Dva skupštinska doma Parlamenta Federacije BiH usvojila su izmjene zakona u različitim tesktovima. Prema jednom bio bi omogućen otkup svih nacionalizovnih stanova, a prema drugom stanovi koji su u vlasništvu zadužbina, vakufa i legata i dalje se ne bi mogli otkupiti. Međutim, umjesto usaglašavanja različitih verzija, Dom naroda je odlučio da sačeka odluku Ustavnog suda koji je raspravu o ustavnosti Zakona obavio.
Takvim zahtjevom Parlamentu se obratilo i Udruženje za građanska prava, čija predsjednica Hasna Ljubović kaže:
«Naše udruženje se bori za izjednačavanje prava svih nosilaca stanarskih prava, i to na temelju Evropske konvencije o ljudskim pravima i njenog člana 8. koji dom smatra imovinom i na osnovu toga mi ne želimo, odnosno ne dozvoljavamo da se vrši diskriminacija u tom pogledu. Naš ustavni sud, Ustavni sud BiH, svojim odlukama stanarsko pravo je izjednačio sa domom, a onda izjednačio s imovinskim pravom, odnosno dao mu ekonomsku vrijednost.»
Advokat grupe poslanika koji su tražili ocjenu ustavnosti zakona Plamenko Čustović:
«Suština zahtjeva jeste u tome da se dokaže da sama okolnost na osnovu koje je neki stan ušao u društveno vlasništvo nije bitna za pravo za otkup stana. Dakle, država mora da razriješi svoje odnose sa bivšim vlasnicima tako što će im dati odgovarajuću naknadu, drugi stan itd. - to je potpuno jedno drugo pitanje - a nosioci stanarskog prava, svi bez razlike u ovoj zemlji, moraju biti jednaki pred zakonom, tako da se svakome od njih prizna pravo da otkupi stan.»
U Asocijaciji udruženja koja štite prava vlasnika oduzete imovine pak smatraju da je ranije trebalo donijeti zakon o restituciji koji BiH još uvijek nema. Član udruženja Nasih Rašidagić kaže:
«Cijelo vrijeme smo mi govorili da treba cjelokupno rješenje, da treba sagledati stvar sa državnog nivoa, da treba sačekati zakon o restituciji. Ja ne kažem da će zakon o restituciji donijeti da vlasnici dobiju stanove nazad, ali će istovremeno pitanje obeštećenja bivših vlasnika na jedan ozbiljniji način biti tretirano, a ne jednom rečenicom koja ništa ne znači. Ovo je, po meni, zakon koji je pomalo djetinjast i naivan. I mislim da ovi poslnici nisu napravili zakon kakav je priličan nekakvom normalnom zakonu, jer ovo, po meni, je sve manevar pred izbore, dakle predizborni manevar.»
Grupa od 35 posanika i njihov pravni zastupnik Plamenko Čustović smatraju da je ipak najbolje sačekati odluku Ustavnog suda:
«Parlament politizira to pitanje, kalkulira se iz ovog ili onog razloga, ali ovo je zaista jedno eminentno pravno pitanje koje samo sud može razriješiti.»
U državnoj Komisiji za restituciju saznajemo da je nacrt zakona u završnoj fazi i da će do kraja mjeseca biti upućen Vijeću ministara. Predsjednik Komisije Mustafa Begić:
«U vladinoj proceduri trebao bi da se završi, da se pripremi za parlament, a koncem godine da bude na parlamentu usvojen. Sad, hoće li neke smetnje nastati u vezi s izborima, s ovim, s onim, mi ne možemo to prognozirati, ali je sigurno da će komisija svoj dio posla završiti na vrijeme.»
Građanima koji žive u nacionalizovanim stanovima svaki dan do rješenja njihovog životnog problema je kao vječnost. Oni, između ostalog, ne razumiju kako je u Republici Srpskoj omogućen otkup ovih stanova:
«Evo, u Republici Srpskoj - i to je smiješno, mi smo BiH, ovo je užas - su otkupili svoje stanove. Kakva smo mi onda država? Kakva je to država? Pola države može, pola države ne može.»
