Osama bin Laden je mrtav
(FOTOGALERIJA: Osama bin Laden)
Robert Tait, RFE (priredila Mirjana Rakela)
Smrt Osame bin Ladena veliki je i simbolički udarac terorizmu u ratu kojeg je pokrenula administracija bivšeg američkog predsjednika Georga Busha.
Ipak, u praktičnom smislu, mogao bi biti manje značajan, jer je Al Kaida u proteklom desetljeću prerasla u mrežu s nizom organizacija u kojoj je vodeća uloga bin Ladena bila manje važna.
Prije deset godina tadašnji američki predsjednik je bio vrlo jasan: „Želim pravdu. Na jednom starom posteru na Zapadu je pisalo, isto ono što ću sada ponoviti - Traži se mrtav ili živ“.
Desetljeće nakon terorističkog napada na SAD 11. septembra 2001. sadašnji američki predsjednik Barack Obama je objavio da su američke snage ubile su vođu Al Kaide u njegovoj vili u Pakistanu, u gradu Abbottabad, u blizini Islamabada.
Nedvojbeno je, da bi živ Laden, barem u obavještajanom smislu, za SAD imao veću vrijednost, no za Washington, kao i obitelji gotovo tri tisuće žrtava, njegova nasilna smrt donosi ipak jednu vrstu pravde o kojoj je svojedobno govorio George Bush.
To je osjećanje sumirao Gordon Felt, predsjednik udruge „Obitelji iz leta 93“, koji je srušen iznad Pensilvanije kada su putnici pokušali spriječiti otmicu aviona:
„Ovo je važna stvar za nas, kao i za cijeli svijet. Ovo neće umanjiti našu bol, ili nam vratiti naše namilije. No, to je znak da je mozak tragedije 11. septembra uništen i da ne može više globalnim terorizmom širiti svoje zlo“.
Pitanje nasljednika
Objavljujući vijest međunarodnoj javnosti Obama se također pozvao na pravdu i istaknuo da akcija pokazuje sposobnost SAD da se suprostavi prijetnjama Al Kaide.
„Kao zemlja nećemo tolerirati prijetnje našoj sigurnosti, niti ćemo mirno promatrai kako se ubija naš narod. Odlučni smo obraniti naše građane, prijatelje i saveznike. Ostajemo privrženi vrijednostima koje su nas učinile to što jesmo, zato obiteljima koji su izgubile svoje bližnje možemo poručiti da je pravda zadovoljena“, rekao je Obama.
Ipak, treba znati da se od 2001., teroristička mreža proširila u zemljama poput Jemena, Alžira i Iraka, gdje militanti operiraju nezavisno od vodstva Al Kaide.
Bin Laden je, zapravo, i prije nego su ga ubili američki specijalci, bio marginalizirana figura, u jednoj „vrsti mirovine“ koji je imao mali ili gotovo nikakav utjecaj na operacije Al Kaide, smatra profesor Paul Rogers iz Instituta za mirovne studije na Sveučilištu Bradfdord u Velikoj Britaniji.
Rogers: Razumijem da je ubojstvo Ladena širom SAD izazvalo opravdanu radost, ali konflikt između islamističkih pokreta i država kao što su SAD, još nije završen.
Rogers upozorava da ovo nije ključni moment u borbi protiv terorizma.
„Problem nije riješen. Samo prije nekoliko dana postavljena bomba u jednom kafiću u Marakešu pokazuje da se mreža sastoji od niza manjih grupa. Jedni djeluju u Jemenu, ali neke grupe su i u Sjevernoj Africi. Suočeni smo s daleko širim problemom. Razumijem da je ubojstvo Ladena širom SAD izazvalo opravdanu radost, ali konflikt između islamističkih pokreta i država kao što su SAD, još nije završen“.
Ubojstvo Ladena ipak je psihološki udarac džihadistima koji operiraju pod kišobranom Al Kaide. Izgubili su svog nedvojbenog lidera, ističe Maha Azzam, suradnik ekspertske organizacije Chatam House u Londonu.
