Svako ko se ne slaže sa politikom kosovskog premijera Aljbina Kurtija (Albin Kurti) i vlade koju vodi, "rizikuje da bude ocrnjen i diskreditovan na internetu".
Predsjednik Udruženja novinara Kosova Džemajl Redža kaže da je "digitalna budnost" ljudi na vlasti, povezanih sa vladom ili njenim pristalicama, prisutna na svim društvenim platformama i koristi se za omalovažavanje novinara koji su kritični prema Vladi, ali i drugih protivnika.
"Ovo je žalosno i naš stalni poziv Vladi je da traži da se ove kampanje obustave. Imamo razloga vjerovati da one u nekim slučajevima mogu biti organizirane i orkestrirane, ali u većini slučajeva polaze sa profila koji možda imaju veću popularnost i onda ih, prirodno, nastavljaju drugi profili koji dijele ista razmišljanja kao i oni koji su započeli kampanju", rekao je Redža za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Vlada Kosova je odbila da komentariše ove izjave. Međutim, Kurtijeva partija, Pokret Samoopredjeljenje, optužbe odbija.
"Optužbe Udruženja novinara Kosova na račun premijera, po našem mišljenju, su neosnovane. One moraju snositi teret dokazivanja, jer postoji nesklad između optužbi i situacije na terenu. Republika Kosovo, tokom ove tri godine upravljanja [Pokreta Samoopredjeljenje], zabilježila je značajan napredak u smislu unapređenja prava i slobode izražavanja", rekao je portparol Arlind Mandžuka.
Za razliku od njegove stranke, nekoliko međunarodnih izveštaja potvrđuje takvu intervenciju Vlade u medijskoj sferi Kosova.
Freedom House je prošlog mjeseca objavio izvještaj o slobodi medija, gdje je, zapravo, naveo niz problema sa kojima su se novinari na Kosovu suočili 2023. godine.
"Uprkos činjenici da Kosovo ima raznolik medijski pejzaž, generalno, sloboda govora i izražavanja je donekle ograničena... Mnogi mediji nerado se upuštaju u kritičko izvještavanje o Vladi. Novinari i mediji nailaze na nekoliko prepreka – od nedostatak sigurnosti na napetom sjeveru Kosovado vladinih klevetničkih kampanja ocrnjivanja", navodi se u izveštaju Freedom House.
Američki Stejt department, u svom izvještaju o ljudskim pravima, takođe objavljenom prošlog mjeseca, citira Udruženje novinara Kosova da su "vladini zvaničnici, uključujući premijera i članove vladajuće stranke, učestvovali u kampanjama klevetanja kako bi podrivali poverenje javnosti u medije".
Abit Hodža, profesor na Univerzitetu Agder u Norveškoj i istraživač medija, kaže za RSE da postoje jaki razlozi da se vjeruje u postojanje "digitalne vojske" na Kosovu, koja podržava samo jednu stranu - onu vladinu.
"Prvo, postoje neki vrlo tačni izvori, bivši zvaničnici pokreta Samoopredjeljenje, koji potvrđuju postojanje grupe koja ima određenu digitalnu budnost prema ljudima koji se ne slažu s vladinom politikom. Drugo, postoje grupe za koje se vidi da ih organiziraju ljudi koji su, na neki način, povezani sa Vladom. Ovdje govorim o grupama na Fejsbuku, koje imaju za cilj da ocrne žene u politici i ljude k
oji se ne slažu sa raznim javnim pitanjima na Kosovu", rekao je Hodža.
Još u martu, Đorđe Bojović, savetnik za Zapadni Balkan u Evropskom parlamentu, rekao je da je bio meta pogrdnih komentara na internetu - uglavnom sa Kosova - u kojima se tvrdilo da nije sposoban za tu funkciju, jer je negirao ratne zločine na Kosovu 1998/99. godine.
Bojović je rekao da tako nešto nije radio, već je, naprotiv, bio angažovan u interakciji mladih sa Kosova i iz Srbije.
Suosnivač medijske nevladine organizacije na Kosovu - Sbunker, Agon Malići, nakon što je istupio u znak podrške Bojoviću, rekao je da je i on postao predmet slične omalovažavajuće kampanje i da je objavljeno nekoliko postova protiv njega na mreži X.
