Opšta karakteristika ljudskih prava u zemljama nastalim iz Jugoslavije su: pritisci predstavnika vlasti, političara i stranaka na pravosuđe i medije, nasilje nad pripadnicima nacionalnih i verskih manjina, osim u Crnoj Gori i delu Bosne i Hercegovine sa većinskim bošnjačkim stanovništvom, problemi izbeglica i povratnika u raspolaganju nepokretnom imovinom. Naročito karakteristično ovog puta u svim sredinama su policijske zloupotrebe ovlašćenja. I konačno, kao generalni balkanski problem - diskriminacija žena.
Na putu ka novom Ustavu, u BiH već godinu dana traju dogovaranja čelnika političkih partija o tome kako treba izgledati država, odnosno njena vlast. Prošle se sedmice zapelo na izboru članova Predsjedništva, pa je u pomoć pozvana Venecijanska komisija. Odluka je donesena, finalizacija se očekuje idućih dana.
Da li izjave naših političara, vezane za Kosovo, prate realne ljudske sudbine i realno stanje na terenu? Naši gosti su: • Novinar B92 Jelena Aleksić • Novinar Blue Sky Radija Bljerim Sopi
Većina političkih stranaka u Srbiji otvoreno se zalaže da Crna Gora ostane u zajednici sa Srbijom. Neke od tih stranaka ali i neki mediji dočekali su na nož izjavu predsednika državne zajednice Svetozara Marovića datu u jednom intervjuu objavljenom tokom proteklog vikenda da će se on, bez obzira na funkciju koju obavlja, aktivirati u kampanji za nezavisnost Crne Gore. Reakcija u Srbiji bila je žestoka, što sve spada u sferu politike. Ono što posebno zabrinjavajuće je retorika koja podseća na onu iz 1991. od novinskih naslova poput onog u jednog tabloidu "Avetinjo" do izjave šefa najjače stranke u Srbiji Tomislava Nikolića da Marovića treba "motkom protjerati iz Srbije".
Zašto u BiH nema gradonačelnica, ministrica i ostalih funkcionerki...? A nema ni kandidatkinja, ni glasačica. Radi se o jeziku, čija je muškocentričnost ogledalo društva koje njime govori.
Kako su vojnici iz bosanskohercegovačke misije u Iraku ostali kratkih rukava? Ima li država dovoljno razloga i dovoljno para da nastavi ovu opasnu misiju?
U sukobu dveju pravoslavnih crkava – Srpske i Makedonske direktno učestvuje država Srbija i to finansiranjem ispostave Srpske pravoslavne crkve u Makedoniji. Vest je danas objavljena u Skoplju, a zatim zvanično potvrđena u Beogradu.
Na nedavni natječaj za razmjenu učenika srednjih škola između država bivše Jugoslavije, prijavile su se samo četiri škole iz cijele Hrvatske, iz Zagreba - nijedna. Najveći interes za spomenuti projekt, kojeg financira danska vlada, pokazale su srednje škole u Bosni i Hercegovini, njih oko 30, ali i 20 škola iz Srbije i Crne Gore. U kratkoj anketi na zagrebačkim ulicama pokazalo se da su Hrvati spremniji ugostiti srpsku djecu, nego svoju poslati u Srbiju, te da otpor takvim inicijativama puno više pružaju roditelji i nastavnici, a daleko manje sami srednjoškolci.
Prošlog su vikenda u Zagrebu nasilnici brutalno pretukli homoseksualce na privatnom party-ju u jednom kafiću. Desetak je osoba završilo u bolnicama. Predstavnici udruga za ljudska prava osuđuju najnoviji incident, te upozoravaju da je hrvatsko društvo, unatoč deklarativnim opredjeljenjima, još uvijek netolerantno prema manjinama i drukčijima, a politička retorika i pravne sankcije nedovoljne i nedosljedne.
Vim Venders je rođen kao Ernst Vilhelm Venders u Dizeldorfu 1945. i kao jedan od najnagrađivanijih i najintrigantnijih evropskih režisera, danas predsedava Evropskom akademijom za film. Pažnju svetske javnosti i filmske kritike na sebe je privukao prvim radovima koji su se ticali Nemačke nakon rata i amerikanizacije njene kulture. Njegovi filmovi već su se tada odlikovali osobenom atmosferom, jakim karakterima, promišljenim filozofskim stavovima... Sa ovim velikanom filmske umetnosti razgovarali smo u Beogradu, gdje je u nedelju naveče zatvorio ovogodišnji FEST.
U BiH je tokom rata organizovano silovano 20.000 žena. Na njihovu je gorku sudbinu i težak život ukazala mlada rediteljica Jasmila Žbanić u svom filmu Grbavica, koji je na posljednjem berlinskom festivalu dobio Zlatnog medvjeda. Nažalost, država zatvara oči i ne čini ništa kako bi se ovim civilnim žrtvama posljednjeg rata pomoglo.
“Ljudi, a i kvazi teoretičari ne razumiju konvenciju o genocidu, pa govore da je genocid ubistvo milion ljudi, a ne ubistvo 100.000 ljudi. A genocid je čak i onda kad ne ubijate ljude. Genocid se uopće ne dokazuje brojevima. On se dokazuje jednom namjerom, jednom zakonomjernošću”, kaže za naš radio Mirsad Tokača, čiji je istraživački rad o broju i strukturi žrtva u ratu u BiH naišao na brojne osude u ovoj zemlji.
Učitajte više sadržaja...
No media source currently available