Dostupni linkovi

logo-print

Povratak sve manje "održiv"


Predstavnički dom Federalnog parlamenta usvojio je na vanrednoj sjednici izmjene Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Izmjenama, koje je predložio Klub poslanika Stranke demokratske akcije BiH, omogućeno je nosiocima stanarskog prava u nacionalizovanim i konfiskovanim stanovima da otkupe takve stanove, a bivšim vlasnicima da dobiju zamjenski odgovarajući stan s pravom uknjižbe vlasništva u zemljišnim knjigama. Međutim, nosioci stanarskog prava u stanovima čiji su bivši vlasnici vakufi, legati i zadužbine, ne mogu otkupiti te stanove bez prethodne saglasnosti vlasnika stana.

Na osnovu izmjena Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, vakufi, legati i zadužbine će imati mogućnost izbora – da insistiraju na povratu ranijeg vlasništva ili da pristanu na zamjensku imovinu. Član Udruženja za zaštitu prava stanara u nacionalizovanim stanovima Zoran Žuljević, kaže:

„Slučajevi 90 posto naših članova su ovakvim prijedlogom zakona riješeni. Ostaje 10 posto članova koji su nosioci stanarskog prava u stanovima čiji su bivši vlasnici vakufi, legati i zadužbine, i kojima će vjerovatno biti ponuđeni zamjenski stanovi. Mi nismo sretni zbog te činjenice, niti imamo baš neki osjećaj velikog zadovoljstva poslije ovoga svega. Druga solucija koja nam se nudila je da ne dobijemo ništa. Za ovih 10 posto, trenutno je na Ustavnom sudu naša apelacija po pitanju člana 47 kojim smo mi izuzeti od otkupa stanova i ta apelacija će se riješiti za dan ili dva. Mislimo da će ta apelacija riješiti problem ovih 10 posto građana, koji u ovom zakonskom segmentu nisu riješeni.“

Najvažnije u svemu je, ipak, da je sljedeći u nizu poteza koji bi omogućili usvajanje izmjena zakona, zasjedanje Doma naroda. Prema nekim procjenama, delegati ovog Doma neće lako pristati na predloženi način rješavanja problema nacionalizovanih stanova, prije usvajanja državnog Zakona o restituciji.

* * * * *

Prijedlog zakona o verifikaciji i izmirenju obaveza na osnovu računa stare devizne štednje, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH, biće tema javne rasprave koja je planirana za 15. februar. Ovu odluku je donijela Komisija za finansije i budžet Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, razmatrajući predloženi zakon.

Na javnu raspravu će biti pozvani predstavnici udruženja štediša, eksperti i relevantne državne institucije. Zakon je zasnovan na tome da entiteti preuzimaju na sebe obavezu i odgovornost za verifikaciju i rješavanje problema devizne štednje. Zahtjevi udruženja štediša su jasni i precizni, a to znači jednakost svih štediša na području cijele Bosne i Hercegovine, preuzimanje obaveza od države, te isplata u gotovini, i to ne u dugom vremenskom roku. Predstavnik Udruženja Ale Lizalović takođe objašnjava:

„Tražim od države da preuzme obaveze, da riješi pitanje devizne štednje od zakona koji je predložen do isplate. Nikako entiteti, jer će to opet biti jako nakaradna odluka koja neće biti izvršavana kako treba. Država treba da preuzme obavezu, a ne entiteti, da se vrati devizna štednja u banke u koje su deponovana sredstva, jer su one odgovorne i imaju sve podatke.“

Pretpostavlja se da će tokom javne rasprave biti otvoreno i pitanje Ljubljanske banke i Invest banke iz Beograda, koje do sada nisu bile obuhvaćene entitetskim zakonima o izmirenju unutrašnjeg duga, odnosno stare devizne štednje.

* * * * *

Na pitanja naših slušalaca i danas odgovaraju pravnici Udruženja „Vaša prava“, Kancelarija u Sarajevu:

PITANJE: Prvo detaljnije odgovaramo slušaocu kojeg zanima kako može ostvariti svoje pravo na stan za koji je prije rata sklopio kupoprodajni ugovor sa vojno-stambenim fondom i uplatio 80 posto od predviđenog iznosa. Ima odluku CRPC komisije, podnio je zahtjev za njeno izvršenje. Iz stambenog organa „Centar“ posjeduje rješenje prema kojem se odbija ulazak u posjed ovoj porodici, jer je „sadašnji stanar dobio odobrenje od Ministarstva odbrane da započne otkup tog istog stana“. Slušalac pita – ima li ikakvih prava na ovaj stan? Na pitanje odgovara Emir Prcanović:

ODGOVOR: Iz pitanja proizlazi da ste sa vojno-stambenim fondom zaključili ugovor o otkupu stana i da ste izvršili isplatu cijene u iznosu od 80 posto. Nakon što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio odluku kojom je potvrdio da su opravdana ograničenje koja su nametnuta Zakonom o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, a odnose se na odredbe koje se tiču vojnih stanove, Parlament Federacije BiH je donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojim postoji stanarsko pravo. U nastavku dajemo kratak prikaz odredbi pomenutog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojim postoji stanarsko pravo (Službene novine Federacije BiH, broj 54, od 16. oktobra 2004.godine).

