<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss xmlns:itunes="http://www.itunes.com/dtds/podcast-1.0.dtd" version="2.0" xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom">     
    <channel>      
        <title>Uvid na RSE</title>     
        <link>https://www.slobodnaevropa.org/z/24311</link>
        <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/f7aec182-567e-4d88-63a1-08de3c91433d_w3000_h3000_q85.jpg" />
        <itunes:summary>Gde je mesto Zapadnog Balkana u svetu danas? Koliko se intenzivirana dešavanja izvan Balkana reflektuju na države koje pokušavaju da postanu članice Evropske unije?</itunes:summary>
        <description>Gde je mesto Zapadnog Balkana u svetu danas? Koliko se intenzivirana dešavanja izvan Balkana reflektuju na države koje pokušavaju da postanu članice Evropske unije?</description>
        <itunes:explicit>false</itunes:explicit>
        <language>sh</language>
        <copyright>Sva prava zadržava 2010 - RFE/RL, Inc.</copyright>   
        <ttl>60</ttl>        
        <lastBuildDate>Sun, 11 Oct 2026 05:47:23 +0200</lastBuildDate> 
        <generator>Pangea CMS – RFE/RL</generator>        
          <itunes:author>Radio Slobodna Evropa</itunes:author>
                    <itunes:owner>
                        <itunes:name>Radio Slobodna Evropa</itunes:name>
                        <itunes:email>regiontekst@gmail.com</itunes:email>
                    </itunes:owner>
                    <itunes:type>episodic</itunes:type><itunes:category text="News"/>
                <atom:link href="https://www.slobodnaevropa.org/podcast/?zoneId=24311" rel="self" type="application/rss+xml" />
    		<item>
            <title>Kako se Dodik i Vučić ‘ispomažu’?</title>
            <description>Novi izbori, stare teme, one od kojih ni BiH ni Srbija već tri decenije ne uspevaju da se odmaknu. Redovni opšti izbori u BiH zakazani su za 4. oktobar, dok će vanredni parlamentarni izbori u Srbiji biti održani 25. oktobra. Ipak, nije sve isto, ocenjuju sagovornici u poslednjem izdanju &quot;Uvida&quot; RSE. U Srbiji je ključno to što naspram Aleksandra Vučića, predsednika države, stoji Studentska lista, na kojoj su većinom manje poznata imena, koja sada teško mogu izbeći teme koje je studentski pokret uglavnom zaobilazio, kao što su evrointegracije, Kosovo i teret prošlosti. U BiH se kao kvalitativna razlika može uzeti to što se kampanja ne odvija u &quot;ratnoj atmosferi&quot;, kako kaže Ivana Marić, politička analitičarka iz Sarajeva. Osim nje, u ovoj emisiji govore i Dušan Spasojević, profesor Fakulteta političkih nauka iz Beograda, i Kurt Bassuener iz Saveta za politiku demokratizacije.</description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/izbori-bosna-srbija-vucic-dodik-/33858228.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/izbori-bosna-srbija-vucic-dodik-/33858228.html</guid>            
            <pubDate>Fri, 18 Sep 2026 15:38:22 +0200</pubDate>
            
