Treći entitet ili četvrta federalna jedinica, teritorijalno preuređenje zemlje kako i gdje, samo su neka od pitanja koja će odrediti kako će izgledati buduća vlast u BiH.
Naime, jedan od zahtjeva političkih stranaka sa hrvatskim predznakom da uopšte uđu u koalicione pregovore upravo je organizovanje trećeg - hrvatskog entiteta.
Koliko su druge političke stranke, te oktobarski pobjednici izbora uopšte spremni razgovarati o ovom prijedlogu, te šta bi on konkretno mogao značiti za teritorijalni intergritet RS?
Teritorijalna reorganizacija BiH i stvaranje trećeg entiteta čini se da nije bio samo tek predizborni mamac za hrvatske glasače. Beskrajne postizborne kombnacije i moguće koalicije kada su u pitanju politicke partije sa hrvatskim predznakom upravo uslovljene ovim zahtjevom koji je sve glasniji i konkretniji.
U HDZ-u ističu da bi ranije dogovoreni aprilski paket, pa potom i prudski sporazum mogli biti dobra osnova za predstojeće razgovore o ustavnim promjenama i eventualnoj teritorijalnoj reorganizaciji zemlje.
“Četiri, tad smo nazvali to teritorijalne jedinice, i da ima tri razine vlasti: bh. razinu, srednju razinu , to su te teritorijalne jedinice, i lokalnu samoupravu. I kazali smo da će svaka od razina vlasti imati svoju izvršnu, zakonodavnu i pravosudnu vlast. I ja mislim da je to dobro za BiH. I na tragu jednog takvog jednog dogovora ja mislim da treba tražiti rješenja. Rješenja mogu biti različita. Ona u osnovi moraju samo osigurati ustavnu jednakost za tri naroda i sve građane,” kaže predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.
Herceg-Bosna, Samouprava...
Za sada ideja o trećem entietu bezrezervnu podršku ima u SNSD-u, ali pod uslovom da RS ostane u sadašnjim granicama, ističe predsjednik SNSD-a Milorad Dodik:
“Ranije, a i sada, spremni da ragovaramo na temu treće federalne jedinice, ali naš je defitivni stav da RS u političkom i teritorijalnom smislu ne može da bude dovedena ni u jednom dijelu u pitanje.”
Predsjednik SDA Sulejman Tihić ističe da ideja o novoj teritorijalnoj reorganizaciji zemlje i nije tako jednostavna:
“BiH neupitna kao država, organizovana na tri nivoa vlasti - lokalni, središnji i državni, središnji sa izvršnom zakonodavnom vlasti, sudskom vlasti, s tim što nismo rekli na šta se odnose četiri teritorijalne jedinice. Tu je stavljena tačka - četiri teritorijlne jedinice središnjeg nivoa vlasti, ne spominjući ništa više od toga.”
Lideri SNSD Milorad Dodik (l) i HDZ BiH Dragan Čović (d), juni 2009.Za predsjednika HDZ-a 1990 Božu Ljubića partneri u budućoj vlasti mogu biti samo oni koji će raditi na uspostavi trećeg entiteta. Bez jasne definicije kako bi taj entitet izgledao, u HDZ-u 1990 poručuju da ustavne promjene moraju zahvatiti cijelu zemlju, odnosno cijelu njenu teritoriju, kaže potpredsjednik HDZ-a 1990 Martin Raguž:
“Federalni koncept uređenja BiH. Na koncu, sad je jedan dio zemlje već uređen kao feredativni i zove se Federacija BiH. Zalažemo se za novi administrativno-teritorijalni preustroj, ali da prostor BiH čitav bude predmet rasprave. I drugo, ne smatramo da to mora biti više federalnih jedinica to je stvar dogovora, od kojih najmanje jedna treba biti sa hrvatskom većinom. Ne monoetnička, ne jednoetnička, već multietnička.”
Analitičari političkih prilika podsjećaju das u u protekle dvije decenije na prostoru sa dominantno hrvatskim stanovništvom postojele HZ Herceg Bosna, potom Hrvatska samouprava, a da se treći entitet zagovara već godinama, podsjeća sveučilišni profesor u Mostaru Zoran Tomić:
“Ti podaci aposlutno govore da se Hrvati u ovakvom dizajnu BiH ne osjećaju ravnopravnim, ne osjećaju se kao politički narod i ne osjećaju BiH kao zemlju koja će ne samo zaštiti Hrvate nego im dati i puni prostor za političko djelovanje. U tom kontekstu Hrvati kroz treći entitet, kroz formulu, kroz retorički okvir trećeg entiteta ili četvrte federalne jedinice traže svoju jednakopravnost unutar BiH.”