«Ima puno ljudi koji se nadaju, ali čisto sumnjam, pošto se to rješava na jednom nivou gdje se teško šta riješi u korist građana.»
Takvim zahtjevom Parlamentu se obratilo i Udruženje za građanska prava, čija predsjednica Hasna Ljubović kaže:
«Naše udruženje se bori za izjednačavanje prava svih nosilaca stanarskih prava, i to na temelju Evropske konvencije o ljudskim pravima i njenog člana 8. koji dom smatra imovinom i na osnovu toga mi ne želimo, odnosno ne dozvoljavamo da se vrši diskriminacija u tom pogledu. Naš ustavni sud, Ustavni sud BiH, svojim odlukama stanarsko pravo je izjednačio sa domom, a onda izjednačio s imovinskim pravom, odnosno dao mu ekonomsku vrijednost.»
Advokat grupe poslanika koji su tražili ocjenu ustavnosti zakona Plamenko Čustović:
«Suština zahtjeva jeste u tome da se dokaže da sama okolnost na osnovu koje je neki stan ušao u društveno vlasništvo nije bitna za pravo za otkup stana. Dakle, država mora da razriješi svoje odnose sa bivšim vlasnicima tako što će im dati odgovarajuću naknadu, drugi stan itd. - to je potpuno jedno drugo pitanje - a nosioci stanarskog prava, svi bez razlike u ovoj zemlji, moraju biti jednaki pred zakonom, tako da se svakome od njih prizna pravo da otkupi stan.»
U Asocijaciji udruženja koja štite prava vlasnika oduzete imovine pak smatraju da je ranije trebalo donijeti zakon o restituciji koji BiH još uvijek nema. Član udruženja Nasih Rašidagić kaže:
«Cijelo vrijeme smo mi govorili da treba cjelokupno rješenje, da treba sagledati stvar sa državnog nivoa, da treba sačekati zakon o restituciji. Ja ne kažem da će zakon o restituciji donijeti da vlasnici dobiju stanove nazad, ali će istovremeno pitanje obeštećenja bivših vlasnika na jedan ozbiljniji način biti tretirano, a ne jednom rečenicom koja ništa ne znači. Ovo je, po meni, zakon koji je pomalo djetinjast i naivan. I mislim da ovi poslnici nisu napravili zakon kakav je priličan nekakvom normalnom zakonu, jer ovo, po meni, je sve manevar pred izbore, dakle predizborni manevar.»
Grupa od 35 posanika i njihov pravni zastupnik Plamenko Čustović smatraju da je ipak najbolje sačekati odluku Ustavnog suda:
«Parlament politizira to pitanje, kalkulira se iz ovog ili onog razloga, ali ovo je zaista jedno eminentno pravno pitanje koje samo sud može razriješiti.»
U državnoj Komisiji za restituciju saznajemo da je nacrt zakona u završnoj fazi i da će do kraja mjeseca biti upućen Vijeću ministara. Predsjednik Komisije Mustafa Begić:
«U vladinoj proceduri trebao bi da se završi, da se pripremi za parlament, a koncem godine da bude na parlamentu usvojen. Sad, hoće li neke smetnje nastati u vezi s izborima, s ovim, s onim, mi ne možemo to prognozirati, ali je sigurno da će komisija svoj dio posla završiti na vrijeme.»
Građanima koji žive u nacionalizovanim stanovima svaki dan do rješenja njihovog životnog problema je kao vječnost. Oni, između ostalog, ne razumiju kako je u Republici Srpskoj omogućen otkup ovih stanova:
«Evo, u Republici Srpskoj - i to je smiješno, mi smo BiH, ovo je užas - su otkupili svoje stanove. Kakva smo mi onda država? Kakva je to država? Pola države može, pola države ne može.»
«Ima puno ljudi koji se nadaju, ali čisto sumnjam, pošto se to rješava na jednom nivou gdje se teško šta riješi u korist građana.»
