Prema prvim reakcijama političkih stranaka, stiče se utisak da su i vlast i opozicija, i pored toga što se u aktuelnim pregovorima ne nazire dogovor o kvalifikovanoj većini, zatečeni otvorenom najavom američkog ambasadora Majkla Polta da bi taj procenat mogla nametnuti Evropska unija uz podršku Sjedinjenih Američkih Država. Visoki funkcioner Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković kaže da ipak treba sačekati ishod pregovora uz medijatorsku ulogu evropskog izaslanika Miroslava Lajčaka:
„Ako bi se to i desilo, ja vjerujem da bi se predložilo nešto što je na nivou dosadašnje prakse u savremenim, a i starim demokratijama, tako da i direktno moje izjašnjenje, ako se tako slože kockice, ja ne vidim uopšte bojazan, niti razlog da se takve sugestije Evrope sjutra ne prihvate“.
Američki ambasador u Srbiji i Crnoj Gori Majkl Polt saopštio je da nije isključena mogućnost da Evropska unija, uz podršku Vašingtona, u skladu sa stavovima Venecijanske komisije, predloži većinu za odluku na crnogorskom referendumu, ukoliko vlast i opozicija ne postignu taj dogovor. Polt je poručio da ne bi bilo dobro da se ignorišu prijedlozi međunarodne zajednice i naglasio da bi želio da se dva bloka u Crnoj Gori dogovore o pitanju većine. Kako je rekao, u velikom je interesu svih Crnogoraca da referendum ima zakonom priznati ishod ili potpuno za nezavisnost ili potpuno za opstanak državne zajednice.
U manjoj članici vladajuće koalicije Socijaldemokratskoj partiji danas nijesu željeli da se oglašavaju povodom Poltove najave, uz obrazloženje da su pregovori vlasti i opozicije još u toku, a da ambasador Polt danas razgovara sa najvišim državnim zvaničnicima. Iz najjače opozicione stranke Socijalističke narodne partije rečeno nam je isto, to jest, da će se nakon razgovora lidera te stranke Predraga Bulatovića sa američkim ambasadorom oglasiti saopštenjem. Na drugoj strani, funkcioner Narodne stranke Dragan Šoć, koji je nedavno i predvidio da bi Evropska unija, ukoliko se vlast i opozicija ne dogovore, mogla odrediti kvalifikovanu većinu za validnu referendumsku odluku, takođe, nije mogao da nam eksplicitno odgovori na pitanje da li bi za „narodnjake“ takav prijedlog bio prihvatljiv:
„Mi očekujemo da neko u ime Evropske unije saopšti da će Evropska unija, odnosno SAD i Evropska unija, prihvatiti legitimnost referenduma, ako se za nezavisnost Crne Gore izjasni toliko i toliko, sad da neprejudiciramo, što znači da tek nakon toga ćemo mi morati da donesemo političku odluku kako ćemo se odrediti prema tom stavu.“
Na pitanje da li bi za Srpsku narodnu stranku, koja inače bojkotuje pregovore vlasti i opozicije, uz obrazloženje da vode direktno razbijanju državne zajednice, činjenica da će u slučaju neuspjeha Evropska unija i Vašington odrediti kvalifikovanu većinu mogla promijeniti njihov odnos prema referendumskom procesu, potpredsjednik Srpske narodne stranke Goran Danilović odgovara:
„Mi ne znamo šta to znači. Nadam se, ipak vjerujem da kada gospoda iz Evrope i Amerike govore o preporukama Venecijanske komisije imaju u vidu član 39, jer, uostalom, na drugom mjestu se te preporuke ne nalaze i samo se tu govori o dobroj međunarodnoj praksi. Ukoliko je na tom nivou onda tu neće biti nekih problema, ako nije ostaje nam bojkot.“
Za predsjednika Savjeta Grupe za promjene Svetozara Jovićevića sama činjenica da će u slučaju gotovo izvjesnog kraha pregovora vlasti i opozicije Evropska unija biti ta koja će odrediti potrebnu većinu predstavlja poraz i za jednu i za drugu stranu u Crnoj Gori, ali, po njegovom sudu, to nije bilo neočekivano:
„Ništa ne treba očekivati. Najmanje što treba očekivati je razilaženje u stavovima između ta dva najvažnija svjetska faktora. Da li će to bit povoljno ili ne, ja mislim da je samim tim što to drugi rješava, a ne unutrašnje snage u Crnoj Gori, samim tim je to nepovoljno.“
Jovićević, koji inače smatra da će presudnu ulogu ipak imati stav Evropske unije, vjeruje da će se međunarodna zajednica ipak zalagati za pravedno rješenje:
„Trebalo bi očekivati da ti faktori tragaju za pravednim rješenjem. Za rješenjem koje neće favorizovati nijednu od strana u Crnoj Gori. To su, kako se nama čini, većina u odnosu na takozvano aktivno biračko tijelo, 50 posto od aktivnog biračkog tijela kao jedna moguća i pravedna solucija i druga solucija dva pitanja i onda bez ikakvog cenzusa koliki broj birača pretegne na jednu stranu, uz mogući uslov o izlaznosti od najmanje pedeset posto, kao što i stoji u Zakonu o referendumu, odnosno u zaključcima Venecijanske komisije“.