Suverenitet i konstutivnost
Koliko je nova federalna jedinica unutra BiH zaista i realna, Tomić pojašnjava:
“Realno je očekivati da se naprave izmjene Ustava i da se ovakav inižinjering kao što se radi prema Hrvatima kroz Izborni zakon i kroz ustavna rješenja napravi. Ako nije, nema Hrvata kao političkog naroda u BiH. Hrvati će postati teret ovoj državi i teret i jednom i drugom narodu - i bojim se u jednoj fazi ne stabilizirajući nego destabilizirajući faktor.”
Predsjednik Hrvatskog nacionalog zbora Mile Lasić ističe kako svojevrstan treći entitet u BiH već postoji, te da je to Distrik Brčko. Dodaje, međutim, da dalje preuređenje zemlje zahtijeva dogovor bh. političke javnosti, ali i međunarodne zajednice:
“Četvrti entitet može biti distrikt Sarajevo i peti entitet može biti hrvatski entitet sa hrvatskom većinskom etničkom administrativno-teritorijalnom jedinicom. Naravno, to neće zavisiti samo od predstavnika hrvatskog naroda nego i od predstavnika druga dva konstitutivna naroda i od predstavnika međunarodne zajednice koji će dati okvir za ustavne promjene.”
Istovremeno, pobjedici oktobarskih izbora, SDP i njihov lider Zlatko Lagumdžija nisu spremni razgovarati o daljoj podjeli zemlje ni na osnovu prudskog niti bilo kojeg drugog dogovora, ali ističu da ravnopravnost treba osigurati svim narodima i građanima na čitavoj teritoriji BiH.
Lasić je upozorio kako se u BiH u proteklih 15 godina puno govorilo o konstitutivnosti naroda, no potpuno je zanemaren suverenitet. On je kazao kako je zanemarivanje suvereniteta dovelo da toga de se Hrvati i 15 godina nakon završetka rata masovno iseljavaju iz BiH.
"Bez suvereniteta nema ostvarenja niti kolektivnih niti individualnih prava. Bit je u tome da je suverenitet vezan za narode, građane i nacionalne manjine, a te odredbe nemamo u ustavu BiH, odnosno u Aneksu 4 Daytonskog mirovnog sporazuma. Taj pojam suvereniteta, koji je tradicionalno bio na prostoru BiH, je nekako nestao, a imam dojam da se to nije dogodilo slučajno", kazao je Lasić.
Tribina koja je organizovana u ponedjeljak uvod je u znanstveni skup o ustavnim reformama kojeg će uskoro organizirati HIZ BiH, a u čijem će radu sudjelovati predstavnici sva tri naroda.
Naime, jedan od zahtjeva političkih stranaka sa hrvatskim predznakom da uopšte uđu u koalicione pregovore upravo je organizovanje trećeg - hrvatskog entiteta.
Koliko su druge političke stranke, te oktobarski pobjednici izbora uopšte spremni razgovarati o ovom prijedlogu, te šta bi on konkretno mogao značiti za teritorijalni intergritet RS?
Teritorijalna reorganizacija BiH i stvaranje trećeg entiteta čini se da nije bio samo tek predizborni mamac za hrvatske glasače. Beskrajne postizborne kombnacije i moguće koalicije kada su u pitanju politicke partije sa hrvatskim predznakom upravo uslovljene ovim zahtjevom koji je sve glasniji i konkretniji.
U HDZ-u ističu da bi ranije dogovoreni aprilski paket, pa potom i prudski sporazum mogli biti dobra osnova za predstojeće razgovore o ustavnim promjenama i eventualnoj teritorijalnoj reorganizaciji zemlje.
“Četiri, tad smo nazvali to teritorijalne jedinice, i da ima tri razine vlasti: bh. razinu, srednju razinu , to su te teritorijalne jedinice, i lokalnu samoupravu. I kazali smo da će svaka od razina vlasti imati svoju izvršnu, zakonodavnu i pravosudnu vlast. I ja mislim da je to dobro za BiH. I na tragu jednog takvog jednog dogovora ja mislim da treba tražiti rješenja. Rješenja mogu biti različita. Ona u osnovi moraju samo osigurati ustavnu jednakost za tri naroda i sve građane,” kaže predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.
Herceg-Bosna, Samouprava...
Za sada ideja o trećem entietu bezrezervnu podršku ima u SNSD-u, ali pod uslovom da RS ostane u sadašnjim granicama, ističe predsjednik SNSD-a Milorad Dodik:
Dodik: RS u političkom i teritorijalnom smislu ne može da bude dovedena ni u jednom dijelu u pitanje
“Ranije, a i sada, spremni da ragovaramo na temu treće federalne jedinice, ali naš je defitivni stav da RS u političkom i teritorijalnom smislu ne može da bude dovedena ni u jednom dijelu u pitanje.”
