Poziv Koordinacionog centra srpskim prosvetnim radnicima da odustanu od plata iz kosovskog budžeta za Vladu Kosova je neshvatljiv. To je izjavio kosovski ministar za obrazovanje, nauku i tehnologiju, Agim Veljiu. Ovakva ocena dolazi pošto su se srpski radnici u osnovnim i srednjim školama na Kosovu odrekli plata iz kosovskog budžeta. U međunarodnoj zajednici se to ocenjuje kao korak unazad u integraciji.
Pred Dan sjećanja na žrtve Holokausta pokušali smo saznati kakav je u Hrvatskoj stav o holokaustu. Gotovo beziznimno radi se o osudi zločina i o sve rjeđim relativizacijama negativne uloge i dijela pripadnika vlastitog naroda u tom zločinu.
Ured Ujedinjenih naroda za suzbijanje droge i kriminala objavio je godišnji izvještaj o trgovini ljudima u svijetu u kojem se tvrdi kako gotovo nema zemlje koja se ne suočava s ovim problemom. Seksualno iskorištavanje i prisilan rad, najčešći su oblici u kojima se on manifestira.
Cijene nafte na uzlaznoj su putanji konstantno od 2004. godine. Ovih dana su zabilježile nove rekordne vrijednosti od preko 70 dolara po barelu. Ovaj put su povećanje cijena potakle napetosti oko iranskog nuklearnog programa. Radio Slobodna Evropa istražuje kako se povećanje odražava na ekonomije balkanskih zemalja.
Ni sedam godina nakon ubistva zamjenika načelnika Centra javne sigurnosti istočno Sarajevo, Srđana Kneževića, ubice nisu pronađene. To je tek jedno u nizu ubistava u Republici Srpskoj, za koje se smatra da su izvršena pod pokroviteljstvom dijela vlasti ovog bh. entiteta. Porodice ubijenih jasno izražavaju sumnju da su izvršena pod pokroviteljstvom vlasti.
Sukob centralnih vlasti u Beogradu i pokrajinskih u Novom Sadu oko podele zarade od koncesije još nezavršenog auto-puta kroz Vojvodinu kulminirao je pismom upozorenja predsednika Skupštine Vojvodine Bojana Kostreša ambasadorima zemalja čije su kompanije zainteresovane za taj projekat. Usprkos tome, Vlada Srbije ostaje pri zahtevu da sama raspolaže celokupnim prihodom od korištenja te saobraćajnice.
Bilo koje rešenje za status Kosova postaće međunarodni presedan i kao takvo koristiće se i u drugim konfliktnim područjima u svetu, izjavio je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa šef ruske kancelarije u Prištini, Sergej Bazdnikin. Ruski zvaničnik je kazao da rešenje za Kosovo može biti trajno samo ako ga usaglase Priština i Beograd.
Gošća Press kluba je Borka Pavičević, direktorka Centra za kulturnu dekontaminaciju.
Kraljevsko pozorište Zetski dom na Cetinju otvoreno je 1888. godine, premijerom Balkanske carice, po tekstu knjaza Nikole. Riječ je o zdanju kojem je, nakon priznanja suverene Crne Gore na Berlinskom kongresu, prijestonica željela da napravi otklon od slike koju su o Crnoj Gori do tada imali u Evropi – kao ratničkoj zemlji, koja se neprestano bori za svoju slobodu. Zetkski dom je bio simbol crnogorskog nastojanja krajem 19. vijeka, da se uhvati korak sa Evropom. Naš gost je hroničar Kraljevskog pozorišta Zetski dom Luka Milunović.
Profesor ekonomije i aktivista Hrvatskog helsinškog odbora, Zdravko Bazdan, u intervjuu Radiju Slobodna Evropa ocjenjuje da su politički i ekonomski odnosi Crne Gore i Hrvatske dobri, ali da sjena rata još nije nestala. "Ja sam ’93, čini mi se, u Hrvatskoj među prvima kriknuo do neba da dođe do preimenovanja ulice Mile Budaka, jer nije to bila samo simbolika, to je bio sinonim. Smatrao sam da treba da dođe do deustašizacije u Hrvatskoj i na sreću prije godinu dana u Dubrovniku je preimenovana ulica Mile Budaka. Radio sam na tome ima više od deset godina. Moram Vam spomenuti u ovom kontekstu i moju inicijativu da dođe do preimenovanja hrvatske kune, jer mislim, jer za mene je sve i Mile Budak i kuna, zapravo sinonim i izravna veza sa NDH, ali mogao bih se vratiti vezano za poziciju manjina u Dubrovniku sve je to važno za mentalnu higijenu," kaže profesor Bazdan.
Pred zgradom Suda BiH u Sarajevu danas je održan mirni protest članica Udruženja “Žena - žrtva rata“. „Ne može nikako Miloje Joksimović biti svjedok Bobanu Šimšiću kad je Miloje bio uz Bobana“, vapaj je jedne od žena, koje su suočene sa sve češćom pojavom da su optuženim ratnim zločincima svjedoci drugi osumnjičeni za ratne zločine. Šta država može učiniti da se ove žene zaštite i da im se omogući tretman dostojan čovjeka?
Na spisku od 558 zatvorenika najviše je Saudijaca – 132. Slede 125 Afganistanaca i 107 državljana Jemena. Među četrdeset nabrojanih država je i Bosna i Hercegovina iz koje je bio jedan zatvorenik.
Učitajte više sadržaja...
No media source currently available