Jadranka Brkića, koji je kao prognanik završio fakultet informatičkog menadžmenta na sunčanim Havajima, srce je vuklo da se vrati u svoju Bosnu. Ali, njegovo znanje u domovini nikom nije trebalo, pa sad odlazi trbuhom za kruhom u daleki Hong Kong.
Helsinški komitet za ljudska prava u BiH objavio je godišnji izvještaj u kome se, između ostaloga, navode poražavajuće činjenice o etničkoj diskriminaciji u ovoj zemlji, posebno u oblasti radnog zakonodavstva. Ovu ocjenu potvrđuju i druge organizacije koje se bave zaštitom osnovnih prava i sloboda čovjeka.
Pregovori o ustavnim promjenama u BiH nisu okončani do predviđenog roka i ne zna se kada će biti nastavljeni. Sukob je i dalje između onih koji zagovaraju jačanje državnih institucija i onih koji traže da centri odlučivanja i ubuduće budu entiteti.
Predstavnici pet velikih sila, stalnih članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, u Londonu, iza zatvorenih vrata, razmatraju daljnje korake u krizi oko iranskog nuklearnog programa. Osnova sukoba izmedju Irana i Zapada jeste u namjeni nuklearnog programa. Dok zvanični Teheran tvrdi da na razvoju nuklearne tehnologije rade samo da bi njihova zemlja bila u stanju izgraditi nuklearne elektrane, razvijene zapadnoevropske zemlje i SAD strahuje da bi Iran, kada ovlada tehnologijom obogaćivanja urana, mogao proizvesti nuklearnu bombu.
Još je neizvjesna sudbina oko 600 decertificiranih policajaca u BiH koji su, nakon što su ostali bez dozvola za rad prema odluci međunarodne policije, započeli pravnu bitku za reviziju odluke i povratak svojih prava.
Švarc Šiling će biti vjerovatno jedno izvanredno rješenje za bh. građane, ali njega očekuje prilično balkanski prljavo-politički posao, kaže Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava u RS-u, pred dolazak novog visokog predstavnika u BiH. U intervjuu za radio Slobodna Evropa Todorović inače govori o stepenu ostvarenja ljudskih prava u ovoj zemlji, o političkim igrama oko ustava, te o potrebi daleko snažnijeg nastupa nevladinih organizacija.
Monstruozno ubistvo petočlane porodice Roganović krajem prošle godine u Herceg Novom i prošlonedjeljno ubistvo četrnaestogodišnje Amre Kuc, koje je počinio njen otac dok je spavala, šokirali su crnogorsku javnost. Da li je uzrok sve učestalijeg nasilja neimaština, postratne traume i ostali stresovi ili pogrešno vaspitanje? O tome za naš program govori pshiolog Verica Mirović, koja se u Sigurnoj kući bavi problemima porodičnog nasilja.
Svaki čovek na ovoj planeti, ako živi u makar srednje razvijenoj zemlji, proizvede prosečno kilogram otpada dnevno. U visokorazvijenim zemljama čak dvostruko više. To znači da jedna osoba stvara prosečno 7Kg otpada nedeljno, ili tridesetak kilograma mesečno ili oko 350 Kg godišnje. To znači, računamo dalje, da recimo samo stanovništvo Hrvatske proizvede godišnje oko milion ipo tona otpada i to samo komunalnog, tj. kućnog.
Večeras se u nekim gradovima u Srbiji dočekuje Nova godina po starom kalendaru. Po principu 'sve je politika', u dva grada u Srbiji uoči noćašnje proslave uznemirili su se duhovi različitim povodima, ali tipičnim za godinu iz koje smo izašli.
Bh. ekonomija je, vjerovatno, unikatan primjer u svjetskoj praksi s obzirom na njene apsurdne ekonomske pokazatelje. Ta država ostvaruje izraženo negativan trgovinski bilans, proizvodnja stagnira, broj nezaposlenih je skoro jednak onima koji rade. S druge strane, devizne rezerve zemlje kontinuirano rastu kao i prihodi poslovnih banaka.
Nakon rata u BiH dogodilo se više od 1.000 samoubistava demobilisanih vojnika. Razlozi su i psihološke, ali i socijalne naravi. Šta društvo može i mora da učini na ublažavanju posljedica da u generaciji, koja je u cjelini traumatizirana ratom, mnogi jedini izlaz ne nalaze u okončanju života?
Da li će haški optuženik Slobodan Milošević privremeno izaći na slobodu kako bi se liječio u Rusiji? Hoće li službena Moskva dati Tribunalu u Hagu garancije za to i kakve bi bile političke posljedice takvog poteza?
Učitajte više sadržaja...
No media source currently available