Dok izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti ulaze u skupštinsku proceduru, Crnogorci i CRnogorke koji s etome protive protestuju ispred Skupštine
Nekoliko hiljada građana, crnogorskih suverenista i pristalica patriotskih organizacija okupilo se ispred Skupštine, protestujući protiv najavljenih izmjena i dopuna Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Skup, koji nije prijavljen policiji, protekao je mirno.
Nacionalni avioprevoznik je na kraju 2019. imao akumulirani gubitak 98 miliona eura, a vrijednost kompanije je bila minus 60 miliona eura.
Dvanaestočlana porodica Delija iz Nikšića nikako se ne uklapa u stereotip o neobrazovanoj romsko-egipćanskoj populaciji. Odrastanje u siromaštvu, uz postojeću diskriminaciju u društvu, nije ih omelo da se školuju. Iako tek 0,1 % ove zajednice završi fakultet, dvoje Delija će uskoro biti magistri.
Profesor Rastoder smatra da, bez obzira da li neko u Crnoj Gori priznaje ili negira postojanje genocida u Srebrenici, bitno je da je genocid verifikovan u okviru međunarodnih institucija.
Istraživanja CEDEM-a odmah nakon izbora pokazala su da 61 posto ispitanika želi da Crna Gora ostane nezavisna i na evroatlantskom putu, a da 80 posto građana ne dovodi u pitanje njen državni status.
Policijski čas ne važi za vjernike koji žele da prisustvuju crkvenim obredima tokom božićnih praznika.
Skoro godinu dana nakon što u Skupštini Crne Gore usvojen Zakon o slobodi vjeroispovijesti, nova crnogorska Vlada priprema njegove izmjene. Biće to jedan od njenih prvih poteza, a predložene izmjene su suprotne onome što je predviđeno Zakonom koji je na snagu stupio u januaru 2020.
U Mostu Radija Slobodna Evropa vođena je polemika o karakteru i politici nove vlade Crne Gore koja je došla na čelo države nakon tridesetogodišnje vladavine Demokratske partije socijalista.
Dio političke javnosti osporava zapošljavanja u Vladinim institucijama ocjenjujući da kriterijumi za postavljenja nijesu stručne reference već bliskost crkvi ili vladajućim partijama.
Nova Vlada Crne Gore premijera Zdravka Krivokapića predložila je opoziv sedam ambasadora koje je imenovala bivša vlast Demokratske partije socijalista predsjednika države Mila Đukanovića.
Učitajte više sadržaja...
No media source currently available