„Ako bi se to i desilo, ja vjerujem da bi se predložilo nešto što je na nivou dosadašnje prakse u savremenim, a i starim demokratijama, tako da i direktno moje izjašnjenje, ako se tako slože kockice, ja ne vidim uopšte bojazan, niti razlog da se takve sugestije Evrope sjutra ne prihvate“.
Američki ambasador u Srbiji i Crnoj Gori Majkl Polt saopštio je da nije isključena mogućnost da Evropska unija, uz podršku Vašingtona, u skladu sa stavovima Venecijanske komisije, predloži većinu za odluku na crnogorskom referendumu, ukoliko vlast i opozicija ne postignu taj dogovor. Polt je poručio da ne bi bilo dobro da se ignorišu prijedlozi međunarodne zajednice i naglasio da bi želio da se dva bloka u Crnoj Gori dogovore o pitanju većine. Kako je rekao, u velikom je interesu svih Crnogoraca da referendum ima zakonom priznati ishod ili potpuno za nezavisnost ili potpuno za opstanak državne zajednice.
U manjoj članici vladajuće koalicije Socijaldemokratskoj partiji danas nijesu željeli da se oglašavaju povodom Poltove najave, uz obrazloženje da su pregovori vlasti i opozicije još u toku, a da ambasador Polt danas razgovara sa najvišim državnim zvaničnicima. Iz najjače opozicione stranke Socijalističke narodne partije rečeno nam je isto, to jest, da će se nakon razgovora lidera te stranke Predraga Bulatovića sa američkim ambasadorom oglasiti saopštenjem. Na drugoj strani, funkcioner Narodne stranke Dragan Šoć, koji je nedavno i predvidio da bi Evropska unija, ukoliko se vlast i opozicija ne dogovore, mogla odrediti kvalifikovanu većinu za validnu referendumsku odluku, takođe, nije mogao da nam eksplicitno odgovori na pitanje da li bi za „narodnjake“ takav prijedlog bio prihvatljiv:
„Mi očekujemo da neko u ime Evropske unije saopšti da će Evropska unija, odnosno SAD i Evropska unija, prihvatiti legitimnost referenduma, ako se za nezavisnost Crne Gore izjasni toliko i toliko, sad da neprejudiciramo, što znači da tek nakon toga ćemo mi morati da donesemo političku odluku kako ćemo se odrediti prema tom stavu.“
Na pitanje da li bi za Srpsku narodnu stranku, koja inače bojkotuje pregovore vlasti i opozicije, uz obrazloženje da vode direktno razbijanju državne zajednice, činjenica da će u slučaju neuspjeha Evropska unija i Vašington odrediti kvalifikovanu većinu mogla promijeniti njihov odnos prema referendumskom procesu, potpredsjednik Srpske narodne stranke Goran Danilović odgovara:
„Mi ne znamo šta to znači. Nadam se, ipak vjerujem da kada gospoda iz Evrope i Amerike govore o preporukama Venecijanske komisije imaju u vidu član 39, jer, uostalom, na drugom mjestu se te preporuke ne nalaze i samo se tu govori o dobroj međunarodnoj praksi. Ukoliko je na tom nivou onda tu neće biti nekih problema, ako nije ostaje nam bojkot.“
Za predsjednika Savjeta Grupe za promjene Svetozara Jovićevića sama činjenica da će u slučaju gotovo izvjesnog kraha pregovora vlasti i opozicije Evropska unija biti ta koja će odrediti potrebnu većinu predstavlja poraz i za jednu i za drugu stranu u Crnoj Gori, ali, po njegovom sudu, to nije bilo neočekivano:
„Ništa ne treba očekivati. Najmanje što treba očekivati je razilaženje u stavovima između ta dva najvažnija svjetska faktora. Da li će to bit povoljno ili ne, ja mislim da je samim tim što to drugi rješava, a ne unutrašnje snage u Crnoj Gori, samim tim je to nepovoljno.“
Jovićević, koji inače smatra da će presudnu ulogu ipak imati stav Evropske unije, vjeruje da će se međunarodna zajednica ipak zalagati za pravedno rješenje:
„Trebalo bi očekivati da ti faktori tragaju za pravednim rješenjem. Za rješenjem koje neće favorizovati nijednu od strana u Crnoj Gori. To su, kako se nama čini, većina u odnosu na takozvano aktivno biračko tijelo, 50 posto od aktivnog biračkog tijela kao jedna moguća i pravedna solucija i druga solucija dva pitanja i onda bez ikakvog cenzusa koliki broj birača pretegne na jednu stranu, uz mogući uslov o izlaznosti od najmanje pedeset posto, kao što i stoji u Zakonu o referendumu, odnosno u zaključcima Venecijanske komisije“.
