Rikard Jozwiak (dopisnik RSE iz Brisela), preveo Nedim Dervišbegović
Štefan File, komesar Evropske unije za proširenje, pohvalio je Srbiju u intervjuu za RSE odmah nakon hapšenja haškog optuženika za ratne zločine Gorana Hadžića za hvatanje posljednjeg bjegunca od pravde kojeg traži Tribuanla u Hagu.
Međutim, iako se nakon ovoga primakla dobijanju statusa kandidata do kraja godine, File je Srbiju upozorio da mora poduzeti druge političke reforme i unaprijediti odnose sa Kosovom prije nego što bi mogla postati punopravnom članica bloka.
"Mislim da je hapšenje sjajna vijest i sjajno je da je Srbija ispunila svoje obećanje. Nakon što su uhvatili Mladića, obavezali su se da neće stati dok i jedini preostali bjegunac ne bude uhapšen."
Komesar je rekao da vjeruje da napredak Srbije u posljednje vrijeme može pokrenuti reforme širom Balkana koje bi nekoliko zemalja postavile čvrsto na evropski put:
"To je nešto što je veoma važno, ne samo za Srbiju, to je važno za čitav region, za pomirenje. To je nešto što će pomoći da se u drugoj polovini godine stvori ono što sam ja nazvao "momenat proširenja" na Zapadnom Balkanu."
Nakon što je EU odlučila da će Hrvatska polovinom 2013. postati 28 članica, i nakon što su Crna Gora i Makedonija još ranije dobile status kandidata, mnogi očekuju da će Srbija u oktobarskom izvještaju o proširenju dobiti zvaničnu potvrda da je sljedeća na redu.
File, međutim, naglašava da Srbija mora poduzeti i druge političke reforme prije nego što dobije zeleno svjetlo:
"Ono o čemu mi raspravljamo je da li je puna saradnja sa Haškim tribunalom i hapšenje posljednjeg bjegunca dovoljno i samo po sebi povlači prijedlog za dobijanje statusa kandidata. Moj odgovor je apsolutno jasan: 'Ne'."
Kompleksan posao
Reforme koje Srbija mora završiti su dio Kriterija iz Kopenhagena, seta uputstava koji se bave pitanjima kao što su nezavisnost pravosuđa, sloboda medija i prijateljska poslovna klima, što je neophodno da bi se olakšao ulazak zemlje u EU.
File je rekao da je ubijeđen da je Srbija posvećana ovom zadatku:
"Loptica je na strani Srbije. Znam da rade sve što je u njihovim mogućnostima. Znam da se ne oslanjaju samo na slanje preostalog bjegunca u Hag. Znam da razumiju da je ovo mnogo kompleksniji posao."
Nakon završetka saradnje sa Hagom i pokretanja unutarnjih reformi, glavno preostalo neriješeno pitanje je hladan odnos Beograda prema Kosovu.
Srbija odbija priznati kosovsku nezavisnost ali pojavili su se i znaci umjerenog poboljšanja u odnosima.
Dijalog Beograda i Prištine, koji je pod sponzorstvom Brisela počeo ove godine, je omogućio slobodno kretanje ljudi preko granice. Dvije strane su se također dogovorile o međusobnom priznanju rodnih listova i fakultetskih diploma.
Postoji nada da bi se dvije strane do septembra mogle dogovoriti i oko pitanja električne energije, telekomunikacija, katastarskih knjiga i carinskih pečata i File vjeruje da bi to moglo povećati šanse Srbije da u oktobru dobije status kandidata:
"Jako sam sretan zbog nekih već postignutih konkretnih rezultata. Sretan sam što vidim da će obični ljudi uskoro osjetiti poboljšanje u njihovim životima ali znam da je u pripremi još nekoliko ovakvih stvari i da je dogovor Beograda i Prištine o njima vrlo moguć."
U okviru dijaloga, ipak, još nije otvoreno najosjetljivije pitanje, status Kosova, i to je nešto što će se uskoro morati desiti, rekao je File:
"Srbija ne može postati članica Evropske unije bez rješenja ovog problema, u to nema nikakve sumnje. Na Beogradu i Prištini je da, uz pomoć Evropske unije, nađu to rješenje."