Izmijenjen je član 39 i on sada glasi:

„Nositelj prava iz kupoprodajnog ugovora zaključenog sa bivšim SSNO, na osnovu Zakona o stambenom obezbjeđenju u JNA i podzakonskih akata za njegovu provedbu, za stan koji je na raspolaganju Federalnom ministarstvu odbrane, zaključio je pravno obavezujući ugovor ako je zaključio pisani ugovor o otkupu stana do 6. aprila 1992. godine i ugovor dostavio na ovjeru nadležnoj poreznoj službi, te ukoliko je kupoprodajna cijena utvrđena sukladno tada važećem Zakonu i iznos cijene u cijelosti izmirio u ugovorenom roku.“

Izmjenjen je član 39e i on sada glasi:

„Nositelju prava iz kupoprodajnog ugovora koji je zaključio pravno obavezujući ugovor iz člana 39. stav 1., a koji je napustio stan u Federaciji BiH i nakon toga iz istog stambenog fonda ili novoformiranih stambenih fondova oružanih snaga nastalih iz bivše SFRJ stekao novo stanarsko pravo ili pravo koje tome odgovara, stjecanjem novog stana raskinut je ugovor o otkupu stana u Federaciji BiH, te nema pravo na upis prava vlasništva nad tim stanom. Nositelju prava iz kupoprodajnog ugovora koji je zaključio pravno obavezujući ugovor iz člana 39. stav 1. Zakona, koji je nakon 14. decembra 1995.godine ostao u službi u oružanim snagama van teritorija Bosne i Hercegovine, a nije stekao novo stanarsko pravo ili pravo koje odgovara tome pravu, umjesto upisa prava vlasništva na stanu, ima pravo na naknadu od Federacije BiH, utvrđenu u skladu sa članom 18. Zakona, umanjenu za amortizaciju. Nositelj prava iz kupoprodajnog ugovora, koji je zaključio pravno obavezujući ugovor iz člana 39. stav 1. Zakona, za čiji stan je sadašnji korisnik, u skladu sa važećim zakonima, zaključio ugovor o korištenju stana ili ugovor o otkupu stana, umjesto upisa prava vlasništva na stanu, ima pravo na naknadu od Federacije BiH, utvrđenu na način iz stava 2. ovog člana, izuzev nositelja prava kupoprodajnog ugovora iz stava 1.ovog člana.“

Iz gore navedenih odredbi jasno je koji se uslovi moraju ispuniti da bi određeno lice moglo da pristupi otkupu stana odnosno uknjižbi prava vlasništva na stanu, odnosno pravo na naknadu.

PITANJE: „U februaru 1992. godine, putem Stambene zadruge u preduzeću BURING Orašje, sam uplatio građevinski materijal za gradnju kuće, koji je trebao stići u roku od šest mjeseci. Nikada nije stigao. Cjelokupnu dokumentaciju o tome posjedujem. Išao sam u direkciju ove firme, našao tamo dva predstavnika koji su me informisali da ne može ni danas materijal biti isporučen, jer fabrika ne radi, devastirana je. U više navrata do sada pokušavam naći rješenje, ali bez uspjeha. Ne znam kojim putem da krenem? Ko mi može nadoknaditi nastalu štetu?“ Odgovara Hamid Džandžanović, pravnik, Udruženja „Vaša prava“:

