<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss xmlns:itunes="http://www.itunes.com/dtds/podcast-1.0.dtd" version="2.0" xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom">     
    <channel>      
        <title>Srbija</title>     
        <link>https://www.slobodnaevropa.org/z/504</link>
        <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
        <itunes:summary>Radio Slobodna Evropa/Radio Liberty je međunarodni medij koji pokriva Centralnu i Istočnu Evropu, Kavkaz, Centralnu Aziju, Rusiju, Bliski istok i zemlje Balkana.</itunes:summary>
        <description>Radio Slobodna Evropa/Radio Liberty je međunarodni medij koji pokriva Centralnu i Istočnu Evropu, Kavkaz, Centralnu Aziju, Rusiju, Bliski istok i zemlje Balkana.</description>
        <itunes:explicit>false</itunes:explicit>
        <language>sh</language>
        <copyright>Sva prava zadržava 2010 - RFE/RL, Inc.</copyright>   
        <ttl>60</ttl>        
        <lastBuildDate>Mon, 09 Nov 2026 16:42:55 +0100</lastBuildDate> 
        <generator>Pangea CMS – RFE/RL</generator>        
          <itunes:author>Radio Slobodna Evropa</itunes:author>
                    <itunes:owner>
                        <itunes:name>Radio Slobodna Evropa</itunes:name>
                        <itunes:email>regiontekst@gmail.com</itunes:email>
                    </itunes:owner>
                    <itunes:category text="News"/>
                <atom:link href="https://www.slobodnaevropa.org/podcast/?count=50&amp;zoneId=504" rel="self" type="application/rss+xml" />
    		<item>
            <title>Slučaj Alta banke: &apos;Iskustva iz BiH bi bila korisna kada bi ih primenili u Beogradu&apos;</title>
            <description>Slučaj Alta banke u Srbiji otvorio je brojna pitanja, a ključna su: koliko je siguran novac koji se povjeri banci i koliko su pouzdani sistemi koji bi trebalo da ga štite. U epizodi Zaviri ispod površine govorimo kako je došlo do kraha ove banke, kako funkcionišu državne garancije kada karike zakažu, šta je najbolja finansijska samoodbrana, koja bi iskustva u ovakvom slučaju Srbija mogla preuzeti od BiH? Gost epizode je Zoran Pavlović, nezavisni ekonomski stručnjak i analitičar. </description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/alta-banka-macura-depozit-beograd-bih-banke/33891801.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/alta-banka-macura-depozit-beograd-bih-banke/33891801.html</guid>            
            <pubDate>Fri, 06 Nov 2026 11:41:28 +0100</pubDate>
            
                <itunes:author>Lejla Omeragić Ćatić</itunes:author>
                <itunes:summary>Slučaj Alta banke u Srbiji otvorio je brojna pitanja, a ključna su: koliko je siguran novac koji se povjeri banci i koliko su pouzdani sistemi koji bi trebalo da ga štite. U epizodi Zaviri ispod površine govorimo kako je došlo do kraha ove banke, kako funkcionišu državne garancije kada karike zakažu, šta je najbolja finansijska samoodbrana, koja bi iskustva u ovakvom slučaju Srbija mogla preuzeti od BiH? Gost epizode je Zoran Pavlović, nezavisni ekonomski stručnjak i analitičar. </itunes:summary>
                <itunes:duration>00:21:42</itunes:duration>
                <itunes:keywords>bih, srbija, banka, Alta banka</itunes:keywords>      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
                
                <enclosure url="https://rfe-audio-ns.akamaized.net/sc/2026/11/05/239b3a25-9735-4a3c-6d26-08df13a87200_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="21331968" />
</item><item>
            <title>Lekcije mladih iz Srbije: &apos;Nisu tražili razlike, već tačke ujedinjenja&apos;</title>
            <description>Epizoda istražuje fenomen uspjeha studenata Srbije. Analiziramo moć nenasilnog otpora, prevazilaženje ideoloških podjela i važnost organizacije. Uz glasove građana Beograda i Sarajeva, u epizodi govore mirovna aktivistica Amra Pandžo i doktorand Samir Beharić. </description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/studenti-lista-srbija-izbori-mladi-protesti-/33886827.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/studenti-lista-srbija-izbori-mladi-protesti-/33886827.html</guid>            
            <pubDate>Fri, 30 Oct 2026 14:22:43 +0100</pubDate>
            
                <itunes:author>Lejla Omeragić Ćatić</itunes:author>
                <itunes:summary>Epizoda istražuje fenomen uspjeha studenata Srbije. Analiziramo moć nenasilnog otpora, prevazilaženje ideoloških podjela i važnost organizacije. Uz glasove građana Beograda i Sarajeva, u epizodi govore mirovna aktivistica Amra Pandžo i doktorand Samir Beharić. </itunes:summary>
                <itunes:duration>00:32:21</itunes:duration>
                      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
                
                <enclosure url="https://rfe-audio-ns.akamaized.net/sc/2026/10/29/9f941417-8782-49ec-48df-08df13a884cb_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="31801344" />
</item><item>
            <title>Srbija i BiH: Zašto dijaspora (ne) glasa?</title>
            <description>U Srbiju stiže rekordan talas prijava za glasanje na izborima, dok je izlaznost bosanskohercegovačkih birača iz inostranstva i dalje izuzetno niska. U novoj epizodi istražujemo razloge za to – politički ambijent, birokratske labirinte i otežan put do glasačke kutije. Kroz razgovore sa stručnjacima i ljudima koji godinama grade živote van domovine, otvaramo važna pitanja o političkoj &apos;težini&apos; iseljeništva.</description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/dijaspora-izbori-bosna-hercegovina-srbija-glasanje/33877386.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/dijaspora-izbori-bosna-hercegovina-srbija-glasanje/33877386.html</guid>            
            <pubDate>Fri, 16 Oct 2026 11:59:24 +0200</pubDate>
            
                <itunes:author>Lejla Omeragić Ćatić, Miljana Miletić</itunes:author>
                <itunes:summary>U Srbiju stiže rekordan talas prijava za glasanje na izborima, dok je izlaznost bosanskohercegovačkih birača iz inostranstva i dalje izuzetno niska. U novoj epizodi istražujemo razloge za to – politički ambijent, birokratske labirinte i otežan put do glasačke kutije. Kroz razgovore sa stručnjacima i ljudima koji godinama grade živote van domovine, otvaramo važna pitanja o političkoj &apos;težini&apos; iseljeništva.</itunes:summary>
                <itunes:duration>00:38:28</itunes:duration>
                <itunes:keywords>bih, izbori, srbija, dijaspora, glasanje, glasovi, birači</itunes:keywords>      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
                
                <enclosure url="https://rfe-audio-ns.akamaized.net/sc/2026/10/15/715c2093-4aa6-4e80-6844-08df13a87200_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="37814272" />
</item><item>
            <title>Beogradski sajam knjiga između bojkota i preseljenja</title>
            <description>Prema najavama, 69. Sajam knjiga se od 2027. seli u Surčin. Ovo izdanje manifestacije, koje se održava na staroj lokaciji prolazi u atmosferi bojkota vodećih i drugih izdavačkih kuća. U ovoj epizodi podkasta Zaviri ispod površine tražimo odgovore – da li je ovo kraj Beogradskog sajma knjiga? Može li manifestacija stara skoro sedam decenija da ostane ista kada izgubi prostor po kojem je prepoznajemo? Šta o tome kažu izdavači koji Sajam ove godine preskaču? Za podcast su govorili predstavici Lagune, Štrika i Kreativnog centra.</description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/sajam-knjiga-beograd-srbija-/33868472.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/sajam-knjiga-beograd-srbija-/33868472.html</guid>            
            <pubDate>Fri, 02 Oct 2026 11:55:01 +0200</pubDate>
            
                <itunes:author>Miljana Miletić, Nenad Branković</itunes:author>
                <itunes:summary>Prema najavama, 69. Sajam knjiga se od 2027. seli u Surčin. Ovo izdanje manifestacije, koje se održava na staroj lokaciji prolazi u atmosferi bojkota vodećih i drugih izdavačkih kuća. U ovoj epizodi podkasta Zaviri ispod površine tražimo odgovore – da li je ovo kraj Beogradskog sajma knjiga? Može li manifestacija stara skoro sedam decenija da ostane ista kada izgubi prostor po kojem je prepoznajemo? Šta o tome kažu izdavači koji Sajam ove godine preskaču? Za podcast su govorili predstavici Lagune, Štrika i Kreativnog centra.</itunes:summary>
                <itunes:duration>00:31:00</itunes:duration>
                      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
                
                <enclosure url="https://rfe-audio-ns.akamaized.net/sc/2026/10/01/1dc597ef-b890-458f-4819-08df13aec0bb_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="30474240" />
</item><item>
            <title>Zašto se glorifikuje Ratko Mladić?</title>
            <description>Trideset godina nakon rata u BiH i devet godina nakon što je Ratko Mladić osuđen za najteže ratne zločine, njegovo ime se slavi i veliča. Mladić je preminuo u zatvoru u Hagu, 27. avgusta. Reakcije dela javnosti na njegovu smrt u Srbiji i bh. entitetu Republici Srpskoj, pokazatelj su upitnog doprinosa presuda i činjenica utvrđenih kako pred Haškim sudom, tako i pred sudovima u Bosni i Hercegovini i Srbiji, na promenu odnosa javnosti prema ratu u kom je stradalo oko stotinu hiljada ljudi, dok su milioni raseljeni. Na kome je odgovornost za to, u &quot;Uvidu&quot; su govorili Srđan Milošević, profesor istorije iz Beograda, Goran Šimić, profesor krivičnog prava iz Sarajeva, kao i bivši haški tužilac Džefri Najs.</description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/ratko-mladic-glorifikacija-ratni-zločin-hag-/33851084.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/ratko-mladic-glorifikacija-ratni-zločin-hag-/33851084.html</guid>            
            <pubDate>Wed, 09 Sep 2026 17:01:30 +0200</pubDate>
            