„Simbolički ovo je veliki udarac mreži koja se sastoji od niza manjih grupa i ćelija koje djeluju širom svijeta“, smatra ovaj stručnjak.
Sada se otvara pitanje Osaminog „naslijednika“. To bi mogao biti manje karizmatični Ayman Al-Zawahiri, egipatski pedijatar, koji se smatra ideologom Al Kaide.
Utvrda
No bez obzira tko to bio, „slavu“ koju je Osama stekao video porukama snimljenima u špiljama Afganistana teško će biti obnoviti.
Zanimljivo je da je Bin Laden ubijen u Pakistanu, a ne u Afganistanu gdje su ga saveznici dugo vremena tražili. Zato profesor Rogers naglašava da bi bila sasvim druga priča da je nađen u špilji u Sjevernom ili Južnom Waziristanu, blizu granice s Afganistanom:
„Činjenica da je ubijen u blizini Islamabada otvara cijeli drugi niz tema, a prvenstveno odnosa SAD i Pakistana“.
Novinar našeg radija Fawad Ali Shah ističe da je Abbottabad gradić u brdima na nadmorskoj visini od 1.250 metara i nekih 60-tak kilometara sjeverno od Islamabada.
U gradiću se nalaze vrhunske škole, a u njemu žive brojni umirovljeni oficiri pakistanske vojske.
Bin Ladenova vila nalazila se tek 90-tak metara od ulaza u vojnu akademiju. Više je nalikovala na utvrdu, s dva sigurnosna ulaza, sa zidovima visokima izmedju 3,5 i 5,5 metara. Zauzimala je prostor od 278 četvornih metara. Nije bilo telefonskih ili internetskih veza, a sve poruke donosili su posebni kuriri. Stanovnici vile su sami spaljivali i otpad.
Zgrada je izgrađena je 2005. godine, i lokalno stanovništvo je sumnjalo da se „netko važan“ nalazi u njoj, ali prema riječima našeg novinara, prilično su bili iznenađeni činjenicom da se radilo upravo o bin Ladenu.
Gradić je 1853. osnovao britanski oficir James Abbott, a ljepota gradića opjevana je u pjesmama.
Krvavi put Osame bin Laden
Krvavi put Osame bin LadenaNajtraženiji terorista sveta rođen je 1957. godine u Rijadu (Saudijska Arabija). Osama bin Laden je jedno od 52 dece Muhameda bin Ladena, jednog od najbogatijih građevinskih preuzetnika u Saudijskoj Arabiji i neke od njegovih nebrojenih žena.
Kada je Sovjetski Savez intervenisao u Avganistanu 26. decembra 1979. godine bin Laden je bio jedan od hiljada muslimana koji su se odazvali pozivu na džihad.
Otputovao je u Pešavar, pogranični grad u Pakistanu koji je bio logističko središte snaga koje su se odupirale sovjetskoj invaziji.
Sa finansijskim sredstvima porodične kompanije (prema pisanju Washington Posta, na 300 miliona dolara) organizovao je i finansirao snage koje su se odupirale Sovjetima. Osama bin Laden je učestvovao u nekoliko bitaka, uključujući krvavu opsadu Džalabada koja je označila kraj sovjetske okupcije Avganistana 1989. godine. Zbog svojih zasluga Laden je slavljen kao heroj i u Avganistanu i u svojoj domovini.
Godine 1991. godine Osama Bin Laden je napustio Saudijsku Arabiju i preselio se u Sudan gde je militantna islamska vlada preuzela vlast. Sa svojim nasledstvom, procenjenim na 250 miliona dolara investirao je u ovoj siromašnoj zemlji.
Započeo je nekoliko legalnih poslova, uključujući tu i veliku građevinsku kompaniju.
Istovremeno je počeo da širi organizaciju Al Kaida (na arapskom: baza), mrežu mudžahedinskih veterana i drugih islamskih militarista, koju je osnovao pred kraj avganistansko-sovjetskog konflikta. Preko Al Kaide povezao se sa sličnim terorističkim grupama. Uskoro su Sjedinjene Države postale njegov glavni cilj.
