U utorak, 9. listopada, u 19 sati, u Gliptoteci Hhrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, otvorena je izložba 'Bogdan Bogdanović – Ukleti neimar'.
Kustosi izložbe su Sonja Leboš, Ivan Ristić i Maja Kućan.
Izložbu je otvorio akademik Boris Magaš, a ostaje otvorena do srijede 31. listopada.
Izložba je suradnja Austrijskog kulturnog foruma u Zagrebu, Gliptoteke HAZU, Udruge za interkulturalna i interdisciplinarna istraživanja u Zagrebu, Architekturzentrum-a u Beču.
U petak, 19. listopada, u 17 sati, u Gliptoteci HAZU najavljen je istoimeni okrugli stol.
Bogdan Bogdanović je bio arhitekta, filozof, pisac i bivši političar. Značajan je neimar memorijalne arhitekture, spomen-obeležja podignutih u drugoj polovini dvadesetog veka, žrtvama fašizma u Drugom svetskom ratu, širom SFR Jugoslavije, a od kojih je najpoznatiji Kameni cvijet u Spomen području Jasenovac.
Bio je profesor Beogradskog univerziteta od 1973. godine. Osnovao je Seosku školu za filozofiju arhitekture u Malom Popoviću, nadomak Beograda, od milošte nazvanu "Mistrija pod orahom".
Od 1982. do 1986. je bio gradonačelnik Beograda. Politiku je napustio zbog sukoba sa Slobodanom Miloševićem, a koji je opisao u knjizi "Zelena kutija".
Zbog istog je sukoba otišao u egzil u Beč gdje živio sa suprugom do smrti 2010. godine.
Kustosi izložbe su Sonja Leboš, Ivan Ristić i Maja Kućan.
Izložbu je otvorio akademik Boris Magaš, a ostaje otvorena do srijede 31. listopada.
Izložba je suradnja Austrijskog kulturnog foruma u Zagrebu, Gliptoteke HAZU, Udruge za interkulturalna i interdisciplinarna istraživanja u Zagrebu, Architekturzentrum-a u Beču.
U petak, 19. listopada, u 17 sati, u Gliptoteci HAZU najavljen je istoimeni okrugli stol.
Bogdan Bogdanović je bio arhitekta, filozof, pisac i bivši političar. Značajan je neimar memorijalne arhitekture, spomen-obeležja podignutih u drugoj polovini dvadesetog veka, žrtvama fašizma u Drugom svetskom ratu, širom SFR Jugoslavije, a od kojih je najpoznatiji Kameni cvijet u Spomen području Jasenovac.
Bio je profesor Beogradskog univerziteta od 1973. godine. Osnovao je Seosku školu za filozofiju arhitekture u Malom Popoviću, nadomak Beograda, od milošte nazvanu "Mistrija pod orahom".
Od 1982. do 1986. je bio gradonačelnik Beograda. Politiku je napustio zbog sukoba sa Slobodanom Miloševićem, a koji je opisao u knjizi "Zelena kutija".
Zbog istog je sukoba otišao u egzil u Beč gdje živio sa suprugom do smrti 2010. godine.