ODGOVOR: Iz vašeg upita evidentno je da ste vi zaključili ugovor o kupoprodaji građevinskog materijala i da je isti trebao biti isporučen u roku od šest mjeseci. Građevinski materijal, koji je predmet kupoprodaje, nije isporučen. Vama je zbog neisporučivanja materijala evidentno nastupila šteta. Vi možete podnijeti tužbu za naknadu štete zbog neispunjenja ugovornih obaveza, ali prije podnošenja tužbe vas moram upozoriti na odredbe Zakona o obligacionim odnosima koje se odnose na zastarjelost potraživanja. Potraživanje naknade prouzrokovane štete zastarijeva za tri godine od kada je oštećenik saznao za štetu i lice koje je štetu učinilo. U svakom slučaju ovo potraživanje zastarijeva za pet godina od kada je šteta nastala. Potraživanje naknade štete nastale povredom ugovorene obaveze (što je kod vas slučaj) zastarijeva za vrijeme određeno za zastarjelost te obaveze. Zastarijevanje ne teče za vrijeme mobilizacije, u slučaju neposredne ratne opasnosti ili rata u pogledu potraživanja lica na vojnoj službi. Zastarijevanje ne teče za sve vrijeme za koje povjeriocu nije bilo moguće, zbog nesavladivih prepreka, da sudskim putem zahtjeva ispunjenje obaveze. Zastarijevanje se prekida kada dužnik prizna dug. Priznanje duga se može učiniti ne samo izjavom povjerioca, nego i na posredan način. Zastarijevanje se prekida i podizanjem tužbe i svakom drugom radnjom povjerioca pred sudom u cilju utvrđivanja, obezbjeđenja ili ostvarivanja potraživanja. Za prekid zastarijevanja nije dovoljno da povjerilac pozove dužnika u pisanoj formi ili usmeno da ispuni obavezu. Dakle, može se desiti situacija u vašem slučaju da podignete tužbu, a da protivna strana vjerovatno istakne prigovor zastarjelosti i da zbog toga ne uspijete u sporu.

* * * * *

„Udruženje za održivi povratak u Tuzlanski kanton“, koje postoji od 2003. godine i djeluje na području 10 opština ovog kantona, ocjenjuje dramatičnim uslove u kojim žive povratnici. Prema podacima kojim raspolažu, vratilo se oko sedam posto građana srpske nacionalnosti dok se, prema podacima kantonalnih organa vlasti, vratilo se oko 17 posto građana. O uslovima za povratak razgovaramo sa Mitrom Mihajlovićem sekretarom Udruženja:

RSE: Gospodine Mihajloviću, vi ste na skupštini Udruženja ocijenili da je stanje opšteg, a posebno održivog povratka nezadovoljavajuće. Šta ste zaključili, zbog čega je do toga došlo?

MIHAJLOVIĆ: Do toga je došlo zbog stalnih opstrukcija nadležnih organa i ne preduzimanja adekvatnih mjera za stvaranje minimalnih uslova za održivi povratak u Tuzlanski kanton, kao zbog toga da je težište usmjeravano na jednosmjerni povratak. Smatramo da je na ovaj način cementirana trajna etnička podjela do koje nama povratnicima nije stalo. U toliko prije što je povratak stao, a na drugoj strani otpočeo proces povratka povratnika. Zato smo prinuđeni, iako je stanje povratnika na najnižoj tački izdržljivosti, da činimo sve što je u datoj situaciji moguće da zadržimo dosadašnje povratnike. Ali imajući u vidu stanje u kojem se nalazimo, starosnu strukturu povratnika, biološke zakonomjernosti, kao i da će proces povratka povratnika u privremena mjesta prebivališta i odlazak u drugim pravcima dobivati na intenzitetu, došli smo do približno tačnih procjena da će srpsko stanovništvo, kao konstitutivan narod, u Tuzlanskom kantonu, 2015. do 2020. godine postati nacionalna manjina, čime će definitivno prestati mogućnost korištenja predznaka o multietničnosti ovog područja, a definitivna etnička podjela postati životna stvarnost.

RSE: Da li je možda bolja situacija što se tiče obnove stambenog fonda, odnosno kako ste tu zadovoljni?

MIHAJLOVIĆ: Od ukupno 37 880 srušenih i oštećenih kuća, 10 816 je pripadalo srpskom stanovništvu, a koje su preko 90 posto srušene ili oštećene poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, do oktobra 2002. godine. Od pomenutog broja, do 2004. godine je obnovljeno samo 17 posto. Za 2005. godinu još nemamo tačne podatke. Još je neobnovljeno devet hiljada kuća koje su pripadale izbjeglicama srpske nacionalnosti. Izrazit negativan primjer po pitanju obnove je u opštini Lukavac, koji se odražava i na ukupno stanje područja kantona, gdje je još neobnovljeno 2 793 kuće, u koje se ne može vratiti preko 13 hiljada pripadnika srpske nacionalnosti. Podaci pokazuju da će, prema sadašnjoj dinamici obnove, obnova trajati preko 30 godina, odnosno da najveći broj kuća nikada neće biti obnovljen. Pa bi u tom slučaju, bez osnivanja fonda za pravičnu nadoknadu, došao do izražaja diskriminatoran odnos. Slično je stanje i sa drugim konstitutivnim, hrvatskim narodom na prostoru gdje je trebalo vršiti obnovu.

RSE: Kakva je situacija sa zapošljavanjem, odnosno sa primjenom ustavnih amandmana o konstitutivnosti?