                <itunes:author>Miloš Teodorović</itunes:author>
                <itunes:summary>Trideset godina nakon rata u BiH i devet godina nakon što je Ratko Mladić osuđen za najteže ratne zločine, njegovo ime se slavi i veliča. Mladić je preminuo u zatvoru u Hagu, 27. avgusta. Reakcije dela javnosti na njegovu smrt u Srbiji i bh. entitetu Republici Srpskoj, pokazatelj su upitnog doprinosa presuda i činjenica utvrđenih kako pred Haškim sudom, tako i pred sudovima u Bosni i Hercegovini i Srbiji, na promenu odnosa javnosti prema ratu u kom je stradalo oko stotinu hiljada ljudi, dok su milioni raseljeni. Na kome je odgovornost za to, u &quot;Uvidu&quot; su govorili Srđan Milošević, profesor istorije iz Beograda, Goran Šimić, profesor krivičnog prava iz Sarajeva, kao i bivši haški tužilac Džefri Najs.</itunes:summary>
                <itunes:duration>00:33:49</itunes:duration>
                      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
                
                <enclosure url="https://rfe-audio-ns.akamaized.net/sc/2026/09/09/c49d8bb8-a54c-49c6-eb59-08df0d9fbd58_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="33243136" />
</item><item>
            <title>Kako da poljoprivreda na Balkanu preživi klimatske šokove?</title>
            <description>Suše uništavaju njive i urod, poljoprivreda na Zapadnom Balkanu puca pod pritiskom klimatskih promjena, ali i spore i nedovoljne reakcije sistema. Govorimo o tome zašto je hitno potrebna prilagodba novim uslovima: od navodnjavanja, prskanja dronovima, pomjeranja rokova sjetve, pa sve do naučnih istraživanja usjeva otpornih na novu klimatsku realnost. U ovoj epizodi slušamo poljoprivrednike iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Kosova, dok o dubini problematike i neophodnim rješenjima govori jedan od vodećih agroekonomskih stručnjaka u BiH, Željko Vaško.</description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/klimatske-promjene-poljoprivreda-bosna-srbija-/33846827.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/klimatske-promjene-poljoprivreda-bosna-srbija-/33846827.html</guid>            
            <pubDate>Fri, 04 Sep 2026 12:35:06 +0200</pubDate>
            
                <itunes:author>Lejla Omeragić Ćatić</itunes:author>
                <itunes:summary>Suše uništavaju njive i urod, poljoprivreda na Zapadnom Balkanu puca pod pritiskom klimatskih promjena, ali i spore i nedovoljne reakcije sistema. Govorimo o tome zašto je hitno potrebna prilagodba novim uslovima: od navodnjavanja, prskanja dronovima, pomjeranja rokova sjetve, pa sve do naučnih istraživanja usjeva otpornih na novu klimatsku realnost. U ovoj epizodi slušamo poljoprivrednike iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Kosova, dok o dubini problematike i neophodnim rješenjima govori jedan od vodećih agroekonomskih stručnjaka u BiH, Željko Vaško.</itunes:summary>
                <itunes:duration>00:38:36</itunes:duration>
                      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
                
                <enclosure url="https://rfe-audio-ns.akamaized.net/sc/2026/09/04/be78c345-4918-4172-eb64-08def2afcad7_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="37945344" />
</item><item>
            <title>Šta se dešava sa služenjem vojnog roka na Zapadnom Balkanu?</title>
            <description>Rat u Ukrajini promijenio je evropsku sigurnosnu politiku. Države koje su godinama imale profesionalne vojske ponovo razmatraju obavezni vojni rok, a taj trend stigao je i na Balkan. U ovoj epizodi istražujemo šta stoji iza povratka uniformi: sigurnosne potrebe, politikantstvo, nedostatak kadra ili nešto drugo. Razgovaramo s vojnim i sigurnosnim analitičarima iz Bosne i Hercegovine i Srbije, ministrom odbrane Kosova, i mladićima koji bi mogli biti prvi pozvani.</description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/vojni-rok-srbija-vojska-bih-oruzje-kosovo-hrvatska-/33810892.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/vojni-rok-srbija-vojska-bih-oruzje-kosovo-hrvatska-/33810892.html</guid>            
            <pubDate>Fri, 24 Jul 2026 12:21:08 +0200</pubDate>
            
                <itunes:author>Lejla Omeragić Ćatić</itunes:author>
                <itunes:summary>Rat u Ukrajini promijenio je evropsku sigurnosnu politiku. Države koje su godinama imale profesionalne vojske ponovo razmatraju obavezni vojni rok, a taj trend stigao je i na Balkan. U ovoj epizodi istražujemo šta stoji iza povratka uniformi: sigurnosne potrebe, politikantstvo, nedostatak kadra ili nešto drugo. Razgovaramo s vojnim i sigurnosnim analitičarima iz Bosne i Hercegovine i Srbije, ministrom odbrane Kosova, i mladićima koji bi mogli biti prvi pozvani.</itunes:summary>
                <itunes:duration>00:52:00</itunes:duration>
                      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
                
                <enclosure url="https://rfe-audio-ns.akamaized.net/sc/2026/07/23/df7bf053-5d08-4904-43b8-08decacf94d0_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="51118080" />
</item><item>
            <title>&apos;Zvučni top&apos; u Beogradu: Svjedoci, istraga i objašnjenja</title>
            <description>Više javno tužilaštvo u Srbiji vodi istragu o događajima koji su se odigrali pre godinu i po dana, navodeći da postoje osnovi sumnje da su organizatori studentskog protesta iscenirali incident demonstracijama u martu 2025. godine u Beogradu. U to vreme vlasti su bile optuživane da su upotrebile &quot;zvučni top&quot; kako bi rasterale okupljene. Brojni snimci prikazuju ljude kako u panici beže u centru Beograda nakon onoga što su mnogi kasnije opisali kao snažan i neprirodan zvuk koji je prošao kroz masu, praćen neobičnim atmosferskim efektima. O tome u podcastu &quot;Uvid&quot; sa Milošem Teodorovićem razgovarali su Lawrence Abu Hamdan, stručnjak za zvuk iz britanske organizacije Earshot; Jurgen Altmann, fizičar sa Univerziteta u Dortmundu; Aleksandar Olenik, advokat koji zastupa pojedine svedoka incidenta i Tatjana Rosić, teoretičarka knjiženosti, koja je očevidac incidenta.</description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/zvucni-top-srbija-beograd-studenti-protesti-/33794784.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/zvucni-top-srbija-beograd-studenti-protesti-/33794784.html</guid>            
            <pubDate>Fri, 03 Jul 2026 13:45:51 +0200</pubDate>
            
                <itunes:author>Miloš Teodorović</itunes:author>
                <itunes:summary>Više javno tužilaštvo u Srbiji vodi istragu o događajima koji su se odigrali pre godinu i po dana, navodeći da postoje osnovi sumnje da su organizatori studentskog protesta iscenirali incident demonstracijama u martu 2025. godine u Beogradu. U to vreme vlasti su bile optuživane da su upotrebile &quot;zvučni top&quot; kako bi rasterale okupljene. Brojni snimci prikazuju ljude kako u panici beže u centru Beograda nakon onoga što su mnogi kasnije opisali kao snažan i neprirodan zvuk koji je prošao kroz masu, praćen neobičnim atmosferskim efektima. O tome u podcastu &quot;Uvid&quot; sa Milošem Teodorovićem razgovarali su Lawrence Abu Hamdan, stručnjak za zvuk iz britanske organizacije Earshot; Jurgen Altmann, fizičar sa Univerziteta u Dortmundu; Aleksandar Olenik, advokat koji zastupa pojedine svedoka incidenta i Tatjana Rosić, teoretičarka knjiženosti, koja je očevidac incidenta.</itunes:summary>
                <itunes:duration>00:30:05</itunes:duration>
                      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
                
                <enclosure url="https://rfe-audio-ns.akamaized.net/sc/2026/07/02/d0364bef-237d-42b8-7bbc-08decad17715_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="29573120" />
</item><item>
            <title>Strani radnici na Balkanu: Između nade, posla i eksploatacije </title>
            <description>Za poslom i boljim životom na Zapad s Balkana odlazi na hiljade ljudi, dok istovremeno, s istim ciljem, u taj region stižu radnici iz Indije, Bangladeša, Filipina, Kine... U ovoj epizodi pričamo o njihovom dolasku, uslovima rada i radnim pravima u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Neki pronalaze priliku, drugi se suočavaju s teškim uslovima i razočaranjem, a neki izgube i život. U međuvremenu, u Beogradu je osnovan Sindikat migrantskih radnika Srbije.</description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/migranti-radnici-prava-sindikat-srbija-bosna-hercegovina-/33780056.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/migranti-radnici-prava-sindikat-srbija-bosna-hercegovina-/33780056.html</guid>            
            <pubDate>Fri, 19 Jun 2026 14:07:23 +0200</pubDate>
            
                <itunes:author>Lejla Omeragić Ćatić</itunes:author>
                <itunes:summary>Za poslom i boljim životom na Zapad s Balkana odlazi na hiljade ljudi, dok istovremeno, s istim ciljem, u taj region stižu radnici iz Indije, Bangladeša, Filipina, Kine... U ovoj epizodi pričamo o njihovom dolasku, uslovima rada i radnim pravima u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Neki pronalaze priliku, drugi se suočavaju s teškim uslovima i razočaranjem, a neki izgube i život. U međuvremenu, u Beogradu je osnovan Sindikat migrantskih radnika Srbije.</itunes:summary>
                <itunes:duration>00:25:52</itunes:duration>
                      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
                
                <enclosure url="https://rfe-audio-ns.akamaized.net/sc/2026/06/14/501c754e-01e0-4d98-e72f-08debadc7311_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="25427968" />
</item><item>
            <title>Izložba o ženama Balkana: Biti automehaničarka u Srbiji </title>
            <description>Devet žena iz tri države, devet priča koje razbijaju stereotipe. Izložba Unbounded voices: Žene Balkana – snaga i nasleđe okuplja automehaničarku, vozačicu kamiona, umetnice, naučnicu i druge žene koje su izašle iz okvira očekivanog.
U ovoj epizodi podkasta Zaviri ispod površine, razgovaramo sa Kamij Bujisu, urednicom AFP-a za Balkan i autorkom koncepta izložbe, o tome kako su nastale ove priče i zašto su važne. Čućete i Stanislavu Timotijević, automehaničarku iz Srbije, koja govori o svom putu i izboru zanimanja koje i dalje iznenađuje mnoge.</description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/stereotipi-zene-balkan-automehanicarka-/33767601.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/stereotipi-zene-balkan-automehanicarka-/33767601.html</guid>            
            <pubDate>Sat, 30 May 2026 13:25:25 +0200</pubDate>
            