                <itunes:author>Radio Slobodna Evropa</itunes:author>
                <itunes:summary>Novi izbori, stare teme, one od kojih ni BiH ni Srbija već tri decenije ne uspevaju da se odmaknu. Redovni opšti izbori u BiH zakazani su za 4. oktobar, dok će vanredni parlamentarni izbori u Srbiji biti održani 25. oktobra. Ipak, nije sve isto, ocenjuju sagovornici u poslednjem izdanju &quot;Uvida&quot; RSE. U Srbiji je ključno to što naspram Aleksandra Vučića, predsednika države, stoji Studentska lista, na kojoj su većinom manje poznata imena, koja sada teško mogu izbeći teme koje je studentski pokret uglavnom zaobilazio, kao što su evrointegracije, Kosovo i teret prošlosti. U BiH se kao kvalitativna razlika može uzeti to što se kampanja ne odvija u &quot;ratnoj atmosferi&quot;, kako kaže Ivana Marić, politička analitičarka iz Sarajeva. Osim nje, u ovoj emisiji govore i Dušan Spasojević, profesor Fakulteta političkih nauka iz Beograda, i Kurt Bassuener iz Saveta za politiku demokratizacije.</itunes:summary>
                <itunes:duration>00:35:42</itunes:duration>
                      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/f7aec182-567e-4d88-63a1-08de3c91433d_w3000_h3000_q85.jpg" />
                <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
                <enclosure url="https://rfe-audio-ns.akamaized.net/sc/2026/09/17/29ba33c8-f493-4bb6-6fb0-08df13a869ed_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="35094528" />
</item><item>
            <title>Zašto se glorifikuje Ratko Mladić?</title>
            <description>Trideset godina nakon rata u BiH i devet godina nakon što je Ratko Mladić osuđen za najteže ratne zločine, njegovo ime se slavi i veliča. Mladić je preminuo u zatvoru u Hagu, 27. avgusta. Reakcije dela javnosti na njegovu smrt u Srbiji i bh. entitetu Republici Srpskoj, pokazatelj su upitnog doprinosa presuda i činjenica utvrđenih kako pred Haškim sudom, tako i pred sudovima u Bosni i Hercegovini i Srbiji, na promenu odnosa javnosti prema ratu u kom je stradalo oko stotinu hiljada ljudi, dok su milioni raseljeni. Na kome je odgovornost za to, u &quot;Uvidu&quot; su govorili Srđan Milošević, profesor istorije iz Beograda, Goran Šimić, profesor krivičnog prava iz Sarajeva, kao i bivši haški tužilac Džefri Najs.</description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/ratko-mladic-glorifikacija-ratni-zločin-hag-/33851084.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/ratko-mladic-glorifikacija-ratni-zločin-hag-/33851084.html</guid>            
            <pubDate>Wed, 09 Sep 2026 17:01:30 +0200</pubDate>
            
                <itunes:author>Miloš Teodorović</itunes:author>
                <itunes:summary>Trideset godina nakon rata u BiH i devet godina nakon što je Ratko Mladić osuđen za najteže ratne zločine, njegovo ime se slavi i veliča. Mladić je preminuo u zatvoru u Hagu, 27. avgusta. Reakcije dela javnosti na njegovu smrt u Srbiji i bh. entitetu Republici Srpskoj, pokazatelj su upitnog doprinosa presuda i činjenica utvrđenih kako pred Haškim sudom, tako i pred sudovima u Bosni i Hercegovini i Srbiji, na promenu odnosa javnosti prema ratu u kom je stradalo oko stotinu hiljada ljudi, dok su milioni raseljeni. Na kome je odgovornost za to, u &quot;Uvidu&quot; su govorili Srđan Milošević, profesor istorije iz Beograda, Goran Šimić, profesor krivičnog prava iz Sarajeva, kao i bivši haški tužilac Džefri Najs.</itunes:summary>
                <itunes:duration>00:33:49</itunes:duration>
                      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/f7aec182-567e-4d88-63a1-08de3c91433d_w3000_h3000_q85.jpg" />
                <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
                <enclosure url="https://rfe-audio-ns.akamaized.net/sc/2026/09/09/c49d8bb8-a54c-49c6-eb59-08df0d9fbd58_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="33243136" />
</item><item>
            <title>Gde idu pare od paralelnih institucija na Kosovu?</title>
            <description>Rašiti i Trajković izneli su ocene u &quot;Uvidu&quot; Radija Slobodna Evropa, u kome se govorilo o problemima paralelne vlasti, a povodom saznanja koja se vezuju za ime Snežane Paunović, ministarke lokalne samouprave u Vladi Srbije.</description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/uvid-paralelne-institucije-kosovo-novac/33819142.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/uvid-paralelne-institucije-kosovo-novac/33819142.html</guid>            
            <pubDate>Fri, 31 Jul 2026 15:10:22 +0200</pubDate>
            
