https://www.slobodnaevropa.org Radio Slobodna Evropa/Radio Liberty je međunarodni medij koji pokriva Centralnu i Istočnu Evropu, Kavkaz, Centralnu Aziju, Rusiju, Bliski istok i zemlje Balkana. https://www.slobodnaevropa.org/Content/responsive/RFE/sh-SH/img/logo.png https://www.slobodnaevropa.org sh Sva prava zadržava 2010 - RFE/RL, Inc. 60 Fri, 24 Apr 2026 00:58:15 +0200 Pangea CMS – RFE/RL Entitet nema nadležnost da mijenja državne zakone. Tako za Radio Slobodna Evropa kaže bivša sutkinja Azra Miletić, koja je i sudila u predmetima po ovom krivičnom djelu, komentarišući najavu Vlade Republike Srpske da će pokrenuti inicijativu za izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. Njima bi se, kako navode, ukinula odredba kojom se zabranjuje poricanje ratnih zločina, veličanje presuđenih ratnih zločinaca, te umanjivanje zločina genocida. Radi se o izmjenama koje je bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko, koristeći Bonska ovlaštenja, nametnuo u julu 2021. godine. Njima je predviđena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina za one koji javno odobre, poreknu, grubo umanje ili pokušaju opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom. Miletić kaže da državni zakon poznaje ovo krivično djelo, bez obzira na teritoriju, ali i da ga kako svaki od entiteta ima u svojim krivičnim zakonima. "To što je ovo djelo minimizirano u zakonu u RS i dovedeno u ravan prekršaja, ili kršenja odredbi o javnom redu i miru, i dalje je zabranjeno raspirivanje nacionalne i vjerske mržnje. U državnom je zakonu Valentin Incko to pojačao i proširio. Dakle, šta god da RS uradi, Tužilaštvo BiH može da radi i nastaviće da radi, na prostoru oba entiteta", ocjenjuje Miletić za RSE. Genocid u Srebrenici, potvrđen presudama međunarodnih i domaćih sudova, odnio je živote više od 8.300 bošnjačkih muškaraca i dječaka iz Srebrenice i okoline. Za ovaj i druge ratne zločine počinjene u istočnoj Bosni osuđeno je više od 50 osoba na ukupno oko 780 godina zatvora. Među njima su i Radovan Karadžić i Ratko Mladić, najviši politički i vojni lideri Republike Srpske, koji su osuđeni na doživotne kazne zatvora. U Republici Srpskog decenijama traje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, uključujući i najveće političke figure u entitetu. Nastavak stare politike RSMurat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida smatra da je dobro ako je inicijativa Vlade RS rasprava u Parlamentu BiH, čime će se, kako smatra dodatno učvrstiti ove odredbe. "Ali, ako se radi o neprimjeni tog istog zakona, što smatram da je ovdje slučaj, to je samo nastavak politike koja je pokrivala ono što je bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik zagovarao, a to je da se neki zakoni ne mogu provoditi u tom entitetu", ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa. Bivši sudija Suda BiH i nekadašnji predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Branko Perić navodi da su inicijative o izmjenama u demokratskim sistemima dobrodošle, ako su dobronamjerne i ukoliko podstiču društveni dijalog. "Treba vidjeti šta je stvarna namjera Vlade RS. Mislim da najavu ove inicijative ne treba shvatati ozbiljno. Prije će biti da se radi o predizbornom marketingu. Ako su namjere nečasne i maliciozne, to dovoljno govori o inicijatorima. Za naše političare i politike, ništa novo", kaže Perić. Šta se navodi u inicijativi Vlade RS?Cilj izmjena zakona, kako su najavili iz RS, je "progon Srba koji su bili učesnici rata i inkriminacija verbalnog delikta". "Već duže vrijeme pripadnici Agencije za istrage i zaštitu BiH dolaze u Boračku