                <itunes:author>Miljana Miletić</itunes:author>
                <itunes:summary>Devet žena iz tri države, devet priča koje razbijaju stereotipe. Izložba Unbounded voices: Žene Balkana – snaga i nasleđe okuplja automehaničarku, vozačicu kamiona, umetnice, naučnicu i druge žene koje su izašle iz okvira očekivanog.
U ovoj epizodi podkasta Zaviri ispod površine, razgovaramo sa Kamij Bujisu, urednicom AFP-a za Balkan i autorkom koncepta izložbe, o tome kako su nastale ove priče i zašto su važne. Čućete i Stanislavu Timotijević, automehaničarku iz Srbije, koja govori o svom putu i izboru zanimanja koje i dalje iznenađuje mnoge.</itunes:summary>
                <itunes:duration>00:20:48</itunes:duration>
                <itunes:keywords>balkan, srbija, žene, izložba</itunes:keywords>      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
                
                <enclosure url="https://rfe-audio-ns.akamaized.net/sc/2026/05/28/f1b9dee5-52ba-421d-74a7-08debadc3b87_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="20447232" />
</item><item>
            <title>Bogatstvo trojca sa američke crne liste u Srbiji</title>
            <description>Nekada poslovni partneri sa severa Kosova, danas &quot;komšije&quot; u Beogradu. Zvonko Veselinović, Milan Radoičić i Radule Stević smestili su nekretnine u luksuznom kraju grada. Sva trojica su duže od četiri godine pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država, zbog optužbi za organizovani kriminal i korupciju. Država Srbija se, međutim, na &quot;crnu listu&quot; ne obazire, a firmama, koje su takođe pod sankcijama, nastavlja da dodeljuje unosne poslove. Kako se šire poslovi, poslušajte u podkastu Zaviri ispod površine. </description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/sever-kosovo-veselinovic-radoicic-beograd-/33756925.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/sever-kosovo-veselinovic-radoicic-beograd-/33756925.html</guid>            
            <pubDate>Sat, 16 May 2026 16:31:50 +0200</pubDate>
            
                <itunes:author>Nevena Bogdanović, Iva Martinović</itunes:author>
                <itunes:summary>Nekada poslovni partneri sa severa Kosova, danas &quot;komšije&quot; u Beogradu. Zvonko Veselinović, Milan Radoičić i Radule Stević smestili su nekretnine u luksuznom kraju grada. Sva trojica su duže od četiri godine pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država, zbog optužbi za organizovani kriminal i korupciju. Država Srbija se, međutim, na &quot;crnu listu&quot; ne obazire, a firmama, koje su takođe pod sankcijama, nastavlja da dodeljuje unosne poslove. Kako se šire poslovi, poslušajte u podkastu Zaviri ispod površine. </itunes:summary>
                <itunes:duration>00:20:57</itunes:duration>
                      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
                
                <enclosure url="https://rfe-audio-ns.akamaized.net/sc/2026/05/14/053f29ae-cbb8-4c5f-4ef6-08de3c92853e_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="20594688" />
</item><item>
            <title>Rat na Bliskom istoku, kriza na Balkanu </title>
            <description>Od blokade Hormuškog moreuza i tržišta energenata do frižidera, kroz razgovor s ekonomistom Igorom Gavranom, te poljoprivrednicima i agroekonomistima iz BiH i Srbije, analiziramo kako rast cijena goriva utiče na poljoprivredu, cijene hrane, a govorimo i o prekomjernoj ovisnosti od uvoza.</description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/rat-iran-bosna-srbija-moreuz-blokada-cijene/33723427.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/rat-iran-bosna-srbija-moreuz-blokada-cijene/33723427.html</guid>            
            <pubDate>Fri, 03 Apr 2026 12:00:10 +0200</pubDate>
            
                <itunes:author>Lejla Omeragić Ćatić</itunes:author>
                <itunes:summary>Od blokade Hormuškog moreuza i tržišta energenata do frižidera, kroz razgovor s ekonomistom Igorom Gavranom, te poljoprivrednicima i agroekonomistima iz BiH i Srbije, analiziramo kako rast cijena goriva utiče na poljoprivredu, cijene hrane, a govorimo i o prekomjernoj ovisnosti od uvoza.</itunes:summary>
                <itunes:duration>00:25:46</itunes:duration>
                      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
                
                <enclosure url="https://rfe-audio.rferl.org/sc/2026/04/02/db0cf4d5-d6ff-460c-594c-08de3c91433d_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="25329664" />
</item><item>
            <title>Život bez struje u socijalnom stanu u Beogradu</title>
            <description>Zbog duga koji je, kako kaže, u tom trenutku dostigao više od 300.000 dinara (oko 2.500 evra), Svetlani Jovanović isključena je struja pet godina nakon što se 2008. uselila u socijalni stan u Zemun Polju, na periferiji Beograda. Svetlanin slučaj nije usamljen - bez struje ili u strahu od iseljenja živi nemali broj korisnika socijalnih stanova u Zemun Polju, objasnila je krajem prošle godine za RSE Nađa Marković iz A 11 Inicijative za ekonomska i socijalna prava. Kako izgleda život u socijalnim stanovima u Beogradu – slušajte u podkastu Zaviri ispod površine.</description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/socijalni-stanovi-beograd-srbija-struja-/33696870.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/socijalni-stanovi-beograd-srbija-struja-/33696870.html</guid>            
            <pubDate>Sun, 08 Mar 2026 16:58:40 +0100</pubDate>
            
                <itunes:author>Miljana Miletić</itunes:author>
                <itunes:summary>Zbog duga koji je, kako kaže, u tom trenutku dostigao više od 300.000 dinara (oko 2.500 evra), Svetlani Jovanović isključena je struja pet godina nakon što se 2008. uselila u socijalni stan u Zemun Polju, na periferiji Beograda. Svetlanin slučaj nije usamljen - bez struje ili u strahu od iseljenja živi nemali broj korisnika socijalnih stanova u Zemun Polju, objasnila je krajem prošle godine za RSE Nađa Marković iz A 11 Inicijative za ekonomska i socijalna prava. Kako izgleda život u socijalnim stanovima u Beogradu – slušajte u podkastu Zaviri ispod površine.</itunes:summary>
                <itunes:duration>00:15:55</itunes:duration>
                      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
                
                <enclosure url="https://rfe-audio.rferl.org/sc/2026/03/06/4760d702-f8e7-4cfe-f819-08de3c642a37_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="15646720" />
</item><item>
            <title>Kulturna scena u Srbiji &apos;na mišiće&apos; </title>
            <description>Za kulturu se u Srbiji ne izdvaja dovoljno novca, pa se mnoge manifestacije održavaju &quot;na mišiće&quot;, ako se i održe, zaključak je sagovornika Radija Slobodna Evropa u podkastu Zaviri ispod površine.</description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/kultura-srbija-festivali-podkast-zaviri-ispod-povrsine/33669578.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/kultura-srbija-festivali-podkast-zaviri-ispod-povrsine/33669578.html</guid>            
            <pubDate>Mon, 09 Feb 2026 11:17:02 +0100</pubDate>
            
                <itunes:author>Miljana Miletić</itunes:author>
                <itunes:summary>Za kulturu se u Srbiji ne izdvaja dovoljno novca, pa se mnoge manifestacije održavaju &quot;na mišiće&quot;, ako se i održe, zaključak je sagovornika Radija Slobodna Evropa u podkastu Zaviri ispod površine.</itunes:summary>
                <itunes:duration>00:36:43</itunes:duration>
                <itunes:keywords>srbija, kultura, festivali</itunes:keywords>      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
                
                <enclosure url="https://rfe-audio.rferl.org/sc/2026/02/04/1ed4ab65-9ebe-419b-49ac-08de3c91433d_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="36093952" />
</item><item>
            <title>Dragan Štavljanin, bogata erudicija i raskošan talenat </title>
            <description>Odlikovali su ga bogata erudicija, analitičnost, radoznalost u pristupu. Proizvodio je sa lakoćom sadržaje za sve platforme Radija Slobodna Evropa dok ga smrt nije u tome zaustavila na samom kraju 2025. godine.  U podkastu Između redova o Draganu Štavljaninu govore njegove kolege i prijatelji – profesori Čedomir Čupić i Edvard P. Džozef i novinari Omer Karabeg, Miloš Teodorović i Ajla Obradović.</description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/in-memoriam-dragan-stavljanin-rse-/33667812.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/in-memoriam-dragan-stavljanin-rse-/33667812.html</guid>            
            <pubDate>Tue, 03 Feb 2026 13:48:04 +0100</pubDate>
            
                <itunes:author>Ljudmila Cvetković</itunes:author>
                <itunes:summary>Odlikovali su ga bogata erudicija, analitičnost, radoznalost u pristupu. Proizvodio je sa lakoćom sadržaje za sve platforme Radija Slobodna Evropa dok ga smrt nije u tome zaustavila na samom kraju 2025. godine.  U podkastu Između redova o Draganu Štavljaninu govore njegove kolege i prijatelji – profesori Čedomir Čupić i Edvard P. Džozef i novinari Omer Karabeg, Miloš Teodorović i Ajla Obradović.</itunes:summary>
                <itunes:duration>00:34:17</itunes:duration>
                      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
                
                <enclosure url="https://rfe-audio.rferl.org/sc/2026/02/03/eac83445-d3a9-49f1-07a1-08de3bed1b27_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="33701888" />
</item><item>
            <title>Koje oružje je Srbija tajno nabavila?</title>
            <description>U Mostu Radija Slobodna Evropa razgovaralo se o tome postoji li trka u naoružanju na Zapadnom Balkanu. Sagovornici su bili dva vojna analitičara – Igor Tabak, analitičar zagrebačkog portala Obrana i sigurnost, i Nikola Lunić, konsultant u oblasti geopolitike i bezbednosti iz Beograda.
Bilo je reči o tome da li će Srbija moći za godinu i po dana da udvostruči svoje vojne kapacitete, kao što je najavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koliko je Hrvatska uspela da obnovi svoje naoružanje otkako je ušla u NATO pakt, odakle oružje nabavlja Srbija, a odakle Hrvatska i da li je na vojnoj paradi septembara prošle godine u Beogradu bilo prikazano oružje koja Srbija tajno uvozi.
Razgovaralo se i o tome kakav je značaj dva sporazuma o vojnoj saradnji potpisana prošle godine – jednog između Hrvatske, Kosova i Albanije, a drugog između Srbije i Mađarske – zašto Vučić smatra da sporazum između Hrvatske, Albanije i Kosova direktno ugrožava Srbiju, zašto je Hrvatska oktobra prošle godine uvela obavezno služenje vojnog roka, da li će to uskoro da učini i Srbija i da li su priče o naoružavanju i vojnim savezima u regionu više propaganda namenjena domaćoj javnosti, nego pretnja stabilnosti Zapadnog Balkana.</description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/most-lunic-tabak/33658475.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/most-lunic-tabak/33658475.html</guid>            
            <pubDate>Sun, 25 Jan 2026 10:21:17 +0100</pubDate>
            