                <itunes:author>Radio Slobodna Evropa</itunes:author>
                <itunes:summary>Rašiti i Trajković izneli su ocene u &quot;Uvidu&quot; Radija Slobodna Evropa, u kome se govorilo o problemima paralelne vlasti, a povodom saznanja koja se vezuju za ime Snežane Paunović, ministarke lokalne samouprave u Vladi Srbije.</itunes:summary>
                <itunes:duration>00:27:49</itunes:duration>
                      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/f7aec182-567e-4d88-63a1-08de3c91433d_w3000_h3000_q85.jpg" />
                <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
                <enclosure url="https://rfe-audio-ns.akamaized.net/sc/2026/07/31/320c5f8a-d5f3-4352-1c11-08decd1d5d42_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="27344896" />
</item><item>
            <title>Od Izraela do Balkana preko SAD</title>
            <description>Tačan obim izvoza oružja iz Srbije u Izrael nije zvanično poznat, ali teretni avioni saobraćaju između Tel Aviva i Beograda. Kobi Majkl iz Instituta za studije nacionalne bezbednosti u Tel Avivu kaže da je Srbija pomogla Izraelu da prevaziđe &quot;krizu nestašice naoružanja&quot; sa kojom se suočio nakon napada Hamasa u oktobru 2023. godine. U &quot;Uvidu&quot; se između ostalog, govori i o tome: zašto je srpski član Predsedništva Bosne i Hercegovine u Jerusalimu dočekan sa zastavom entiteta, a ne državnom zastavom; kako Izrael gleda na bliske veze Srbije sa Iranom; zašto se saradnja sa Izraelom u Albaniji smatra izrazom lojalnosti Sjedinjenim Američkim Državama; i kako je Izrael izazvao političku krizu u Sloveniji. Sagovornici: Kobi Majkl, Institut za studije nacionalne bezbednosti (Tel Aviv); Roland Bimo, bivši ambasador Albanije u SAD (Tirana); Luka Lisjak Gabrijelčič, istoričar (Ljubljana); Duško Lopandić, Evropski pokret u Srbiji (Beograd); Vedran Obućina, Centar za međureligijski dijalog (Rijeka).</description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/izrael-balkan-odnosi-podcast-/33805757.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/izrael-balkan-odnosi-podcast-/33805757.html</guid>            
            <pubDate>Fri, 17 Jul 2026 16:23:46 +0200</pubDate>
            
                <itunes:author>Miloš Teodorović</itunes:author>
                <itunes:summary>Tačan obim izvoza oružja iz Srbije u Izrael nije zvanično poznat, ali teretni avioni saobraćaju između Tel Aviva i Beograda. Kobi Majkl iz Instituta za studije nacionalne bezbednosti u Tel Avivu kaže da je Srbija pomogla Izraelu da prevaziđe &quot;krizu nestašice naoružanja&quot; sa kojom se suočio nakon napada Hamasa u oktobru 2023. godine. U &quot;Uvidu&quot; se između ostalog, govori i o tome: zašto je srpski član Predsedništva Bosne i Hercegovine u Jerusalimu dočekan sa zastavom entiteta, a ne državnom zastavom; kako Izrael gleda na bliske veze Srbije sa Iranom; zašto se saradnja sa Izraelom u Albaniji smatra izrazom lojalnosti Sjedinjenim Američkim Državama; i kako je Izrael izazvao političku krizu u Sloveniji. Sagovornici: Kobi Majkl, Institut za studije nacionalne bezbednosti (Tel Aviv); Roland Bimo, bivši ambasador Albanije u SAD (Tirana); Luka Lisjak Gabrijelčič, istoričar (Ljubljana); Duško Lopandić, Evropski pokret u Srbiji (Beograd); Vedran Obućina, Centar za međureligijski dijalog (Rijeka).</itunes:summary>
                <itunes:duration>00:32:44</itunes:duration>
                      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/f7aec182-567e-4d88-63a1-08de3c91433d_w3000_h3000_q85.jpg" />
                <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
                <enclosure url="https://rfe-audio-ns.akamaized.net/sc/2026/07/17/b08484b9-542f-4184-425c-08decacf94d0_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="32178176" />
</item><item>
            <title>&apos;Zvučni top&apos; u Beogradu: Svjedoci, istraga i objašnjenja</title>
            <description>Više javno tužilaštvo u Srbiji vodi istragu o događajima koji su se odigrali pre godinu i po dana, navodeći da postoje osnovi sumnje da su organizatori studentskog protesta iscenirali incident demonstracijama u martu 2025. godine u Beogradu. U to vreme vlasti su bile optuživane da su upotrebile &quot;zvučni top&quot; kako bi rasterale okupljene. Brojni snimci prikazuju ljude kako u panici beže u centru Beograda nakon onoga što su mnogi kasnije opisali kao snažan i neprirodan zvuk koji je prošao kroz masu, praćen neobičnim atmosferskim efektima. O tome u podcastu &quot;Uvid&quot; sa Milošem Teodorovićem razgovarali su Lawrence Abu Hamdan, stručnjak za zvuk iz britanske organizacije Earshot; Jurgen Altmann, fizičar sa Univerziteta u Dortmundu; Aleksandar Olenik, advokat koji zastupa pojedine svedoka incidenta i Tatjana Rosić, teoretičarka knjiženosti, koja je očevidac incidenta.</description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/zvucni-top-srbija-beograd-studenti-protesti-/33794784.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/zvucni-top-srbija-beograd-studenti-protesti-/33794784.html</guid>            
            <pubDate>Fri, 03 Jul 2026 13:45:51 +0200</pubDate>
            