Predsjednik SDA Sulejman Tihić ističe da ideja o novoj teritorijalnoj reorganizaciji zemlje i nije tako jednostavna:
“BiH neupitna kao država, organizovana na tri nivoa vlasti - lokalni, središnji i državni, središnji sa izvršnom zakonodavnom vlasti, sudskom vlasti, s tim što nismo rekli na šta se odnose četiri teritorijalne jedinice. Tu je stavljena tačka - četiri teritorijlne jedinice središnjeg nivoa vlasti, ne spominjući ništa više od toga.”
“Federalni koncept uređenja BiH. Na koncu, sad je jedan dio zemlje već uređen kao feredativni i zove se Federacija BiH. Zalažemo se za novi administrativno-teritorijalni preustroj, ali da prostor BiH čitav bude predmet rasprave. I drugo, ne smatramo da to mora biti više federalnih jedinica to je stvar dogovora, od kojih najmanje jedna treba biti sa hrvatskom većinom. Ne monoetnička, ne jednoetnička, već multietnička.”
Analitičari političkih prilika podsjećaju das u u protekle dvije decenije na prostoru sa dominantno hrvatskim stanovništvom postojele HZ Herceg Bosna, potom Hrvatska samouprava, a da se treći entitet zagovara već godinama, podsjeća sveučilišni profesor u Mostaru Zoran Tomić:
“Ti podaci aposlutno govore da se Hrvati u ovakvom dizajnu BiH ne osjećaju ravnopravnim, ne osjećaju se kao politički narod i ne osjećaju BiH kao zemlju koja će ne samo zaštiti Hrvate nego im dati i puni prostor za političko djelovanje. U tom kontekstu Hrvati kroz treći entitet, kroz formulu, kroz retorički okvir trećeg entiteta ili četvrte federalne jedinice traže svoju jednakopravnost unutar BiH.”
Suverenitet i konstutivnost
Koliko je nova federalna jedinica unutra BiH zaista i realna, Tomić pojašnjava:
Zoran Tomić: Hrvati će postati teret ovoj državi i teret i jednom i drugom narodu
“Realno je očekivati da se naprave izmjene Ustava i da se ovakav inižinjering kao što se radi prema Hrvatima kroz Izborni zakon i kroz ustavna rješenja napravi. Ako nije, nema Hrvata kao političkog naroda u BiH. Hrvati će postati teret ovoj državi i teret i jednom i drugom narodu - i bojim se u jednoj fazi ne stabilizirajući nego destabilizirajući faktor.”
Predsjednik Hrvatskog nacionalog zbora Mile Lasić ističe kako svojevrstan treći entitet u BiH već postoji, te da je to Distrik Brčko. Dodaje, međutim, da dalje preuređenje zemlje zahtijeva dogovor bh. političke javnosti, ali i međunarodne zajednice:
“Četvrti entitet može biti distrikt Sarajevo i peti entitet može biti hrvatski entitet sa hrvatskom većinskom etničkom administrativno-teritorijalnom jedinicom. Naravno, to neće zavisiti samo od predstavnika hrvatskog naroda nego i od predstavnika druga dva konstitutivna naroda i od predstavnika međunarodne zajednice koji će dati okvir za ustavne promjene.”
Istovremeno, pobjedici oktobarskih izbora, SDP i njihov lider Zlatko Lagumdžija nisu spremni razgovarati o daljoj podjeli zemlje ni na osnovu prudskog niti bilo kojeg drugog dogovora, ali ističu da ravnopravnost treba osigurati svim narodima i građanima na čitavoj teritoriji BiH.
Lasić je upozorio kako se u BiH u proteklih 15 godina puno govorilo o konstitutivnosti naroda, no potpuno je zanemaren suverenitet. On je kazao kako je zanemarivanje suvereniteta dovelo da toga de se Hrvati i 15 godina nakon završetka rata masovno iseljavaju iz BiH.
"Bez suvereniteta nema ostvarenja niti kolektivnih niti individualnih prava. Bit je u tome da je suverenitet vezan za narode, građane i nacionalne manjine, a te odredbe nemamo u ustavu BiH, odnosno u Aneksu 4 Daytonskog mirovnog sporazuma. Taj pojam suvereniteta, koji je tradicionalno bio na prostoru BiH, je nekako nestao, a imam dojam da se to nije dogodilo slučajno", kazao je Lasić.
Tribina koja je organizovana u ponedjeljak uvod je u znanstveni skup o ustavnim reformama kojeg će uskoro organizirati HIZ BiH, a u čijem će radu sudjelovati predstavnici sva tri naroda.