                <itunes:author>Radio Slobodna Evropa</itunes:author>
                <itunes:summary>U Mostu Radija Slobodna Evropa razgovaralo se o tome postoji li trka u naoružanju na Zapadnom Balkanu. Sagovornici su bili dva vojna analitičara – Igor Tabak, analitičar zagrebačkog portala Obrana i sigurnost, i Nikola Lunić, konsultant u oblasti geopolitike i bezbednosti iz Beograda.
Bilo je reči o tome da li će Srbija moći za godinu i po dana da udvostruči svoje vojne kapacitete, kao što je najavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koliko je Hrvatska uspela da obnovi svoje naoružanje otkako je ušla u NATO pakt, odakle oružje nabavlja Srbija, a odakle Hrvatska i da li je na vojnoj paradi septembara prošle godine u Beogradu bilo prikazano oružje koja Srbija tajno uvozi.
Razgovaralo se i o tome kakav je značaj dva sporazuma o vojnoj saradnji potpisana prošle godine – jednog između Hrvatske, Kosova i Albanije, a drugog između Srbije i Mađarske – zašto Vučić smatra da sporazum između Hrvatske, Albanije i Kosova direktno ugrožava Srbiju, zašto je Hrvatska oktobra prošle godine uvela obavezno služenje vojnog roka, da li će to uskoro da učini i Srbija i da li su priče o naoružavanju i vojnim savezima u regionu više propaganda namenjena domaćoj javnosti, nego pretnja stabilnosti Zapadnog Balkana.</itunes:summary>
                <itunes:duration>00:27:28</itunes:duration>
                      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
                
                <enclosure url="https://rfe-audio.rferl.org/sc/2026/01/24/38130949-e223-4582-33d7-08de3c92853e_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="27000832" />
</item><item>
            <title>MOST: Zašto je Vučiću bio potreban Ćacilend?</title>
            <description>Tema Mosta Radija Slobodna Evropa bila je zašto je predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću bio potreban Ćacilend. Sagovornici su u bili Rade Veljanovski, dugogodišnji profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu, i Dejan Bursać, naučni saradnik Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu.

Bilo je reči o tome kako su nastali kampovi Vučićevih pristalica u najužem centru Beograda, najpre u Pionirskom parku, a zatim ispred Narodne skupštine, da li je to bila Vučićeva ideja ili njegovih marketinških savetnika, zašto su u Ćacilend dovedeni ljudi sumnjive prošlosti, neki od njih i osuđivani, da li se Vučić bojao prevrata, pa je verovao da će ga ti ljudi zaštiti pošto nije imao poverenja u policiju u vojsku iako su na njihovom čelu ljudi koje je on postavio.

Razgovaralo se o tome zašto je Vučić prihvatio posprdni naziv Ćalined, pa se i sam slikao u majci na koji je pisalo “Ja sam Ćaci”, zašto su uoči Nove godine nestali šatori ispod Narodne skupštine, a ostali oni u Pionirskom parku, kao i o tome da li je Ćacilend naškodio Vučićevom rejtingu s obzirom na bahato ponašanje njegovih stanara i na činjenicu da je potpuno blokirao saobraćaj u centru Beograda što je izazvalo bes građana</description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/most-srbija-vucic-cacilend/33650662.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/most-srbija-vucic-cacilend/33650662.html</guid>            
            <pubDate>Sun, 18 Jan 2026 10:51:13 +0100</pubDate>
            
                <itunes:author>Omer Karabeg</itunes:author>
                <itunes:summary>Tema Mosta Radija Slobodna Evropa bila je zašto je predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću bio potreban Ćacilend. Sagovornici su u bili Rade Veljanovski, dugogodišnji profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu, i Dejan Bursać, naučni saradnik Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu.

Bilo je reči o tome kako su nastali kampovi Vučićevih pristalica u najužem centru Beograda, najpre u Pionirskom parku, a zatim ispred Narodne skupštine, da li je to bila Vučićeva ideja ili njegovih marketinških savetnika, zašto su u Ćacilend dovedeni ljudi sumnjive prošlosti, neki od njih i osuđivani, da li se Vučić bojao prevrata, pa je verovao da će ga ti ljudi zaštiti pošto nije imao poverenja u policiju u vojsku iako su na njihovom čelu ljudi koje je on postavio.

Razgovaralo se o tome zašto je Vučić prihvatio posprdni naziv Ćalined, pa se i sam slikao u majci na koji je pisalo “Ja sam Ćaci”, zašto su uoči Nove godine nestali šatori ispod Narodne skupštine, a ostali oni u Pionirskom parku, kao i o tome da li je Ćacilend naškodio Vučićevom rejtingu s obzirom na bahato ponašanje njegovih stanara i na činjenicu da je potpuno blokirao saobraćaj u centru Beograda što je izazvalo bes građana</itunes:summary>
                <itunes:duration>00:27:22</itunes:duration>
                <itunes:keywords>most, vučić</itunes:keywords>      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
                
                <enclosure url="https://rfe-audio.rferl.org/sc/2026/01/16/bbb4677e-2498-438e-24f5-08de3be37656_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="26902528" />
</item><item>
            <title>Deset dana bez struje u Srbiji, uzroci i posledice</title>
            <description>Više od nedelju dana bez električne energije bilo je početkom januara hiljade ljudi u pojedinim delovima Srbije zbog obilnog snega. O uzrocima i posledicama kolapsa srpske elektro-mreže, u podkastu Radija Slobodna Evropa.</description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/podcast-deset-dana-bez-struje-srbija/33650490.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/podcast-deset-dana-bez-struje-srbija/33650490.html</guid>            
            <pubDate>Fri, 16 Jan 2026 12:34:56 +0100</pubDate>
            
                <itunes:author>Zoran Glavonjić</itunes:author>
                <itunes:summary>Više od nedelju dana bez električne energije bilo je početkom januara hiljade ljudi u pojedinim delovima Srbije zbog obilnog snega. O uzrocima i posledicama kolapsa srpske elektro-mreže, u podkastu Radija Slobodna Evropa.</itunes:summary>
                <itunes:duration>00:17:15</itunes:duration>
                      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
                
                <enclosure url="https://rfe-audio.rferl.org/sc/2026/01/16/791f0f69-4082-416b-bee7-08de3c914337_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="16957440" />
</item><item>
            <title>Život na selu: &apos;Motivisana mlada osoba može sve&apos;</title>
            <description>U borskom selu Tanda na istoku Srbije živi tek nešto više od 250 ljudi. Među njima je i 25-godišnja Monika Punđejević, kreatorka sadržaja na društvenim mrežama. Sa kojim se izazovima suočavaju, koje su prednosti života u malom mestu, a šta nedostaje mladima koji žive u manjim sredinama? </description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/glasom-mladih-zivot-selo-monika-srbija-/33497915.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/glasom-mladih-zivot-selo-monika-srbija-/33497915.html</guid>            
            <pubDate>Sat, 23 Aug 2025 16:48:48 +0200</pubDate>
            
                <itunes:author>Miljana Miletić</itunes:author>
                <itunes:summary>U borskom selu Tanda na istoku Srbije živi tek nešto više od 250 ljudi. Među njima je i 25-godišnja Monika Punđejević, kreatorka sadržaja na društvenim mrežama. Sa kojim se izazovima suočavaju, koje su prednosti života u malom mestu, a šta nedostaje mladima koji žive u manjim sredinama? </itunes:summary>
                <itunes:duration>00:35:26</itunes:duration>
                <itunes:keywords>glasom mladih, podkast, mladi na selu</itunes:keywords>      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
                
                <enclosure url="https://rfe-audio.rferl.org/sc/2025/08/08/962f81e6-5a36-4b5f-87e9-08ddc3796ccc_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="34832384" />
</item><item>
            <title>Hronologija poricanja genocida u Srebrenici u srpskoj politici </title>
            <description>Kako je tekao proces radikalizacije zvaničnih politika Srbije i Republike Srpske prema genocidu u Srebrenici tokom protekle tri decenije i šta su bile prelomne tačke zaokreta strateških naratova o ratu u bivšoj Jugoslaviji i Bosni i Hercegovini?</description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/genocid-poricanje-srebrenica-podcast/33476873.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/genocid-poricanje-srebrenica-podcast/33476873.html</guid>            
            <pubDate>Mon, 21 Jul 2025 09:55:01 +0200</pubDate>
            
                <itunes:author>Edib Bajrović, Asja Hafner</itunes:author>
                <itunes:summary>Kako je tekao proces radikalizacije zvaničnih politika Srbije i Republike Srpske prema genocidu u Srebrenici tokom protekle tri decenije i šta su bile prelomne tačke zaokreta strateških naratova o ratu u bivšoj Jugoslaviji i Bosni i Hercegovini?</itunes:summary>
                <itunes:duration>00:30:00</itunes:duration>
                <itunes:keywords>bih, srbija, genocid, rat, srebrenica, republika srpska, poricanje</itunes:keywords>      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
                
                <enclosure url="https://rfe-audio.rferl.org/sc/2025/07/17/f51753cb-f04d-402c-773d-08ddc3797fd2_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="29491200" />
</item><item>
            <title>Dobro kontrolisani bes Teofila Pančića</title>
            <description>Prepoznatljiv po svojoj &quot;visprenoj&quot; rečenici, Teofil Pančić analizirao je političku i društvenu svakodnevicu. Bio je kolumnista, književni, pozorišni i muzički kritičar, pisac. Bio je i strastveni čitalac knjiga, a njegov život je bilo pisanje. U tome ga je 4. februara zaustavila smrt nakon duge i teške bolesti. O Teofilu Pančiću u podcastu Između redova govore glavni i odgovorni urednik nedeljnika Vreme Filip Švarm i filozof Ivan Milenković.</description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/teofil-pancic-srbija-kolumne-kultura-vreme/33347672.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/teofil-pancic-srbija-kolumne-kultura-vreme/33347672.html</guid>            
            <pubDate>Fri, 14 Mar 2025 13:56:46 +0100</pubDate>
            
