sustav unutarnje kontrole MUP-a, za 640 policijskih službenika izrečena je disciplinska mjera za lakšu ili težu povredu službene dužnosti.“
Na pitanje dokle je policija stigla u istrazi nemilog događaja, kada je u Dubrovniku, u hotelu prepunom turista, zapaljen automobil s beogradskim registracijskim pločicama, što je izazvalo negativne reakcije i naštetilo imidžu Hrvatske, glasnogovornica MUP-a kaže:
„Još uvijek traju vještačenja i ovoga trenutka ne mogu komentirati taj slučaj. Kada se izvrše sve analize uzetih uzoraka na terenu od strane našeg tima iz Centra za kriminalistička vještačenja, znati ćemo koji su glavni uzroci zbog kojih je došlo do zapaljenja vozila.“