                <itunes:author>Miloš Teodorović</itunes:author>
                <itunes:summary>Više javno tužilaštvo u Srbiji vodi istragu o događajima koji su se odigrali pre godinu i po dana, navodeći da postoje osnovi sumnje da su organizatori studentskog protesta iscenirali incident demonstracijama u martu 2025. godine u Beogradu. U to vreme vlasti su bile optuživane da su upotrebile &quot;zvučni top&quot; kako bi rasterale okupljene. Brojni snimci prikazuju ljude kako u panici beže u centru Beograda nakon onoga što su mnogi kasnije opisali kao snažan i neprirodan zvuk koji je prošao kroz masu, praćen neobičnim atmosferskim efektima. O tome u podcastu &quot;Uvid&quot; sa Milošem Teodorovićem razgovarali su Lawrence Abu Hamdan, stručnjak za zvuk iz britanske organizacije Earshot; Jurgen Altmann, fizičar sa Univerziteta u Dortmundu; Aleksandar Olenik, advokat koji zastupa pojedine svedoka incidenta i Tatjana Rosić, teoretičarka knjiženosti, koja je očevidac incidenta.</itunes:summary>
                <itunes:duration>00:30:05</itunes:duration>
                      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/f7aec182-567e-4d88-63a1-08de3c91433d_w3000_h3000_q85.jpg" />
                <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
                <enclosure url="https://rfe-audio-ns.akamaized.net/sc/2026/07/02/d0364bef-237d-42b8-7bbc-08decad17715_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="29573120" />
</item><item>
            <title>Evropski i balkanski populisti</title>
            <description>Dok se Mađarskom i dobrim delom Evrope smirivala euforija zbog sloma Viktora Orbana, u Sloveniji Janez Janša, lider desnice, postao je premijer po četvrti put. Duže od decenije države EU ljuljaju se na klackalici populizma, koji je dominantan u državama kandidatima za članstvo u Uniji na Balkanu. O tome su u podkastu &quot;Uvid&quot; razgovarali: Gorazd Kovačić, sa Filozofskog fakulteta u Ljubljani, Nikola Ilić, sa Fakulteta političkih nauka u Beogradu i Andi Hodžaj (Hoxhaj), sa Kings koledža (King&apos;s College) u Londonu.</description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/uvid-evropski-balkanski-populisti/33783807.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/uvid-evropski-balkanski-populisti/33783807.html</guid>            
            <pubDate>Thu, 18 Jun 2026 14:19:17 +0200</pubDate>
            