MIHAJLOVIĆ: Opstrukcije i opšti otpori dosljednoj primjeni ustavnih amandmana 27 i 52 na Ustav Federacije BiH o konstitutivnosti naroda i člana 26 i 66 Zakona o državnoj službi o proporcionalnom zapošljavanju prema popisu stanovništva iz 1991. godine, koje se vrše u opštinama Tuzlanskog kantona kod zapošljavanja u organima uprave i javnim službama, imenovanjima i izborom u upravne i nadzorne odbore, te potpuno izbjegavanje primjene člana 143 Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine, dakle u zajednicama gdje se ostvaruje preko 77 posto ljudskih prava, glavna su mjesta kršenja ljudskih prava, diskriminacije povratnika i glavni razlozi teškog stanja održivog povratka u Tuzlanski kanton. To potvrđuju podaci iz kojih se vidi da je 1991. godine na području kantona živjelo 21 posto srpskog stanovništva, a da je sada njih zaposleno samo 2,57 posto, i to samo onih koji u toku rata nisu napuštali područje kantona. Takav je slučaj i sa hrvatskim narodom. Podaci pokazuju da je u 13 opština kantona zaposleno samo 32 pripadnika srpske nacionalnosti i 69 Hrvata, od kojih niko nije povratnik. U sedam opština niko iz spomenuta dva naroda nije zaposlen, a u 12 opština niko nije zaposlen na rukovodnim mjestima iz reda srpskog, a u devet opština iz reda hrvatskog naroda. Na poslovima koordinacije povratka stručnih timova za implementaciju projekata obnove i održivog povratka ne radi niko iz reda povratnika, iako imamo obrazovane, mlade i perspektivne kadrove. Od 13 opština, na pomenutim i drugim poslovima rade svi osim povratnika, i to samo ljudi iz reda većinskog naroda. Kršenje ljudskih prava povratnika se ostvaruje i kroz nepostojanje mogućnosti izbora svojih predstavnika u organe vlasti i učešća u vršenju vlasti na svim nivoima. Umjesto toga, nailazimo na ignorantski odnos kod zvaničnika svih 13 opština i odbijanje bilo kakve saradnje sa našim predstavnicima. Po pitanjima održivog povratka, to je najizraženije u opštinama Tuzla, Lukavac, Kalesija i Živinice.

RSE: Vaše Udruženje je predložilo desetak zaključaka koje bi trebalo ispuniti da bi se stanje popravilo. Možete li izdvojiti neke najvažnije?

MIHAJLOVIĆ: Predložili smo da poslanici doma naroda iz kantona u parlamentu Federacije BiH, iz reda srpskog naroda i drugi, pokrenu inicijativu da se u dnevni red skupštine po mogućnosti čim prije uvrsti tačka dnevnog reda za formiranje fonda za pravičnu naknadu za oštećenu i uništenu imovinu. Drugo, da se traži da se čim prije razmotri stanje i utvrde odgovarajuće mjere primjene ustavnih amandmana o ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda na svim nivoima vlasti, a posebno u opštinama gdje se sva prava i obaveze svakodnevno ostvaruju i gdje su opstrukcije i otpori svakodnevni. Dalje, smatramo da bi potpuna primjena člana 143, i to prenošenjem postupaka, naročito izvršnog postupka po pravosnažni rešenjima komisija za priznavanje radno-pravnog statusa, prenijelo u sudsku nadležnost i da se na taj način obezbijedi, uz pokretanje naše peticije sa Savezom udruženja Bosne i Hercegovine, da se reguliše radno-pravni status povratnika u opštinama, u granicama objektivnih i realnih mogućnosti. To nije učinjeno upravo zbog opstrukcija i nastojanja da se ta populacija najviše ošteti. Nadalje, smatramo da bi opštinska vijeća, u interesu ravnopravnosti naroda, trebala obezbijediti da se iz povratničke populacije u opštinska vijeća biraju po dva predstavnika. Bez njihovog učešća u radu vijeća i učešća u vršenju lokalne vlasti, nije moguće postizati bolje rezultate u održivom povratku.

* * * * *

Specijalna emisija Radija Slobodna Evropa posvećena je ostvarivanju prava izbjeglih i raseljenih, ali i svih drugih kojima su ugrožena temeljna ljudska prava. U ovoj emisiji na vaša pitanja odgovaraju predstavnici vlasti i nevladinog sektora, zatim međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini, te drugi stručnjaci za oblast imovinskih i drugih ljudskih prava. Pisma s pitanjima pošaljite u našu sarajevsku redakciju, gdje se priprema ova emisija. Adresa je Fra Anđela Zvizdovića br. 1, Sarajevo. Na pismo naznačite: Radio Slobodna Evropa, za emisiju Neću tuđe, hoću svoje. Ukoliko je to za vas jednostavnije, možete pisati i na našu e-mail adresu: rfe.sa@bih.net.ba
XS
SM
MD
LG