organizaciju, prate njene mejlove, kao i sve što je vezano za prvog predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića i komandanta Vojske Republike Srpske generala Ratka Mladića", rekao je ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Radan Ostojić novinarima nakon sjednice Vlade, 17. aprila. Planirano je i zakazivanje sjednice Narodne skupštine Srpske, te najavljeno predlaganje zaključaka kojim bi "zaštitili pripadnike srpskog naroda i Vojske Republike Srpske". Bivša sutkinja Azra Miletić, koja je sredinom 2022. godine bila u vijeću sudija koje su pravomoćno osudile četničku vojvodu Slavka Aleksića, te članove Ravnogorskog pokreta, Dušana Sladojevića i Ristu Lečića na po pet mjeseci zatvora za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti na području Višegrada i okoline, kaže da namjera Krivičnog zakona BiH nije da se progone pripadnici Vojske RS. "Niko neće progoniti Srbe niti bivše pripadnike Vojske RS samo zato što su bili njeni pripadnici. Ako nećete da budete procesuirani nemojte javno veličati ratne zločine i zločince, ne oslikavajte murale Ratku Mladiću ili Karadžiću. Oni mogu lično da ih vole, ali javno to ne smiju manifestovati, po zakonu", kaže ona. Miletić smatra da s dolaskom novog tužioca i povećanjem prijava za ovo krivično djelo postoji strah, ali da namjera zakona nije ovo što tvrde vlasti u RS – da se progone pripadnici Vojske RS. Šta je do sada uradilo Tužilaštvo BiH?Pred Sudom BiH, krajem 2025. godine zbog negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca pravosnažno je na tri i po godine zatvora presuđen Vojin Pavlović, predsjednik proruski orijentiranog Udruženja "Istočna alternativa Republike Srpske". Osuđen je, jer je u Bratuncu, gradu nekoliko kilometara udaljenom od Srebrenice, postavio transparent s likom Ratka Mladića, bivšeg komandanta Vojske RS, osuđenog na doživotni zatvor za ratni zločin i genocid u Bosni i Hercegovini, na kojem je bila ispisana poruka "Srećan rođendan, živi i zdravi bili". U presudi je i dio koji se odnosi da je odobrio i pokušao opravdati genocid u Srebrenici 2023. godine postavljajući plakate na kojima je bilo ispisano "11. juli Dan oslobođenja Srebrenice. Hvala Vojsci Republike Srpske". Istovremeno, desetine prijava koje su protiv onih koji negiraju zločine ili glorifikuju zločince podnesene u Tužilaštvu BiH su odbijene. Među njima je i neprovođenje istrage u vezi sa pločom na kojoj je ime Ratka Mladića, koja se nalazi u bh. entitetu Republika Srpska, stotinjak metara od ulaza u Sarajevo. Također, državno tužilaštvo donijelo je odluku o neprovođenju istrage za Mladićev mural na zgradi Narodne kuhinje u Banjoj Luci, a u obrazloženju je navedeno "da nije bilo moguće utvrditi da je oslikan njegov lik". Ni pripadnici SIPA-e ni postupajući tužilac nisu prepoznali Mladića. "To je sada uzelo maha, jer se u početku nije odmah tome pristupilo ozbiljnije. Bile su odluke o odbacivanju, ili oslobađajuće. Ali, mislim da ova mjera ima smisla, jer, kao što vidite, nakon pet mjeseci kazne, sada više nema javnog paradiranja po Višegradu, na primjer", tvrdi Miletić. Niti je ljudski niti civilizacijskiStanovnici Sarajeva i Banjaluke sa kojima je razgovarao RSE različito doživljavaju najavu inicijative Vlade RS. "Ne znam šta je to s ljudima. To nije vezano za jedan narod, već za cijelu populaciju, ko god s bilo koje strane negira je kažnjivo. To je planski, evo kao što vidite sada i veličanje ustaštva i četništva, u odnosnu na partizanski pokret. Da se smanji što više kažnjavanje, a minimizira zločin. Evo, u Srebrenici taman da su sve bili borci, ubiti osam hiljada ljudi je