Da li izjave naših političara, vezane za Kosovo, prate realne ljudske sudbine i realno stanje na terenu? Naši gosti su: • Novinar B92 Jelena Aleksić • Novinar Blue Sky Radija Bljerim Sopi
Većina političkih stranaka u Srbiji otvoreno se zalaže da Crna Gora ostane u zajednici sa Srbijom. Neke od tih stranaka ali i neki mediji dočekali su na nož izjavu predsednika državne zajednice Svetozara Marovića datu u jednom intervjuu objavljenom tokom proteklog vikenda da će se on, bez obzira na funkciju koju obavlja, aktivirati u kampanji za nezavisnost Crne Gore. Reakcija u Srbiji bila je žestoka, što sve spada u sferu politike. Ono što posebno zabrinjavajuće je retorika koja podseća na onu iz 1991. od novinskih naslova poput onog u jednog tabloidu "Avetinjo" do izjave šefa najjače stranke u Srbiji Tomislava Nikolića da Marovića treba "motkom protjerati iz Srbije".
Zašto u BiH nema gradonačelnica, ministrica i ostalih funkcionerki...? A nema ni kandidatkinja, ni glasačica. Radi se o jeziku, čija je muškocentričnost ogledalo društva koje njime govori.
Kako su vojnici iz bosanskohercegovačke misije u Iraku ostali kratkih rukava? Ima li država dovoljno razloga i dovoljno para da nastavi ovu opasnu misiju?
U sukobu dveju pravoslavnih crkava – Srpske i Makedonske direktno učestvuje država Srbija i to finansiranjem ispostave Srpske pravoslavne crkve u Makedoniji. Vest je danas objavljena u Skoplju, a zatim zvanično potvrđena u Beogradu.
Na nedavni natječaj za razmjenu učenika srednjih škola između država bivše Jugoslavije, prijavile su se samo četiri škole iz cijele Hrvatske, iz Zagreba - nijedna. Najveći interes za spomenuti projekt, kojeg financira danska vlada, pokazale su srednje škole u Bosni i Hercegovini, njih oko 30, ali i 20 škola iz Srbije i Crne Gore. U kratkoj anketi na zagrebačkim ulicama pokazalo se da su Hrvati spremniji ugostiti srpsku djecu, nego svoju poslati u Srbiju, te da otpor takvim inicijativama puno više pružaju roditelji i nastavnici, a daleko manje sami srednjoškolci.
Prošlog su vikenda u Zagrebu nasilnici brutalno pretukli homoseksualce na privatnom party-ju u jednom kafiću. Desetak je osoba završilo u bolnicama. Predstavnici udruga za ljudska prava osuđuju najnoviji incident, te upozoravaju da je hrvatsko društvo, unatoč deklarativnim opredjeljenjima, još uvijek netolerantno prema manjinama i drukčijima, a politička retorika i pravne sankcije nedovoljne i nedosljedne.
Vim Venders je rođen kao Ernst Vilhelm Venders u Dizeldorfu 1945. i kao jedan od najnagrađivanijih i najintrigantnijih evropskih režisera, danas predsedava Evropskom akademijom za film. Pažnju svetske javnosti i filmske kritike na sebe je privukao prvim radovima koji su se ticali Nemačke nakon rata i amerikanizacije njene kulture. Njegovi filmovi već su se tada odlikovali osobenom atmosferom, jakim karakterima, promišljenim filozofskim stavovima... Sa ovim velikanom filmske umetnosti razgovarali smo u Beogradu, gdje je u nedelju naveče zatvorio ovogodišnji FEST.
U BiH je tokom rata organizovano silovano 20.000 žena. Na njihovu je gorku sudbinu i težak život ukazala mlada rediteljica Jasmila Žbanić u svom filmu Grbavica, koji je na posljednjem berlinskom festivalu dobio Zlatnog medvjeda. Nažalost, država zatvara oči i ne čini ništa kako bi se ovim civilnim žrtvama posljednjeg rata pomoglo.
“Ljudi, a i kvazi teoretičari ne razumiju konvenciju o genocidu, pa govore da je genocid ubistvo milion ljudi, a ne ubistvo 100.000 ljudi. A genocid je čak i onda kad ne ubijate ljude. Genocid se uopće ne dokazuje brojevima. On se dokazuje jednom namjerom, jednom zakonomjernošću”, kaže za naš radio Mirsad Tokača, čiji je istraživački rad o broju i strukturi žrtva u ratu u BiH naišao na brojne osude u ovoj zemlji.
Gost Press kluba je Desimir Tošić, publicista, vrlo viđen član Demokratske stranke. Za sebe voli da kaže da je politički radnik. Predsednik Demokratske stranke, Boris Tadić, voli da ga zove istoričarem stranke. Bio je logoraš na Sajmištu, prihvatnom logoru, odakle su zdrave, mlade i snažne ljude slali na rad u Nemačku. Iz Nemačke beži u Pariz. U Parizu je počeo da studira prava, pa ekonomiju. Osnovao je Demokratsku alternativu 1963. godine. Puno godina je živeo u Engleskoj. Objavio je 12 knjiga i osnovao Našu reč, časopis za naše ljude u dijaspori. U Srbiju se vratio 1990. godine. Kao član Demokratske stranke, izabran je za potpredsednika stranke.
Gošća je Hatidža Đonović, predsjednica Opštinskog odbora Demokratske unije Albanaca u Ulcinju, turistička djelatnica, sindikalna i aktivistkinja nevladinog sektora, supruga i majka dva sina. Žena koja razbija stereotipe krajnjeg juga u Crnoj Gori.
Učitajte više sadržaja...
No media source currently available