Na dan kada su još 33 žrtve genocida ukopane u Potočarima čuli su se pozivi za pomoć u traganju za istinom o sudbini preostalih žrtava.
U Memorijalnom centru Potočari klanjana je dženaza i obavljen ukop 33 žrtve genocida koji je nad Bošnjacima počinjen 1995. godine u "zaštićenoj zoni UN-a" Srebrenici. Uz prisustvo nekoliko hiljada ljudi i brojnih zvaničnika, 24. godine nakon ubistva ove nevine žrtve pronašle su konačni smiraj.
Pogoni su stali i ponovno pokretanje bi zahtijevalo mnogo vremena i milione eura ulaganja.
Memorijalna šuma 8.372 u mjestu Posestra kod Goražda posvećena je žrtvama genocida u Srebrenici. Ovih dana centar je dešavanja vezanih za obilježavanje 24. godišnjice genocida. Članice Udruženja "Gračaničko keranje" govorile su o tome kako je nastao simbol genocida - Cvijet Srebrenice.
Mostarskom gigantu je u ponoć isključena struja, nakon višednevne drame. Radnici kažu da je je ovo i kraj Aluminija.
Izložba portreta "Lično" na mostu Mehmed paše Sokolovića u Višegradu, nastala u okviru projekta PRO-Budućnost, autora Velije Hasanbegovića, donosi fotografije hrabrih ljudi koji su odlučili da podijele svoje lične priče iz ratnih godina i zajedno pošalju poruke mira.
Doktorica Fatima Klempić ispratila je svoju djecu na Marš mira. Doktorica Fatima i njen suprug Smail prolazili su 1995. godine kroz marš smrti dok su bježali iz Srebrenice. Tada je kao mlada liječnica pomagala ranjenicima i komšijama.
Samit je održan bez prisustva predstavnika Kosova, jer, kako je nevedeno u obrazloženju, sve države učesnice nemaju jednak tretman.
"Učite svoju djecu da vole! To je ključ", poručuje Nura Bazdulj Hubijar.
Iza veta Rusije na Rezoluciju o genocidu u Srebrenici krio se zapravo pokušaj udaljavanja zapadnog Balkana od EU i NATO saveza, kažu sagovornici RSE.
Oko 6.000 ljudi krenulo je u ponedjeljak iz Nerzuka, kraj Sapne, prema Srebrenici Maršom mira, putem kojim su u julu 1995. hiljade Srebreničana pokušale pronaći spas od genocida.
Mostarski Aluminij, nekadašnjeg proizvodnog giganta, uništila je politika, mahinacijama i mešetarenjem, tvrdi u razgovoru za Radio Slobodna Evropa prof. Milan Jovičić, koji je 1970-ih učestvovao u izgradnji te kompanije, a do rata je obavljao i rukovodne funkcije u Aluminiju.
Učitajte više sadržaja...
No media source currently available