                <itunes:author>Ljudmila Cvetković</itunes:author>
                <itunes:summary>Prepoznatljiv po svojoj &quot;visprenoj&quot; rečenici, Teofil Pančić analizirao je političku i društvenu svakodnevicu. Bio je kolumnista, književni, pozorišni i muzički kritičar, pisac. Bio je i strastveni čitalac knjiga, a njegov život je bilo pisanje. U tome ga je 4. februara zaustavila smrt nakon duge i teške bolesti. O Teofilu Pančiću u podcastu Između redova govore glavni i odgovorni urednik nedeljnika Vreme Filip Švarm i filozof Ivan Milenković.</itunes:summary>
                <itunes:duration>00:31:17</itunes:duration>
                <itunes:keywords>teofil pančić</itunes:keywords>      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
                
                <enclosure url="https://rfe-audio.rferl.org/sc/2025/03/14/b7548754-909b-486a-f428-08dd5c87a9b6_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="30752768" />
</item><item>
            <title>&apos;Niko spolja ne može da donese promene u Srbiji&apos;</title>
            <description>Jedini put napred za Srbiju sada je pokretanje političkog procesa koji bi bio mnogo širi od samo vlasti i opozicije, kaže za Radio Slobodna Evropa Vesela Černeva, zamenica direktora Evropskog saveta za spoljne odnose i šefica ureda u Sofiji.
Ona smatra da je to možda jedina opcija, jer ne vidi kako će prethodna rešenja, kao što su prevremeni izbori ili samo rekonstrukcija vlade, biti dovoljna.

Ona dodaje da je zbunjena tvrdnjama ruskih zvaničnika o zapadnoj zaveri u cilju podsticanja &quot;obojene revolucije&quot; u Srbiji.
&quot;Da li Rusija veruje da je Tramp taj koji je podstakao proteste protiv Vučića? Ili veruje da iza njih stoji EU, koja je do sada manje-više ćutala&quot;, ističe Černeva. Ona ne veruje da bilo ko spolja može da pokrene promene u Srbiji.</description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/tcherneva-protesti-srbija-studenti-/33301652.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/tcherneva-protesti-srbija-studenti-/33301652.html</guid>            
            <pubDate>Tue, 04 Feb 2025 10:19:57 +0100</pubDate>
            
                <itunes:author>Dragan Štavljanin</itunes:author>
                <itunes:summary>Jedini put napred za Srbiju sada je pokretanje političkog procesa koji bi bio mnogo širi od samo vlasti i opozicije, kaže za Radio Slobodna Evropa Vesela Černeva, zamenica direktora Evropskog saveta za spoljne odnose i šefica ureda u Sofiji.
Ona smatra da je to možda jedina opcija, jer ne vidi kako će prethodna rešenja, kao što su prevremeni izbori ili samo rekonstrukcija vlade, biti dovoljna.

Ona dodaje da je zbunjena tvrdnjama ruskih zvaničnika o zapadnoj zaveri u cilju podsticanja &quot;obojene revolucije&quot; u Srbiji.
&quot;Da li Rusija veruje da je Tramp taj koji je podstakao proteste protiv Vučića? Ili veruje da iza njih stoji EU, koja je do sada manje-više ćutala&quot;, ističe Černeva. Ona ne veruje da bilo ko spolja može da pokrene promene u Srbiji.</itunes:summary>
                <itunes:duration>00:12:52</itunes:duration>
                      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
                
                <enclosure url="https://rfe-audio.rferl.org/sc/2025/02/03/a1e46ca1-661f-49a4-d730-08dd3bb47256_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="12648448" />
</item><item>
            <title>Putovati iz Srbije uz Pokemon Go igricu</title>
            <description>Madrid i Amsterdam – to su za sada destinacije na koje je 34-godišnji doktor iz Novog Sada putovao zbog svog hobija. Kada ne radi u Kliničkom centru Vojvodine, 
Dario Ignjić igra Pokemon Go igricu. Svoj hobi uključi veoma često i na putovanjima kako bi uhvatio pokemone koji nisu dostupni u Srbiji. Jednom se odlučio da organizuje putovanje oko Pokemona te je otišao u Madrid na događaj posvećen upravo popularnoj igrici na kojem su učestvovali igrači iz cijelog svijeta. O avanturama ovog mladog doktora i dugogodišnjeg prikupljanja Pokemona slušajte u podcastu Glasom mladih sa Ivom Gajić. </description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/pokemon-go-mladi-srbija-putovanje-/33270009.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/pokemon-go-mladi-srbija-putovanje-/33270009.html</guid>            
            <pubDate>Sat, 11 Jan 2025 15:14:48 +0100</pubDate>
            
                <itunes:author>Iva Gajić</itunes:author>
                <itunes:summary>Madrid i Amsterdam – to su za sada destinacije na koje je 34-godišnji doktor iz Novog Sada putovao zbog svog hobija. Kada ne radi u Kliničkom centru Vojvodine, 
Dario Ignjić igra Pokemon Go igricu. Svoj hobi uključi veoma često i na putovanjima kako bi uhvatio pokemone koji nisu dostupni u Srbiji. Jednom se odlučio da organizuje putovanje oko Pokemona te je otišao u Madrid na događaj posvećen upravo popularnoj igrici na kojem su učestvovali igrači iz cijelog svijeta. O avanturama ovog mladog doktora i dugogodišnjeg prikupljanja Pokemona slušajte u podcastu Glasom mladih sa Ivom Gajić. </itunes:summary>
                <itunes:duration>00:30:00</itunes:duration>
                      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
                
                <enclosure url="https://rfe-audio.rferl.org/sc/2025/01/09/238d7a2d-408a-4029-888f-ccdde555defd_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="29491200" />
</item><item>
            <title>Zapadni Balkan u 2024: Politike koje su dočekale &apos;svojih pet minuta&apos;</title>
            <description>Da li je 2024. godina bila bolja od prethodne, kako se živi u zemljama regiona, gde su na evropskom putu i koje politike su dočekale svojih pet minuta, u podkastu Radija Slobodna Evropa &quot;Događaji koji su obeležili 2024&quot;. Pripremili Zoran Glavonjić i Nenad Branković</description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/dogadjaji-koji-su-obelezili-2024-u-zemljama-regiona/33259136.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/dogadjaji-koji-su-obelezili-2024-u-zemljama-regiona/33259136.html</guid>            
            <pubDate>Wed, 01 Jan 2025 10:08:40 +0100</pubDate>
            
                <itunes:author>Radio Slobodna Evropa</itunes:author>
                <itunes:summary>Da li je 2024. godina bila bolja od prethodne, kako se živi u zemljama regiona, gde su na evropskom putu i koje politike su dočekale svojih pet minuta, u podkastu Radija Slobodna Evropa &quot;Događaji koji su obeležili 2024&quot;. Pripremili Zoran Glavonjić i Nenad Branković</itunes:summary>
                <itunes:duration>00:30:00</itunes:duration>
                      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
                
                <enclosure url="https://rfe-audio.rferl.org/sc/2024/12/31/a9312466-457a-4029-bdb5-543695c11521_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="29491200" />
</item><item>
            <title>Studenti o blokadama u Srbiji: Fakultet jedino sigurno mesto </title>
            <description>Nastave na više desetina fakulteta u Srbiji nema. Studenti u Beogradu, Novom Sadu i Nišu već danima blokiraju ove ustanove, a priključili su im se i kolege iz Kragujevca. Zahtevaju objavljivanje tajne dokumentacije o rekonstrukciji Železničke stanice u Novom Sadu, gradu u kom je 1. novembra nakon obrušavanja nadstrešnice stradalo 15 osoba, a dve su ranjene. Zahtevaju i odbacivanje optužbi protiv uhapšenih i privedenih studenata na protestima koji su usledili posle nesreće. Šta o blokadama kažu studenti, imaju li podršku profesora i kakva su im očekivanja, slušajte u Glasom mladih. (Saradnja: Danijel Apro, Dragana Cvetković)</description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/glasom-mladih-studenti-blokade-srbija-novi-sad/33229459.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/glasom-mladih-studenti-blokade-srbija-novi-sad/33229459.html</guid>            
            <pubDate>Sat, 07 Dec 2024 11:47:51 +0100</pubDate>
            
                <itunes:author>Miljana Miletić, Dušan Komarčević</itunes:author>
                <itunes:summary>Nastave na više desetina fakulteta u Srbiji nema. Studenti u Beogradu, Novom Sadu i Nišu već danima blokiraju ove ustanove, a priključili su im se i kolege iz Kragujevca. Zahtevaju objavljivanje tajne dokumentacije o rekonstrukciji Železničke stanice u Novom Sadu, gradu u kom je 1. novembra nakon obrušavanja nadstrešnice stradalo 15 osoba, a dve su ranjene. Zahtevaju i odbacivanje optužbi protiv uhapšenih i privedenih studenata na protestima koji su usledili posle nesreće. Šta o blokadama kažu studenti, imaju li podršku profesora i kakva su im očekivanja, slušajte u Glasom mladih. (Saradnja: Danijel Apro, Dragana Cvetković)</itunes:summary>
                <itunes:duration>00:30:53</itunes:duration>
                <itunes:keywords>srbija, studenti, blokada, novi sad, glasom mladih, podkast</itunes:keywords>      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
                
                <enclosure url="https://rfe-audio.rferl.org/sc/2024/12/06/85d9a3a3-1882-4820-bb68-757635484540_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="30359552" />
</item><item>
            <title>&apos;Smrad, pacovi i mrtve ptice&apos;: Život pored deponije u Srbiji </title>
            <description>&apos;Planine&apos; smeća rastu na obodima gradova u Srbiji, gde komunalne službe svakodnevno odlažu tone otpada. Država se obavezala da u narednih deset godina zatvori smetlišta i da promeni sistem upravljanja otpadom. Da li će zacrtani rokovi biti ispoštovani i kako, za to vreme, izgleda život pored zagađivača? U podcastu Zaviri ispod površine vodimo vas u Valjevo i Užice gde se građani bore da se deponije u njihovom komšiluku zatvore.   </description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/deponije-srbija-smece-zagadjenje/33164038.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/deponije-srbija-smece-zagadjenje/33164038.html</guid>            
            <pubDate>Sun, 20 Oct 2024 17:02:23 +0200</pubDate>
            