Štefan File, komesar Evropske unije za proširenje, pohvalio je Srbiju u intervjuu za RSE odmah nakon hapšenja haškog optuženika za ratne zločine Gorana Hadžića za hvatanje posljednjeg bjegunca od pravde kojeg traži Tribuanla u Hagu.
Međutim, iako se nakon ovoga primakla dobijanju statusa kandidata do kraja godine, File je Srbiju upozorio da mora poduzeti druge političke reforme i unaprijediti odnose sa Kosovom prije nego što bi mogla postati punopravnom članica bloka.
To je ono što će pomoći da se u drugoj polovini godine stvori ono što sam ja nazvao "momenat proširenja" na Zapadnom Balkanu
"Mislim da je hapšenje sjajna vijest i sjajno je da je Srbija ispunila svoje obećanje. Nakon što su uhvatili Mladića, obavezali su se da neće stati dok i jedini preostali bjegunac ne bude uhapšen."
Komesar je rekao da vjeruje da napredak Srbije u posljednje vrijeme može pokrenuti reforme širom Balkana koje bi nekoliko zemalja postavile čvrsto na evropski put:
"To je nešto što je veoma važno, ne samo za Srbiju, to je važno za čitav region, za pomirenje. To je nešto što će pomoći da se u drugoj polovini godine stvori ono što sam ja nazvao "momenat proširenja" na Zapadnom Balkanu."
Nakon što je EU odlučila da će Hrvatska polovinom 2013. postati 28 članica, i nakon što su Crna Gora i Makedonija još ranije dobile status kandidata, mnogi očekuju da će Srbija u oktobarskom izvještaju o proširenju dobiti zvaničnu potvrda da je sljedeća na redu.
File, međutim, naglašava da Srbija mora poduzeti i druge političke reforme prije nego što dobije zeleno svjetlo:
"Ono o čemu mi raspravljamo je da li je puna saradnja sa Haškim tribunalom i hapšenje posljednjeg bjegunca dovoljno i samo po sebi povlači prijedlog za dobijanje statusa kandidata. Moj odgovor je apsolutno jasan: 'Ne'."
Kompleksan posao
Reforme koje Srbija mora završiti su dio Kriterija iz Kopenhagena, seta uputstava koji se bave pitanjima kao što su nezavisnost pravosuđa, sloboda medija i prijateljska poslovna klima, što je neophodno da bi se olakšao ulazak zemlje u EU.
File je rekao da je ubijeđen da je Srbija posvećana ovom zadatku:
"Loptica je na strani Srbije. Znam da rade sve što je u njihovim mogućnostima. Znam da se ne oslanjaju samo na slanje preostalog bjegunca u Hag. Znam da razumiju da je ovo mnogo kompleksniji posao."
Nakon završetka saradnje sa Hagom i pokretanja unutarnjih reformi, glavno preostalo neriješeno pitanje je hladan odnos Beograda prema Kosovu.
Srbija ne može postati članica Evropske unije bez rješenja problema Kosova, u to nema nikakve sumnje
Srbija odbija priznati kosovsku nezavisnost ali pojavili su se i znaci umjerenog poboljšanja u odnosima.
Dijalog Beograda i Prištine, koji je pod sponzorstvom Brisela počeo ove godine, je omogućio slobodno kretanje ljudi preko granice. Dvije strane su se također dogovorile o međusobnom priznanju rodnih listova i fakultetskih diploma.
Postoji nada da bi se dvije strane do septembra mogle dogovoriti i oko pitanja električne energije, telekomunikacija, katastarskih knjiga i carinskih pečata i File vjeruje da bi to moglo povećati šanse Srbije da u oktobru dobije status kandidata:
"Jako sam sretan zbog nekih već postignutih konkretnih rezultata. Sretan sam što vidim da će obični ljudi uskoro osjetiti poboljšanje u njihovim životima ali znam da je u pripremi još nekoliko ovakvih stvari i da je dogovor Beograda i Prištine o njima vrlo moguć."
U okviru dijaloga, ipak, još nije otvoreno najosjetljivije pitanje, status Kosova, i to je nešto što će se uskoro morati desiti, rekao je File:
"Srbija ne može postati članica Evropske unije bez rješenja ovog problema, u to nema nikakve sumnje. Na Beogradu i Prištini je da, uz pomoć Evropske unije, nađu to rješenje."