Među onima koji su reagovali bila je i bivša predsednica Kosova Atifete Jahjaga, koja je rekla da je neprihvatljiv ovaj "organizovani linč aktivista civilnog društva na Kosovu i prijatelja Kosova preko društvenih mreža".
Reagovala je i medijska advokatica Flutura Kusari koja je rekla da je ono što se dešava na Kosovu "veoma opasno".
"Pravi ljudi sa lažnim nalozima na društvenim mrežama napadaju sve koji im se ne sviđaju", rekla je ona.
Kusari je za RSE rekao da ovo okruženje vodi cenzuri i autocenzuri.
"...jer poruka je jasna: ako malo negativnije kritizirate ili ocjenjujete poteze Vlade ili nedjelovanje, onda ćete biti masakrirani na internetu. To je izuzetno loša poruka i direktno utiče na smanjenje slobode izražavanja i slobodu medija", rekla je Kusari.
Istraživač Abit Hodža rekao je da demonizacija novinara i drugih kritičara Vlade kontaminira digitalni prostor. Prema njegovim riječima, ovo je nova pojava na Kosovu i rasla je sa digitalizacijom.
"Bilo je kulturnog nasilja na Kosovu, gdje se novinarima govorilo, na primer, 'ti si špijun za Srbiju, ti si sa Srbijom' itd. Ali sada je to poprimilo zabrinjavajuće razmjere, jer nasilje nad novinarima - ne nasilje kao fizički čin, ali kulturno nasilje, gdje se novinari vrijeđaju i pljuju – je mnogo poraslo", rekao je Hodža.
Na pitanje da li ova pojava može imati pravne implikacije, Kusari, koja je pravni savjetnik u Evropskom centru za slobodu štampe i medija, kaže:
"To je jako teško pitanje, ali mislim da u slučajevima kada neko na internetu prijeti, bilo direktno ili indirektno, novinaru, aktivisti itd., policija treba brzo da djeluje. I ne da djeluje brzo samo kada se ministar ili ministri vrijeđaju."
Krivični zakon Republike Kosovo nema poseban član o maltretiranju na društvenim mrežama. Međutim, njegov član 182 definiše potencijalne kazne za uznemiravanje, koje se definiše kao pažnja ili komunikacija u cilju "zastrašivanja, povređivanja, oštećenja imovine ili ubistva".
Kosovska policija je za RSE je potvrdila da je do sada ove godine procesuirala osam slučajeva protiv novinara - među kojima pet slučajeva prijetnji, dva uznemiravanja i jedan napad.
Ne precizirajući mnogo, policija je saopštila da je protiv šest osumnjičenih podnesena krivična prijava, dva slučaja su u toku istrage, a dvije osobe su privedene.
Kako bi se pozabavila ovim izazovima, Kusari kaže da Vlada treba, prvo, da osudi online omalovažavanje novinara i kritike - što nije učinila - i prihvati alternativne stavove. To je, prema njenim riječima, neophodno za zdrav javni diskurs.
"Trenutno je Savjet Evrope pokrenuo kampanju bezbjednosti novinara. Kosovo može da se pridruži ovoj kampanji i ono što može da uradi je da odobri strateški plan za bezbjednost novinara. I na taj način da dokaže da želi da postane član Savjeta Evrope, ali prvo poštujući njegove standarde, a ne kršeći ih", rekla je Kusari.
Pored napada na novinare, sagovornici RSE pominju i, kako navode, dvije inicijative Vlade i Skupštine Kosova za podrivanje slobode medija. Jedan je, kako navode, pokušaj zatvaranja Televizije Klan Kosova, a drugi je Nacrt zakona o Nezavisnoj komisiji za medije, za koji kažu da pokušava da kontroliše onlajn medije.
RSE je analizirao izvještaje Freedom House u posljednjih deset godina o nivou demokratije u zemljama u tranzitu i utvrdio da se među zemljama Zapadnog Balkana nivo demokratije povećava samo na Kosovu.
Redža iz Udruženja novinara Kosova kaže da napadi na novinare, uključujući pogrdni jezik na njihov račun, "ne bi trebalo da se dešavaju u državi sa razvijenom demokratijom kao što je Kosovo".
Poboljšanjem odnosa sa medijima, Vlada Kosova može unaprijediti poziciju Kosova na globalnoj rang listi za demokratiju, zaključuje Redža.
Facebook Forum