                <itunes:author>Nevena Bogdanović</itunes:author>
                <itunes:summary>&apos;Planine&apos; smeća rastu na obodima gradova u Srbiji, gde komunalne službe svakodnevno odlažu tone otpada. Država se obavezala da u narednih deset godina zatvori smetlišta i da promeni sistem upravljanja otpadom. Da li će zacrtani rokovi biti ispoštovani i kako, za to vreme, izgleda život pored zagađivača? U podcastu Zaviri ispod površine vodimo vas u Valjevo i Užice gde se građani bore da se deponije u njihovom komšiluku zatvore.   </itunes:summary>
                <itunes:duration>00:30:00</itunes:duration>
                      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
                
                <enclosure url="https://rfe-audio.rferl.org/sc/2024/10/18/222630d2-b198-4dbd-995b-3c9db88db2c1_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="29491200" />
</item><item>
            <title>&apos;Nije se ugasila nijedna Telegram grupa osvetničke pornografije u Srbiji&apos;</title>
            <description>Telegram grupe u kojima se deli osvetnička pornografija ponovo su došle u fokus javnosti u Srbiji kada je udruženje Osnažene objavilo istraživanje pod nazivom &quot;Telegram iza senke: incest, dečija i osvetnička pornografija&quot;, u kom je još jednom potvrđeno da ove grupe i dalje nisu nestale. Nevladin sektor ističe da je u pitanju gorući problem. Uprkos inicijativama, deljenje osvetničke pornografije u Srbiji nije propisano kao krivično delo. U Glasom mladih o ovom problemu Iva Gajić je razgovarala sa Anom Zdravković iz udruženja Osnažene, novinarkom Anđelom Milivojević i Vanjom Macanović iz Autonomnog ženskog centra.</description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/telegram-srbija-osvetnicka-pornografija/33077084.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/telegram-srbija-osvetnicka-pornografija/33077084.html</guid>            
            <pubDate>Sat, 17 Aug 2024 17:10:58 +0200</pubDate>
            
                <itunes:author>Iva Gajić</itunes:author>
                <itunes:summary>Telegram grupe u kojima se deli osvetnička pornografija ponovo su došle u fokus javnosti u Srbiji kada je udruženje Osnažene objavilo istraživanje pod nazivom &quot;Telegram iza senke: incest, dečija i osvetnička pornografija&quot;, u kom je još jednom potvrđeno da ove grupe i dalje nisu nestale. Nevladin sektor ističe da je u pitanju gorući problem. Uprkos inicijativama, deljenje osvetničke pornografije u Srbiji nije propisano kao krivično delo. U Glasom mladih o ovom problemu Iva Gajić je razgovarala sa Anom Zdravković iz udruženja Osnažene, novinarkom Anđelom Milivojević i Vanjom Macanović iz Autonomnog ženskog centra.</itunes:summary>
                <itunes:duration>00:30:00</itunes:duration>
                <itunes:keywords>srbija, osvetnička pornografija</itunes:keywords>      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
                
                <enclosure url="https://rfe-audio.rferl.org/sc/2024/08/13/01000000-c0a8-0242-04b6-08dcbb8fd0c4_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="29491200" />
</item><item>
            <title>Ako mladi ne rade na pomirenju, ko će?</title>
            <description>Kako do pomirenja na Zapadnom Balkanu? Da li će u tome pomoći vlasti u državama, školstvo kroz učenje o kulturi sjećanja ili povezivanje mladih? U potrazi za odgovorima Ivi Gajić su se pridružili Amar Buljubašić, Milena Petrović i Albana Bucaliu koji su učestvovali u projektu Regionalno partnerstvo mladih sa još 60 učesnika iz Bosne i Hercegovine, Srbije i sa Kosova. </description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/mladi-pomirenje-zapadni-balkan-/32882666.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/mladi-pomirenje-zapadni-balkan-/32882666.html</guid>            
            <pubDate>Sat, 30 Mar 2024 07:43:25 +0100</pubDate>
            
                <itunes:author>Iva Gajić</itunes:author>
                <itunes:summary>Kako do pomirenja na Zapadnom Balkanu? Da li će u tome pomoći vlasti u državama, školstvo kroz učenje o kulturi sjećanja ili povezivanje mladih? U potrazi za odgovorima Ivi Gajić su se pridružili Amar Buljubašić, Milena Petrović i Albana Bucaliu koji su učestvovali u projektu Regionalno partnerstvo mladih sa još 60 učesnika iz Bosne i Hercegovine, Srbije i sa Kosova. </itunes:summary>
                <itunes:duration>00:31:33</itunes:duration>
                      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
                
                <enclosure url="https://rfe-audio.rferl.org/sc/2024/03/29/01000000-0a00-0242-9797-08dc4fe6f65a_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="31014912" />
</item><item>
            <title>&apos;Sve ovo što se nama dešava je jedna vrsta kolektivne traume&apos;</title>
            <description>Kako prepoznati i liječiti posttraumatski stresni poremećaj koji je ozbiljan lični, ali i društveni problem sa kojim se svi mi možemo suočiti kao posljedica neke traume. Šta karakteriše ljude koji imaju PTSP? Da li mladi mogu da se na drugačiji način izbore sa ovim problemom? O svemu ovome u posljednjoj epizodi specijalnog izdanja ZIP-a Lejla Omeragić Ćatić razgovarala je sa psihoterapeutkinjom Branislavom Stević iz Centra za ratnu traumu Novog Sada. Šta kažu sarajevski taksisti: u kakvoj to sredini živimo? Da li roditelji strahuju da prenesu svoje traume na djecu? Slušajte u trećem izdanju serijala o PTSP-u. 

U prethodna dva smo govorili sa ljudima kojima je dijagnosticiran ovaj poremećaj, o njihovom iskustvu, ali smo se fokusirali i na ženski doživljaj preživljene traume. </description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/ptsp-bosna-srbija-trauma-terapija-/32619012.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/ptsp-bosna-srbija-trauma-terapija-/32619012.html</guid>            
            <pubDate>Mon, 02 Oct 2023 12:15:14 +0200</pubDate>
            
                <itunes:author>Lejla Omeragić Ćatić</itunes:author>
                <itunes:summary>Kako prepoznati i liječiti posttraumatski stresni poremećaj koji je ozbiljan lični, ali i društveni problem sa kojim se svi mi možemo suočiti kao posljedica neke traume. Šta karakteriše ljude koji imaju PTSP? Da li mladi mogu da se na drugačiji način izbore sa ovim problemom? O svemu ovome u posljednjoj epizodi specijalnog izdanja ZIP-a Lejla Omeragić Ćatić razgovarala je sa psihoterapeutkinjom Branislavom Stević iz Centra za ratnu traumu Novog Sada. Šta kažu sarajevski taksisti: u kakvoj to sredini živimo? Da li roditelji strahuju da prenesu svoje traume na djecu? Slušajte u trećem izdanju serijala o PTSP-u. 

U prethodna dva smo govorili sa ljudima kojima je dijagnosticiran ovaj poremećaj, o njihovom iskustvu, ali smo se fokusirali i na ženski doživljaj preživljene traume. </itunes:summary>
                <itunes:duration>00:34:00</itunes:duration>
                <itunes:keywords>ptsp, posttraumatski stresni poremecaj,  rat</itunes:keywords>      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
                
                <enclosure url="https://rfe-audio.rferl.org/sc/2023/10/02/01000000-c0a8-0242-b05e-08dbc3255889_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="33423360" />
</item><item>
            <title>Lana Nikolić daje glas manje vidljivim ljudima </title>
            <description>Koliko je društvo na Zapadnom Balkanu skrojeno tako da u njega mogu da se uklope ljudi koji imaju bilo kakvu različitost? Gde je glas ljudi iz osetljivih društvenih grupa? Kako se definiše uspeh i da li se percepcija uspeha menja vremenom i saznanjima? Ova pitanja Miljana Miletić je otvorila u prvoj epizodi nove sezone podcasta Glasom mladih sa Lanom Nikolić, radijskom voditeljicom i aktivisticom. </description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/podcast-glasom-mladih-lana-nikolic-srbija-/32569746.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/podcast-glasom-mladih-lana-nikolic-srbija-/32569746.html</guid>            
            <pubDate>Sat, 02 Sep 2023 13:17:32 +0200</pubDate>
            
                <itunes:author>Miljana Miletić</itunes:author>
                <itunes:summary>Koliko je društvo na Zapadnom Balkanu skrojeno tako da u njega mogu da se uklope ljudi koji imaju bilo kakvu različitost? Gde je glas ljudi iz osetljivih društvenih grupa? Kako se definiše uspeh i da li se percepcija uspeha menja vremenom i saznanjima? Ova pitanja Miljana Miletić je otvorila u prvoj epizodi nove sezone podcasta Glasom mladih sa Lanom Nikolić, radijskom voditeljicom i aktivisticom. </itunes:summary>
                <itunes:duration>00:40:15</itunes:duration>
                <itunes:keywords>lana nikolic</itunes:keywords>      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
                
                <enclosure url="https://rfe-audio.rferl.org/sc/2023/08/29/01000000-0aff-0242-f169-08dba894deb8_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="39567360" />
</item><item>
            <title>Za Bojanu Vunturišević borba za ljudska prava je deo vaspitanja</title>
            <description>Pisanje pesama za umetnice širom regiona, ali i za pozorišne predstave, decu i sebe, samo su neke od stvari koje su deo karijere pevačice Bojane Vunturišević.

Osim na nastupima moguće ju je videti i na protestima u Beogradu – protiv nasilja, femicida, za podršku žena i ljudskih prava uopšte. 

U Glasom mladih sa Bojanom razgovaramo o aktivizmu, borbi za ljudska prava kao i dečijem horu kojeg vodi i muzici koju piše. </description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/bojana-vunturisevic-srbija-pevacica-podcast/32450161.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/bojana-vunturisevic-srbija-pevacica-podcast/32450161.html</guid>            
            <pubDate>Sat, 10 Jun 2023 14:48:48 +0200</pubDate>
            
                <itunes:author>Iva Gajić</itunes:author>
                <itunes:summary>Pisanje pesama za umetnice širom regiona, ali i za pozorišne predstave, decu i sebe, samo su neke od stvari koje su deo karijere pevačice Bojane Vunturišević.