Dana 3. oktobra 1993. godine osamnaest američkih vojnika je ubijeno u pucnjavi u glavnom gradu Somalije Mogadišu. Ovo krvoproliće dovelo je do toga da su se američke trupe povukle iz Somalije.
Do sredine 1990-ih ime Osame bin Ladena bilo je povezano s većinom značajnih terorističkih aktivnosti, uključujući tu i postavljanje bombe u Svetskom trgovinskom centru u Njujorku 1993. godine. Tom prilikom poginulo je šest ljudi.
Godine 1994. vlada Saudijske Arabije oduzela mu je državljanstvo i zamrznula njegovu imovinu. Takođe najuža porodica javno se odrekla Osame bin Ladena. U avgustu 1995. Osama je pisao kralju Fahdu pozivajući ga na gerilski rat protiv američkih trupa stacioniranih u Saudijskoj Arabiji.
U novembru iste godine izveden je bombaški napad na kamion američke vojske u Rijadu. Za napad su optužene četiri osobe koje su izjavile kako su na ovaj čin bile inspirirane Osamom bin Ladenom. Nakon ovog incidenta američka vlada je uz saudijsku podršku, vršila pritisak na vladu Sudana da kontroliše Osamu bin Ladena. Kao rezultat ovog pritiska Osama se skrasio u Avganistanu gde je imao jaku podršku. Bin Laden je pomogao talibanima, minornim radikalima da preuzmu vlast u zemlji zaslužujući tako njihovu lojalnost.
Godine 1998. bacio je fatvu pozivajući na smrt svih Amerikanaca bez obzira da li se radi o vojnim ili civilnim osobama. I bez obzira radi li se o muškarcima, ženama ili deci.
Dana 7. avgusta 1998. godine, tačno osam godina nakon što su američke snage stigle u Saudijsku Arabiju, za vreme Zalivskog rata dva kamiona bombe eksplodirala su ispred američke ambasade u Najrobiju u Keniji te Dar es Salamu u Tanzaniji. Eksplozija u Najrobiju ubila je 213 ljudi, a ranila 4.500. U Dar es Salamu ubijeno je 11 ljudi i 85 je ranjeno. Kao i u pređašnjim napadima Osama je porekao svoju upletenost. No, odali su ga faksovi koje je slao terorističkim ćelijama u Londonu.
Dve nedelje nakon napada na ambasade, američki predsednik Bil Klinton naredio je napade projektilima na mesta za koja se pretpostavljalo da su teroristički kampovi u Avganistanu kao i na farmaceutsko postrojenje koje je proizvodilo hemijsko oružje u Kartumu (Sudan).
U novembru 1998. godine američka vlada je ponudila pet miliona dolara nagrade za bilo kakvu informaciju koja bi vodila hapšenju Osame bin Ladena. Naredne 1999. godine FBI smestio ga je na listu deset najtraženijih zločinaca. Osamin teroristički niz je nastavljen - bomba u vazdušnoj luci u Los Anđelesu i bombaški napad na američki ratni brod U.S.S. Cole u jemenskoj luci Aden.
Najteži napad odigrao se 11. septembra 2001. kada su teroristi oteli četiri aviona na komercijalnim letovima i s dva aviona zaleteli se u Svetski trgovinski centar.
Treći avion strmoglavio se na Pentagon u Vašingtonu dok se četvrti avion srušio u Pensilvaniji jer su putnici pružili otpor teroristima. Kao po pravilu Osama bin Laden porekao je svoju upletenost u ove događaje, ali ih je pozdravio.
Nedugo nakon napada na Svetski trgovinski centar, američki predsednik Džorž Buš zatražio je od avganistanskih vlasti da predaju Osamu bin Ladena. Oni su to odbili i usledio je američki oružani odgovor početkom oktobra 2001. godine. To je dovelo do pada talibanske vlasti u Avganistanu.