                <itunes:author>Miloš Teodorović</itunes:author>
                <itunes:summary>Dok se Mađarskom i dobrim delom Evrope smirivala euforija zbog sloma Viktora Orbana, u Sloveniji Janez Janša, lider desnice, postao je premijer po četvrti put. Duže od decenije države EU ljuljaju se na klackalici populizma, koji je dominantan u državama kandidatima za članstvo u Uniji na Balkanu. O tome su u podkastu &quot;Uvid&quot; razgovarali: Gorazd Kovačić, sa Filozofskog fakulteta u Ljubljani, Nikola Ilić, sa Fakulteta političkih nauka u Beogradu i Andi Hodžaj (Hoxhaj), sa Kings koledža (King&apos;s College) u Londonu.</itunes:summary>
                <itunes:duration>00:27:55</itunes:duration>
                      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/f7aec182-567e-4d88-63a1-08de3c91433d_w3000_h3000_q85.jpg" />
                <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
                <enclosure url="https://rfe-audio-ns.akamaized.net/sc/2026/06/18/4ed80fb8-e6d3-4db3-3ca9-08decacf94d0_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="27443200" />
</item><item>
            <title>O BiH sa ili bez visokog predstavnika</title>
            <description>Dogovor o novom visokom predstavniku u Bosni i Hercegovini nije postignut na sednici Veća za sprovođenje mira 4. juna u Sarajevu. O tome su u &quot;Uvidu&quot; razgovarali Tanja Topić, iz Friedrich Ebert Fondacije Banjaluka, i Adnan Huskić, sa Fakulteta političkih nauka Sarajevo.

</description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/visoki-predstavnih-bih-uvid-razgovor/33781384.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/visoki-predstavnih-bih-uvid-razgovor/33781384.html</guid>            
            <pubDate>Mon, 15 Jun 2026 14:20:17 +0200</pubDate>
            
                <itunes:author>Miloš Teodorović</itunes:author>
                <itunes:summary>Dogovor o novom visokom predstavniku u Bosni i Hercegovini nije postignut na sednici Veća za sprovođenje mira 4. juna u Sarajevu. O tome su u &quot;Uvidu&quot; razgovarali Tanja Topić, iz Friedrich Ebert Fondacije Banjaluka, i Adnan Huskić, sa Fakulteta političkih nauka Sarajevo.

</itunes:summary>
                <itunes:duration>00:24:26</itunes:duration>
                      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/f7aec182-567e-4d88-63a1-08de3c91433d_w3000_h3000_q85.jpg" />
                <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
                <enclosure url="https://rfe-audio-ns.akamaized.net/sc/2026/06/15/0cac9cc9-0db6-426b-0ffe-08decad58b60_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="24018944" />
</item><item>
            <title>Ko stoji iza organizovanog kriminala na Zapadnom Balkanu?</title>
            <description>&quot;Moćne grupe operišu na Zapadnom Balkanu, a balkanska ruta ostaje važna ulazna ruta za trgovinu drogom, oružjem i ljudima&quot;, stoji u jednom od često citiranih izveštaja Evropske unije, u kom se opisuju okolnosti u regiji koja se decenijama bori sa silama organizovanog kriminala. O tome u &quot;Uvidu&quot; su razgovarali Jelena Janković, novinarka podgoričkih &quot;Vijesti&quot; koja piše o organizovanom kriminalu, a pod merama je policijske zaštite zbog pretnji koje dobija, i Dušan Stanković, iz Beogradskog centra za bezbednost, nekada zaposlen u policiji Srbije, danas na doktorskim studijama u Švedskoj.</description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/organizovani-kriminal-balkan-grupe/33773293.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/organizovani-kriminal-balkan-grupe/33773293.html</guid>            
            <pubDate>Tue, 09 Jun 2026 11:44:43 +0200</pubDate>
            
                <itunes:author>Miloš Teodorović</itunes:author>
                <itunes:summary>&quot;Moćne grupe operišu na Zapadnom Balkanu, a balkanska ruta ostaje važna ulazna ruta za trgovinu drogom, oružjem i ljudima&quot;, stoji u jednom od često citiranih izveštaja Evropske unije, u kom se opisuju okolnosti u regiji koja se decenijama bori sa silama organizovanog kriminala. O tome u &quot;Uvidu&quot; su razgovarali Jelena Janković, novinarka podgoričkih &quot;Vijesti&quot; koja piše o organizovanom kriminalu, a pod merama je policijske zaštite zbog pretnji koje dobija, i Dušan Stanković, iz Beogradskog centra za bezbednost, nekada zaposlen u policiji Srbije, danas na doktorskim studijama u Švedskoj.</itunes:summary>
                <itunes:duration>00:24:01</itunes:duration>
                      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/f7aec182-567e-4d88-63a1-08de3c91433d_w3000_h3000_q85.jpg" />
                <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
                <enclosure url="https://rfe-audio-ns.akamaized.net/sc/2026/06/05/520803e7-7b71-41e6-15e6-08debadc4af7_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="23609344" />
</item><item>
            <title>Vučić, Dodik, Radev. Ko je bliži Putinu?