Osim na nastupima moguće ju je videti i na protestima u Beogradu – protiv nasilja, femicida, za podršku žena i ljudskih prava uopšte. 

U Glasom mladih sa Bojanom razgovaramo o aktivizmu, borbi za ljudska prava kao i dečijem horu kojeg vodi i muzici koju piše. </itunes:summary>
                <itunes:duration>00:31:17</itunes:duration>
                <itunes:keywords>srbija, muzika, protesti, glasom mladih, podcast, bojana vuntrisevic</itunes:keywords>      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
                
                <enclosure url="https://rfe-audio.rferl.org/sc/2023/06/08/01000000-0aff-0242-b9b2-08db6802875e_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="30752768" />
</item><item>
            <title>Srbija 20 godina bez Zorana Đinđića</title>
            <description>Prošla je 21 godina od ubistva premijera Srbije. Podsećamo na naš podcast od prošle godine. 

Pre 20 godina ubijen je premijer Srbije Zoran Đinđić. Kao prvi premijer nakon rušenja autoritarnog režima Slobodana Miloševića pokušavao je da promeni Srbiju – da je modernizuje i okrene Zapadu. Koliko je u tome uspeo poslušajte u podkastu &quot;Između redova&quot; autorice Ljudmile Cvetković. 
</description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/zoran-djindjic-srbija-ubistvo-godisnjica-podcast-/32312362.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/zoran-djindjic-srbija-ubistvo-godisnjica-podcast-/32312362.html</guid>            
            <pubDate>Sat, 11 Mar 2023 17:57:33 +0100</pubDate>
            
                <itunes:author>Ljudmila Cvetković</itunes:author>
                <itunes:summary>Prošla je 21 godina od ubistva premijera Srbije. Podsećamo na naš podcast od prošle godine. 

Pre 20 godina ubijen je premijer Srbije Zoran Đinđić. Kao prvi premijer nakon rušenja autoritarnog režima Slobodana Miloševića pokušavao je da promeni Srbiju – da je modernizuje i okrene Zapadu. Koliko je u tome uspeo poslušajte u podkastu &quot;Između redova&quot; autorice Ljudmile Cvetković. 
</itunes:summary>
                <itunes:duration>00:32:41</itunes:duration>
                      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
                
                <enclosure url="https://rfe-audio.rferl.org/sc/2023/03/10/01000000-c0a8-0242-44d7-08db218a590f_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="32129024" />
</item><item>
            <title>Second hand - trend ili održiva moda?</title>
            <description>Svake sekunde na deponiji završi kamion garderobe. 
Svaki bačeni komad odeće, utiče i na životnu sredinu, a kada uzmemo u obzir koliko se baci, logično je pitanje: kako tome stati na put? Može li moda da bude održiva? Ili u najmanju ruku – održivija? 
Da li odgovor na smanjenje tekstilnog otpada možda donekle leži u radnjama polovne odeće? Saznajte u Glasom mladih. </description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/polovna-odeca-second-hand-odrziva-moda-srbija-/32265550.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/polovna-odeca-second-hand-odrziva-moda-srbija-/32265550.html</guid>            
            <pubDate>Sat, 11 Feb 2023 14:27:36 +0100</pubDate>
            
                <itunes:author>Miljana Miletić</itunes:author>
                <itunes:summary>Svake sekunde na deponiji završi kamion garderobe. 
Svaki bačeni komad odeće, utiče i na životnu sredinu, a kada uzmemo u obzir koliko se baci, logično je pitanje: kako tome stati na put? Može li moda da bude održiva? Ili u najmanju ruku – održivija? 
Da li odgovor na smanjenje tekstilnog otpada možda donekle leži u radnjama polovne odeće? Saznajte u Glasom mladih. </itunes:summary>
                <itunes:duration>00:29:59</itunes:duration>
                <itunes:keywords>srbija, second hand, podcast, odrziva moda, polovna garderoba</itunes:keywords>      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
                
                <enclosure url="https://rfe-audio.rferl.org/sc/2023/02/10/08530000-0a00-0242-86a5-08db0b6c44c2_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="29474816" />
</item><item>
            <title>Srbija, deponije i reciklaža: &apos;Iz reke vadimo frižidere i zamrzivače&apos; </title>
            <description>Više od tri hiljade diviljih deponija registrovano je u poslednjem izveštaju Agencije za zaštitu životne sredine Srbije, a od toga gotovo 1.500 nije bilo očišćeno. Polovina otpada je na gradskim smetlištima, uz rizik po zdravlje ljudi i često bez kontrole šta se tamo odnosi. U ovoj epizodi ZIP-a pričamo o deponijama, zagađenim rekama i reciklaži. I tražimo odgovor na pitanje šta da se radi sa onim što svaka balkanska kuća ima – kesom sa plastičnim kesama.  </description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/srbija-deponije-reciklaza-reke-podcast-/32259000.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/srbija-deponije-reciklaza-reke-podcast-/32259000.html</guid>            
            <pubDate>Mon, 06 Feb 2023 21:13:07 +0100</pubDate>
            
                <itunes:author>Nevena Bogdanović</itunes:author>
                <itunes:summary>Više od tri hiljade diviljih deponija registrovano je u poslednjem izveštaju Agencije za zaštitu životne sredine Srbije, a od toga gotovo 1.500 nije bilo očišćeno. Polovina otpada je na gradskim smetlištima, uz rizik po zdravlje ljudi i često bez kontrole šta se tamo odnosi. U ovoj epizodi ZIP-a pričamo o deponijama, zagađenim rekama i reciklaži. I tražimo odgovor na pitanje šta da se radi sa onim što svaka balkanska kuća ima – kesom sa plastičnim kesama.  </itunes:summary>
                <itunes:duration>00:31:26</itunes:duration>
                      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
                
                <enclosure url="https://rfe-audio.rferl.org/sc/2023/02/06/08530000-0a00-0242-470c-08db087dc7c3_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="30900224" />
</item><item>
            <title> Top 20 događaja na Zapadnom Balkanu u 2022. </title>
            <description>Koji su događaji obeležili 2022. godinu u zemljama Zapadnog Balkana? Da li je dominirala opšta kriza ili je bilo i razloga za radost? </description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/region-dogadjaji-2022-pregled/32197446.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/region-dogadjaji-2022-pregled/32197446.html</guid>            
            <pubDate>Sun, 01 Jan 2023 11:29:05 +0100</pubDate>
            
                <itunes:author>Zoran Glavonjić</itunes:author>
                <itunes:summary>Koji su događaji obeležili 2022. godinu u zemljama Zapadnog Balkana? Da li je dominirala opšta kriza ili je bilo i razloga za radost? </itunes:summary>
                <itunes:duration>00:30:00</itunes:duration>
                      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
                
                <enclosure url="https://rfe-audio.rferl.org/sc/2022/12/28/02490000-0aff-0242-7e46-08dae8e7d45c_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="29491200" />
</item><item>
            <title>Ostati uz Ćuruviju</title>
            <description>Kako se kolege Slavka Ćuruvije, ubijenog novinara i vlasnika Dnevnog telegrafa i nedeljnika Evropljanin, sećaju 90-ih godina u Srbiji i rada sa njim? Ćuruvija je ubijen u aprilu 1999. nakon niza pritisaka na rad novina u njegovom vlasništvu zbog kritičkog izveštavanja u vreme režima Slobodana Miloševića, tada predsednika Savezne Republike Jugoslavije. Novinari Miroslav Mikuljanac, Mitko Jakovlevski i Srđan Janković govorili su o vremenu kada su bili deo Ćuruvijine redakcije u Beogradu i suočavali se pritiscima, kažnjavanjima, zaplenama imovine i pretnjama zatvorom.</description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/slavko-curuvija-srbija-podcast-novinar-/32183525.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/slavko-curuvija-srbija-podcast-novinar-/32183525.html</guid>            
            <pubDate>Mon, 19 Dec 2022 16:32:00 +0100</pubDate>
            
                <itunes:author>Sonja Gočanin</itunes:author>
                <itunes:summary>Kako se kolege Slavka Ćuruvije, ubijenog novinara i vlasnika Dnevnog telegrafa i nedeljnika Evropljanin, sećaju 90-ih godina u Srbiji i rada sa njim? Ćuruvija je ubijen u aprilu 1999. nakon niza pritisaka na rad novina u njegovom vlasništvu zbog kritičkog izveštavanja u vreme režima Slobodana Miloševića, tada predsednika Savezne Republike Jugoslavije. Novinari Miroslav Mikuljanac, Mitko Jakovlevski i Srđan Janković govorili su o vremenu kada su bili deo Ćuruvijine redakcije u Beogradu i suočavali se pritiscima, kažnjavanjima, zaplenama imovine i pretnjama zatvorom.</itunes:summary>
                <itunes:duration>00:30:00</itunes:duration>
                      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
                
                <enclosure url="https://rfe-audio.rferl.org/sc/2022/12/19/02490000-0aff-0242-c901-08dae1d5bb4e_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="29491200" />
</item><item>
            <title>&apos;Otišao sam da me ne bi ubili talibani&apos;</title>
            <description>Šest kampova, dve sigurne kuće i ulica. Toliko je smještaja promijenio Džanatula Momand koji je sa 15 godina u Srbiju stigao iz Pakistana. U Beogradu je završio srednju školu, a danas volontira u organizaciji koja pomaže migrantima. Nakon bjega iz svoje zemlje zbog talibana, teškog migrantskog puta, u Glasom mladih poslušate čemu se danas nada Džanatula. </description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/migrant-srbija-pakistan-glasom-mladih-podcast-/32178576.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/migrant-srbija-pakistan-glasom-mladih-podcast-/32178576.html</guid>            
            <pubDate>Sat, 17 Dec 2022 17:00:56 +0100</pubDate>
            
                <itunes:author>Iva Gajić</itunes:author>
                <itunes:summary>Šest kampova, dve sigurne kuće i ulica. Toliko je smještaja promijenio Džanatula Momand koji je sa 15 godina u Srbiju stigao iz Pakistana. U Beogradu je završio srednju školu, a danas volontira u organizaciji koja pomaže migrantima. Nakon bjega iz svoje zemlje zbog talibana, teškog migrantskog puta, u Glasom mladih poslušate čemu se danas nada Džanatula. </itunes:summary>
                <itunes:duration>00:30:00</itunes:duration>
                      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
                
