Meksiko je već dugo jedna od najopasnijih zemalja svijeta za novinarstvo. Zašto?
Takozvana Islamska država Korasan (IS-K) pokušava da izazove tenzije između afganistanskih talibanskih vladara i svojih umornih susjeda navodno lansirajući raketne napade na susjedne zemlje s afganistanskog tla ili koristeći odbjegle militante iz tih zemalja.
Evropska komisija planira da ubrza zelenu tranziciju kako bi smanjila zavisnost od ruskog gasa i nafte, skraćenjem rokova za izdavanje dozvola za projekte obnovljive energije.
Usred pompeznih ultrapatriotskih ruskih državnih ceremonija u znak sećanja na sovjetski doprinos pobedi u Drugom svetskom ratu, više od 100 ljudi širom Rusije je privedeno zato što su na taj dan izrazili protivljenje invaziji na Ukrajinu.
Ferdinand Markos mlađi koji se tokom kampanje uglavnom oslanjao na revizionistička sjećanja na vlast svog oca optuživanog za korupciju i represiju, pobijedio je na predsjedničkim izborima na Filipinima čime se dinastija Markos vratila na vlast više od tri i po decenije od njihovog izgnanstva.
Novi talibanski dekret koji zahtijeva da se žene pokrivaju od glave do pete u javnosti, pokazujući najviše oči, mnoge je Afganistanke naljutio i uplašio.
Izbor bivšeg šefa bezbednosti Džona Lija za novog lidera Hongkonga, dočekan je s upozorenjem da će čovek koji je organizovao nasilno gušenje antivladinih protesta 2019. povećati represiju dok bude sprovodio novu fazu planova Pekinga za bivšu britansku koloniju.
Ruski istraživački novinar Andrej Soldatov raspravlja o igri krivice koja je u toku u Kremlju i zašto neuspjesi ruske vojske u Ukrajini čine elitu "agresivnije proratnom".
Četiri godine prije kraja Hladnog rata tadašnji sovjetski lider Mihail Gorbačov proglasio je Arktik "zonom mira". Međutim, ruska invazija na Ukrajinu rizikuje da sve to poništi, topeći decenije napora da se zona demilitarizuje i stavi fokus na nauku, ekonomiju i trgovinsku saradnju.
Dok brazilski predsjednik Žair Bolsonaro najavljuje da neće lako napustiti vlast, bivši predsjednik Luis Inasio Lula de Silva, koji je u zatvoru proveo dvije godine, službeno je najavio svoju predsjedničku kandidaturu u ključnoj izbornoj godini najveće države Latinske Amerike.
Irina Danilovič, aktivistkinja koja je stekla reputaciju u odbrani prava medicinskih radnika na Krimu, nestala je 29. aprila dok se vraćala s posla. Od tada se nije čulo za nju, a njena porodica i advokat nisu imali sreće u nastojanju da saznaju njenu sudbinu od ruskih vlasti na poluostrvu.
Dok raste zabrinutost zbog uticaja Moskve i prisustva pripadnika Vagner grupe u nekim afričkim državama, plaćenici te ruske paramilitarne grupe su dovedeni u vezu s masakrom i ubistvima civila u Maliju.
Učitajte više sadržaja...
No media source currently available