</title>
            <description>Na koga se na Balkanu Rusija može osloniti, bilo da je reč o državama članicama Evropske unije ili o kandidatkinjama za članstvo? Da li je Milorad Dodik uspešniji od Aleksandra Vučića u balansiranju između Vašingtona i Moskve? U čemu je razlika u proruskim narativima na Balkanu, od onih koji se čuju u drugim delovima Evrope? Može li Bugarska, posle Mađarske Viktora Orbana, biti novi proksi Rusije u EU? O tome su u “Uvidu” razgovarali Dubravka Uljarević, direktorka Centra za građansko obrazovanje iz Podgorice, Paola Petrić, direktorka kancelarije Heinrich Böll Stiftung fondacije u Sarajevu i Tsvetomir Nikolov, saradnik Centar za proučavanje demokratije iz Sofije.</description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/uvid-putin-dodik-radev-rusija/33761927.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/uvid-putin-dodik-radev-rusija/33761927.html</guid>            
            <pubDate>Thu, 21 May 2026 17:12:20 +0200</pubDate>
            
                <itunes:author>Miloš Teodorović</itunes:author>
                <itunes:summary>Na koga se na Balkanu Rusija može osloniti, bilo da je reč o državama članicama Evropske unije ili o kandidatkinjama za članstvo? Da li je Milorad Dodik uspešniji od Aleksandra Vučića u balansiranju između Vašingtona i Moskve? U čemu je razlika u proruskim narativima na Balkanu, od onih koji se čuju u drugim delovima Evrope? Može li Bugarska, posle Mađarske Viktora Orbana, biti novi proksi Rusije u EU? O tome su u “Uvidu” razgovarali Dubravka Uljarević, direktorka Centra za građansko obrazovanje iz Podgorice, Paola Petrić, direktorka kancelarije Heinrich Böll Stiftung fondacije u Sarajevu i Tsvetomir Nikolov, saradnik Centar za proučavanje demokratije iz Sofije.</itunes:summary>
                <itunes:duration>00:22:13</itunes:duration>
                      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/f7aec182-567e-4d88-63a1-08de3c91433d_w3000_h3000_q85.jpg" />
                <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
                <enclosure url="https://rfe-audio-ns.akamaized.net/sc/2026/05/21/98fbaf8b-f25f-4194-4430-08de3be37656_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="21839872" />
</item><item>
            <title>Granice spoljnopolitičkih &apos;igara&apos; Srbije </title>
            <description>Srbija od politike balansiranja, na čemu se godinama insitiralo, do spoljnoplitičkih &quot;igara&quot;, kako se često komentariše. O tome razgovaramo sa analitičarima Jelicom Minić i Zoranom Milivojevićem, kao i britanskim poznavaocem prilika Erikom Gordijem.</description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/srbija-vucic-madjarska-vanjska-politika-zapadni-balkan-/33740911.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/srbija-vucic-madjarska-vanjska-politika-zapadni-balkan-/33740911.html</guid>            
            <pubDate>Fri, 24 Apr 2026 12:09:12 +0200</pubDate>
            
                <itunes:author>Miloš Teodorović</itunes:author>
                <itunes:summary>Srbija od politike balansiranja, na čemu se godinama insitiralo, do spoljnoplitičkih &quot;igara&quot;, kako se često komentariše. O tome razgovaramo sa analitičarima Jelicom Minić i Zoranom Milivojevićem, kao i britanskim poznavaocem prilika Erikom Gordijem.</itunes:summary>
                <itunes:duration>00:30:12</itunes:duration>
                      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/f7aec182-567e-4d88-63a1-08de3c91433d_w3000_h3000_q85.jpg" />
                <itunes:episodeType>full</itunes:episodeType>
                <enclosure url="https://rfe-audio-ns.akamaized.net/sc/2026/04/23/b3e6f41a-75c6-48d7-d838-08de3c914337_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="29687808" />
</item></channel></rss>