                <enclosure url="https://rfe-audio.rferl.org/sc/2022/12/15/058a0000-0aff-0242-3be2-08dadec7923a_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="29491200" />
</item><item>
            <title>Vulin, nezamenljiv kadar </title>
            <description>Nekadašnji saradnik Mirjane Marković supruge Slobodana Miloševića, danas je najodaniji saveznik predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Poznat je po oštroj retorici prema susedima u regionu i prijateljstvu prema Rusiji. Posle dugogodišnjeg ministarskog staža u Vladi Srbije imenovan je za čelnika nacionalne bezbednosne službe – Bezbednosno informativne agencije. Koji je put Vulin prešao poslušajte u podkastu &quot;Između redova&quot;.</description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/aleksandar-vulin-podcast-srbija-/32179754.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/aleksandar-vulin-podcast-srbija-/32179754.html</guid>            
            <pubDate>Fri, 16 Dec 2022 13:11:27 +0100</pubDate>
            
                <itunes:author>Ljudmila Cvetković</itunes:author>
                <itunes:summary>Nekadašnji saradnik Mirjane Marković supruge Slobodana Miloševića, danas je najodaniji saveznik predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Poznat je po oštroj retorici prema susedima u regionu i prijateljstvu prema Rusiji. Posle dugogodišnjeg ministarskog staža u Vladi Srbije imenovan je za čelnika nacionalne bezbednosne službe – Bezbednosno informativne agencije. Koji je put Vulin prešao poslušajte u podkastu &quot;Između redova&quot;.</itunes:summary>
                <itunes:duration>00:27:26</itunes:duration>
                <itunes:keywords>srbija, politika, aleksandar vulin</itunes:keywords>      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
                
                <enclosure url="https://rfe-audio.rferl.org/sc/2022/12/16/02490000-0aff-0242-be98-08dadf5b413e_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="26968064" />
</item><item>
            <title>&apos;Celog života je bila žrtva, ćutala i trpela&apos;</title>
            <description>Dejanova majka nikada nije pročitala njegovu zadnju poruku. 
Umjesto da krene autobusom za Njemačku, Desanka će umrijeti na bolničkom stolu od ubodnih rana koje joj je nanio bivši suprug. 
Ovo je priča o Desanki, ubijenoj nakon decenija zlostavljanja. Ovo je priča o femicidu. Ovo je priča o njenom sinu Dejanu i životu zauvijek obilježenim ubistvom majke.</description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/femicid-srbija-dejan-desanka-podcast-/32167815.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/femicid-srbija-dejan-desanka-podcast-/32167815.html</guid>            
            <pubDate>Fri, 09 Dec 2022 10:38:25 +0100</pubDate>
            
                <itunes:author>Iva Gajić</itunes:author>
                <itunes:summary>Dejanova majka nikada nije pročitala njegovu zadnju poruku. 
Umjesto da krene autobusom za Njemačku, Desanka će umrijeti na bolničkom stolu od ubodnih rana koje joj je nanio bivši suprug. 
Ovo je priča o Desanki, ubijenoj nakon decenija zlostavljanja. Ovo je priča o femicidu. Ovo je priča o njenom sinu Dejanu i životu zauvijek obilježenim ubistvom majke.</itunes:summary>
                <itunes:duration>00:33:30</itunes:duration>
                <itunes:keywords>nasilje nad ženama, femicid</itunes:keywords>      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
                
                <enclosure url="https://rfe-audio.rferl.org/sc/2022/12/08/058a0000-0aff-0242-9eab-08dad92cdc25_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="32931840" />
</item><item>
            <title>&apos;U ovoj zemlji ima ljudskosti, ali nema ravnopravnosti&apos;</title>
            <description>&apos;Nikad nisam dobio pravu priliku da radim i da se osećam ko čovek&apos; – ovako Vladimir Ziriković iz Beograda počinje svoju priču. 
Na diskriminaciju osoba sa invaliditetom ukazuju izveštaji domaćih i međunarodnih institucija – od nepristupačnog javnog prevoza i ustanova, preko nejednakih šansi za obrazovanje, zapošljavanje i lečenje. 
Kako savladati arhitektonske prepreke, a kako stereotipe i predrasude – o tome za podkast ZIP govore Branko Jokić, Vladimir Ziriković, Nikola Đurđević i Ljupka Mihajlovska. 
</description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/srbija-osobe-sa-invaliditetom-kretanje-poteskoce-podcast-/32164305.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/srbija-osobe-sa-invaliditetom-kretanje-poteskoce-podcast-/32164305.html</guid>            
            <pubDate>Tue, 06 Dec 2022 15:48:05 +0100</pubDate>
            
                <itunes:author>Nevena Bogdanović</itunes:author>
                <itunes:summary>&apos;Nikad nisam dobio pravu priliku da radim i da se osećam ko čovek&apos; – ovako Vladimir Ziriković iz Beograda počinje svoju priču. 
Na diskriminaciju osoba sa invaliditetom ukazuju izveštaji domaćih i međunarodnih institucija – od nepristupačnog javnog prevoza i ustanova, preko nejednakih šansi za obrazovanje, zapošljavanje i lečenje. 
Kako savladati arhitektonske prepreke, a kako stereotipe i predrasude – o tome za podkast ZIP govore Branko Jokić, Vladimir Ziriković, Nikola Đurđević i Ljupka Mihajlovska. 
</itunes:summary>
                <itunes:duration>00:29:59</itunes:duration>
                      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
                
                <enclosure url="https://rfe-audio.rferl.org/sc/2022/12/06/058a0000-0aff-0242-8beb-08dad7935ab5_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="29474816" />
</item><item>
            <title>&apos;Tu smo za one kojih nema&apos;: 23 ubijene žene u Srbiji</title>
            <description>“Hoćemo žensku revoluciju”, uzvikivali su građani i građanke okupljeni na protestu u Beogradu na kojem su izražavali nezadovoljstvo, ali i bes zbog objavljenog intervjua sa višestrukim silovateljem. A na plakatima bile su poruke žena koje traže sigurnost, život bez straha i poruke da se na nasilje ne klikće, već da se ono sprečava. Koliko još protesta treba da se desi kako bi se žene osećale sigurnije u okruženjima u kojima žive? Koliko još plakata, poziva pre nego što prava žena budu poštovana? Odogovore na ova pitanja u Glasom mladih tražimo sa Natašom Elenkov iz Ženske solidarnosti. </description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/srbija-zenska-solidarnost-protest-podcast-femicid-/32068379.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/srbija-zenska-solidarnost-protest-podcast-femicid-/32068379.html</guid>            
            <pubDate>Sat, 08 Oct 2022 18:47:17 +0200</pubDate>
            
                <itunes:author>Iva Gajić</itunes:author>
                <itunes:summary>“Hoćemo žensku revoluciju”, uzvikivali su građani i građanke okupljeni na protestu u Beogradu na kojem su izražavali nezadovoljstvo, ali i bes zbog objavljenog intervjua sa višestrukim silovateljem. A na plakatima bile su poruke žena koje traže sigurnost, život bez straha i poruke da se na nasilje ne klikće, već da se ono sprečava. Koliko još protesta treba da se desi kako bi se žene osećale sigurnije u okruženjima u kojima žive? Koliko još plakata, poziva pre nego što prava žena budu poštovana? Odogovore na ova pitanja u Glasom mladih tražimo sa Natašom Elenkov iz Ženske solidarnosti. </itunes:summary>
                <itunes:duration>00:30:00</itunes:duration>
                <itunes:keywords>srbija, diskriminacija, solidarnost, protest, ravnopravnost, nasilje nad zenama</itunes:keywords>      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
                
                <enclosure url="https://rfe-audio.rferl.org/sc/2022/10/06/04210000-0aff-0242-c815-08daa79f4a93_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="29491200" />
</item><item>
            <title>U susret Prajdu: Jesmo li imalo odmakli? </title>
            <description>Pokušaj prvog Prajda u Beogradu 2001. godine završio se nasiljem. Više od dvadeset godina kasnije, desnica pokušava da zabrani Prajd. Koliko se u Srbiji poštuju prava LGBT+ zajednice? U potrazi za odgovorom, na ulicama Beograda, Neveni Bogdanović pridružilo se troje mladih LGBT+ aktivista koji govore o svojim iskustvima.</description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/32029617.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/32029617.html</guid>            
            <pubDate>Mon, 12 Sep 2022 11:18:48 +0200</pubDate>
            
                <itunes:author>Nevena Bogdanović</itunes:author>
                <itunes:summary>Pokušaj prvog Prajda u Beogradu 2001. godine završio se nasiljem. Više od dvadeset godina kasnije, desnica pokušava da zabrani Prajd. Koliko se u Srbiji poštuju prava LGBT+ zajednice? U potrazi za odgovorom, na ulicama Beograda, Neveni Bogdanović pridružilo se troje mladih LGBT+ aktivista koji govore o svojim iskustvima.</itunes:summary>
                <itunes:duration>00:30:00</itunes:duration>
                <itunes:keywords>srbija, beograd, lgbt, pride, prajd, podcast</itunes:keywords>      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
                
                <enclosure url="https://rfe-audio.rferl.org/sc/2022/09/12/009f0000-0aff-0242-d789-08da949e42f2_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="29491200" />
</item><item>
            <title>Zapadni Balkan u još jednoj godini tenzija</title>
            <description>Ključni događaji u 2021. u Srbiji, Crnoj Gori, BiH i na Kosovu.</description>
            <link>https://www.slobodnaevropa.org/a/godina-2021-zapadni-balkan-/31631270.html</link>            
            <guid>https://www.slobodnaevropa.org/a/godina-2021-zapadni-balkan-/31631270.html</guid>            
            <pubDate>Sat, 01 Jan 2022 16:08:00 +0100</pubDate>
            
                <itunes:author>Una Čilić</itunes:author>
                <itunes:summary>Ključni događaji u 2021. u Srbiji, Crnoj Gori, BiH i na Kosovu.</itunes:summary>
                <itunes:duration>00:34:21</itunes:duration>
                <itunes:keywords>bih, srbija, kosovo, crna gora, zapadni balkan, 2021</itunes:keywords>      
                <itunes:image href="https://gdb.rferl.org/088f0000-0a00-0242-6213-08dac97f05fd.png" />
                
                <enclosure url="https://rfe-audio.rferl.org/sc/2021/12/29/3c9cf605-86aa-4698-97a1-98af6c9c1437_hq.mp3" type="audio/mpeg" length="33767424" />
</item></channel></rss>