Dostupni linkovi

Put u EU kroz regionalnu saradnju i unutrašnje reforme


Forum Srbija - EU, Beograd, 9. septembar 2011
Forum Srbija - EU, Beograd, 9. septembar 2011
Budućnost Zapadnog Balkana je u Evropskoj uniji, a ključ je regionalna saradnja i unutrašnje reforme, poruka je Foruma Srbija- EU u Beogradu.

Ne može biti prečica u ispunjavanju Kopenhagenskih uslova, čiji su osnovni elementi regionalna saradnja, posebno na zapadnom Balkanu koji je opterećen ratovima, bio je jasan Herman van Rompej, predsednik Evropskog saveta. Regionalna saradnja je kamen temeljac, poručio je Rompej.

“Gledajući kroz prizmu istorije, od 1945. godine do danas, ulazak Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, značio bi stavljanje tačke na poslednji građanski rat u Evropi – ni manje ni više”, kaže Rompej.

Herman Van Rompej na Forumu Srbija-Eu u Beogradu, 9. septembar 2011
Sa najviše zebnje ove jeseni odluke iz Brisela, reklo bi se, očekuje Srbija. Za razliku od statusa kandidata srpski zvaničnici sve više veruju da će izostati datum početka pregovora do kraja godine.

Prvi čovek Evropskog saveta kaže da je da je Srbija uradila mnogo, ali da treba još da radi.

“Mi smo spremni da vam pomognemo na tom putu, koji međutim neće biti ni lak ni kratak. Ali, kada vi budete spremni za Evropu, i Evropa će biti za vas”, poručio je Rompej.

Iz Beograda, koji nije spreman da se odrekne svojih institucija na severu Kosova zbog čega bi mogao da bude ugrožen evropski put Srbije, pak traže tretman koji imaju i druge zemlje.
"Kada vi budete spremni za Evropu, i Evropa će biti za vas”, poručio je Herman van Rompej Beogradu.

“Ne tražimo nikakve privilegije, nikakave olakšice ali isto tako ne možemo da prihvatimo nametanje novih i drugačijih uslova koji bi nas izdvajali od statusa drugih zemalja. Razumemo takođe da EU ne treba da prijemom novih članica uvozi nove probleme i konflikte. Međutim, ovde moram da naglasim da je Srbija država koja ne stvara takvu situaciju, koja ne želi takve tenzije. Srbija je država koja rešava probleme nasleđene iz prethodnih vremena posebno one vezane za politiku konfrontacija, sukoba i ratova koji su pratili dezintegraciju Jugoslavije”, rekao je predsednik Srbije Boris Tadić.

Poruke suseda

Hrvatska je probleme koje imaju ostale zemlje regiona ostavila za sobom i 2013. bi trebalo da postane članica EU. Zagreb obećava da neće koristiti nijedno biletaralno pitanje kojim bi se isprečio susedima na putu ka EU.

Potpredsednik Vlade i ministar spoljnih poslova i evropskih integracija Gordan Jandroković kaže da “nije bilo lako sprovesti promene ali, ako pitate da li je vredelo, odgovor je svakako da”.

“Ono što sve naše napore čini posebno vrijednim jesu beneficije koje su dobili naši građani. Danas je pravosuđe efikasnije, vladavina prava zagarantovana, poslovno okruženje je bolje, financijsko tržište otvorenije a svakodnevnica
Gordan Jandroković i Milan Roćen na Forumu Srbija-EU, Beograd, 9. septembar 2011

prosječnog hrvatskog građanina je znatno bolja. Želim da naglasim da su upravo ove promjene suština čitavog procesa”, poručio je susedima Jandroković.

Preuzimajući reč od Jandrokovića, crnogorski ministar spoljnih poslova Milan Roćen je izrazio nadu da u tom činu ima i simboličke poruke da Crna Gora želi da preuzme evropsku palicu od Hrvatske nadajući se dobrim vestima 12. oktobra o dobijanju datuma za početak pregovora.

Aludirajući na jedan od uslova koji je ovih dana Podgorica ispunila, usvajanje izbornog zakona, što je prethodno kočila nesaglasnost oko školskog naziva predmeta maternjeg jezika Roćen se i malo našalio rekavši da je pripremio da pročita govor na engleskom.

“Ali pošto bolje govori srpski odlučio sam da govorim na crnogorskom”, rekao je Roćen kroz smeh što je nasmejalo i ostale u sali.

“I ovim današnjim skupom”, nastavio je Roćen,”što smo svi zajedno ovde rekao bih da šaljemo najbolju poruku i Briselu i domaćoj javnosti, shvatanjem da smo mi ipak jedni drugima najpreči i da će nas jačanje regionalne saradnje i bilateralnih veza sve zajedno preporučiti za brži napredak ka članstvu u EU”.

Dodatni podsticaj za BiH

Dobre vesti iz regije daju BiH dodatni podsticaj da napravi dodatne napore kako bi sustigla susede, naveo je Sadik Ahmetović, ministar sigurnosti BiH.

“BiH, iako ima svojih političkih problema, ima određenu vrstu napretka u oblastima koje od nas zahtijeva EU. Jedan od tih napredaka je usvajanje jednog od dva ili tri zakona potrebnih kako bi mogli aplicirati, ja se nadam do kraja godine. To je Zakon o sistemu državne pomoći koji je protekle sedmice upućen u parlamentarnu proceduru”, kaže Ahmetović.

Koliko je put ka EU trnovit pokazuje i primer Makedonije. Zemlja koja je upravo obeležila 20 godina nezavisnosti je kandidat za članstvo u EU još od 2005. ali nije uspela da započne i pristupne pregovore zbog spora sa Grčkom oko imena.

Teuta Arifi na Forumu Srbija-EU, Beograd, 9. septembra 2011
Potpredsednica makedonske Vlade za evropske integracije Teuta Arifi kaže da je moguće prevazići sve predrasude i da to pokazuje ovo okupljanje u Beogradu.

“Izuzetno je važno da proces evrointegracija bude nastavljen, a ne da bude blokiran. I to zbog specifičnih internih okolnosti u Republici Makedoniji, jednoj veoma krhkoj multietničkoj državi. Mislim da održavanje evropske perspektive omogućuje snažniju motivaciju i podršku evroentuzijazmu u zemlji”, navela je Arifi.

Zemlje koje teže priključenju EU moraju imati strpljenja, jedan je od saveta koji je njhovim predstavnicima u Beogradu dao Aleks Rondos, analitičar za međunarodne odnose i region Jugoistočne Evrope.

“Za one aspirante koji kasnije uđu u igru sve je teže i teže. Oni se sećaju koje prepreke su morale da savladavaju prethodne zemlje-kandidati, ali njima se, kako vreme prolazi, nameće osećaj da je cilj sve dalje i dalje. I to je ono što je sada toliko frustrirajuće. Ali, poenta je u tome da, uprkos svemu, ne odustanu od cilja već da nastave dalje”, poručio je Rondos.

U iščekivanju mišljenja Evropske komisije o napretku zemalja regiona u oktobru potpredsednica makednoske vlade izrazila je želju da nakon toga bude domaćin narednog ovakvog skupa kako bi zajedno mogli da odgovore zahtevima. Ali je Teuta Arifi rekla da bi želela da u tom dijalogu svi učestvuju jer nema dijaloga kad nekoga nema za stolom. Neka za našim stolovima za dijalog bude mesta za sve, poručila je gošća iz Makedonije.
XS
SM
MD
LG