U prvom izdanju emisije "Crna Gora - kako je vide susjedi", razgovarali smo sa profesorom Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Zdravkom Grebom.
Gošća Press kluba je Zagorka Golubović, antropolog. Bila je profesorka na Filozofskom fakultetu. Danas na tom fakultetu predaje post-diplomcima. Godine 1973. je suđeno njenoj knjizi "Čovek i njegov svet". Sa grupom profesora je 1975. godine odstranjena sa fakulteta. Bila je član grupe Praxis, koja predstavlja prodor demokratske misli u bivšoj Jugoslaviji.
Trenutno najzanimljivija tema u Crnoj Gori je tajno snimljeni osmominutni film, kojim predstavnici unionističkog bloka žele dokazati kako su aktivisti vladajuće Demokratske partije socijalista iz Golubovaca pokušali ubijediti mještanina Mašana Buškovića da na predstojećem referendumu glasa za nezavisnu Crnu Goru, nudeći mu zauzvrat plaćanje zaostalog duga za struju. Kakve su političke i pravne posljedice prikazivanja ovog snimka?
Nema novih okolnosti u istrazi umorstva Lulzima Krasniqija. Ministar unutarnjih poslova razveselio je hrvatsku javnost izjavom da su mafijaška umorstva posljedica dobrog rada policije.
Poslanici Narodne skupštine RS-a raspravljali su o tužbi predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Sulejmana Tihića pred državnim ustavnim sudom u vezi s ustavnošću zakona o zastavi, grbu i himni u oba entiteta, te ustvrdili da sadašnja obilježja ovog entiteta ne vrijeđaju nacionalne osjećaje Bošnjaka i Hrvata.
Čelnici zemalja članica EU završili su dvodnevni sastanak, usvajanjem zaključaka o usklađivanju energetske politike i o poticajima malim i srednjih preduzećima. No, na marginama skupa izrečeno je više oprečnih mišljenja o širenju EU, a s tim u vezi i perspektivama zemalja Zapadnog Balkana, posebno Hrvatske koja je najdalje otišla u procesu približavanja Uniji. Da li će se uopšte, kada i kojom brzinom nastaviti proces proširenja?
Pažnju javnosti u Crnoj Gori ovih dana privukla je informacija da će poslanici Skupštine besplatno dobiti prenosive računare za koje je Parlament izdvojio blizu 90.000 eura. Uslijedila su pitanja: da li uštede zaista mogu biti veće od utrošene sume, da li će računari biti trajno vlasništvo poslanika i da li će uopšte umjeti da ih koriste?
U Republici Srpskoj pokrenuta je institucionalna rasprava o tužbi BiH protiv SCG za agresiju i genocid. Tvrdi se da tužba nije utemljena, a srpski član Predsjedništva BiH upozorava da će tužba dodatno pogoršati odnose između Bošnjaka i Srba i traži njeno povlačenje.
U Beogradu je sa iznenađenjem i nelagodom dočekana vest da se nekadašnji predsednik SR Jugoslavije Zoran Lilić neće pojaviti kao prvi svedok odbrane u procesu po tužbi BiH protiv SiCG. Od Lilića se očekivalo da, kao što je nekad bio svedok tužbe u procesu protiv Slobodana Miloševića, ovoga puta direktnim svedočenjem podupre odbranu Beograda.
Zahtjev za uvođenjem tri kanala na jezicima konstitutivnih naroda u BiH nije prihvaćen u Parlamentu, a državna televizija uspostavljena je kao servis svih građana. S ovim se ne slažu predstavnici hrvatskoga naroda koji su tražili uvođenje kanala na hrvatskome jeziku. A građani, kad ih se pita o ovome, poručuju političarima: „Ma nek se ljudi okrenu pravim problemima. Pusti kanale.“
Komentarišući odbijanje zvaničnog Beograda da započne pregovore sa crnogorskim vlastima o postreferenduskim odnosima Crne Gore i Srbije specijalni izaslanik Evropske unije, Miroslav Lajčak, kaže da će se Evropska unija potruditi da pregovori na relaciji Beograd - Podgorica uskoru započnu, jer prije nego što se izjasne o budućem statusu Crne Gore građani moraju znati što ih očekuje u budućnosti.
Radnički protesti su svakodnevna pojava u društvu, ekonomija na niskim granama, privatizacija dovela do stečaja i zatvaranja kompanija koje su nekada bile uspješne. Mogu li radnički štrajkovi prerasti u socijalni bunt širih razmjera koji bi ugrozio strukture vlasti?
Učitajte više sadržaja...
No media source currently available