stravično i to da se veliča sada", kaže Sarajlija Ramiz. Njegova sugrađanka Ana podsjeća kako u svijetu jačaju snage koje preferiraju desničarske ideje, pa tako i u BiH, te da nije čudan odnos prema ratnim zločinima i kazni. "To nije ni ljudski nit' je civilizacijski. To je strašno, neko da počini nešto, vrijeđa i bude nagrađen. Svuda, ne samo u RS nego i u Federaciji", ocjenjuje ona. "Vlasti treba da odluče i da donose zakone i regulative, da nam stranci ne nameću svoje mišljenje, svoje ideje koje nisu povoljne po naš narod i slažem se da se krene s tom inicijativom", kaže za RSE Nikola iz Banjaluke. U procjenu političara vjeruje još jedan njegov sugrađanin. "Sve treba ukinuti i sve to odraditi. Šta su ti svjetski mangupi uradili, osim što su zavadili tri naroda, tri naroda ratovala? I dan danas to rade", naveo je stanovnik Banjaluke. Iz Vlade RS najavili su i organizovanje okruglog stola za 27. april čija će tema biti postupanje Suda i Tužilaštva BiH prema predstavnicima Republike Srpske i srpskog naroda. https://www.slobodnaevropa.org/a/genocid-negiranje-incko-zakon-rs-/33736439.html https://www.slobodnaevropa.org/a/genocid-negiranje-incko-zakon-rs-/33736439.html Mon, 20 Apr 2026 16:57:22 +0200 Bosna i HercegovinaAktuelnowebteam@rferl.org (Dženana Halimović) Korupcija, nepotizam i loše upravljanje doveli su sarajevsku kompaniju namjenske industrije Pretis d.d. na rub kolapsa, tvrdi američki investitor Regulus Global. Ova kompanija, putem svoje kćerke firme Sikto d.o.o., posjeduje 41,5 posto dionica Pretisa, koji se bavi proizvodnjom artiljerijske municije. Većinski vlasnik Pretisa, sa 51 posto udjela, je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Spor između Vlade Federacije BiH i kompanije Regulus Global traje više od godinu dana. Iz Regulusa tvrde da politički uticaj koči investicije i razvoj kompanije, jer se na ključne pozicije postavljaju kadrovi koji, kako navode, "nisu dorasli zadatku, te su radili na štetu sarajevske kompanije Pretis". Na to je krajem marta u medijskim istupima upozorio potpredsjednik za operacije Regulus Globala, Akos Horvath. "Od klijenata je kompaniji uplaćeno oko 140 miliona eura, od čega je oko 40 miliona potrošeno na operativne troškove, za kupovinu zemljišta za buduća postrojenja, ali i dalje nedostaje jako puno novca. Ne zna se šta se desilo sa 100 miliona eura", kazao je Horvath. Zbog, kako navodi, propusta u poslovanju, blokiranja investicija i mogućih finansijskih malverzacija, Regulus Global je upozorio da bi mogao pokrenuti pravne postupke protiv Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, ukoliko se stanje ne popravi. Na upite Radija Slobodna Evropa (RSE) da dodatno pojasne tvrdnje i eventualne naredne korake, iz ove kompanije nisu odgovorili. S druge strane, ministar energije, rudarstva i industrije Federacije BiH Vedran Lakić najavio je tužbu protiv Regulusa zbog, kako tvrdi, iznošenja netačnih informacija, što je potvrdio i za Radio Slobodna Evropa. "Zasigurno ćemo mi dokumentovati ono što imamo, što znamo i na neki način ćemo nastojati da budemo partneri. To je američka firma koja želi da bude ovdje, ali prvi i osnovni interes mora biti Pretis, a ne pojedinačni interesi koji su se javljali u prethodnom periodu", kazao je Lakić, koji nije želio precizirati o kakvim se interesima radi. Također je kazao i da postoje "pritisci" u vezi s pitanjem Pretisa, ne navodeći o čemu se radi. Prethodno je predsjednik Federalne Vlade BiH Nermin Nikšić za Federalnu TV početkom aprila izjavio da je bilo riječi "o ucjenama", te da će u narednom predočiti informacije koje posjeduje u vezi sa cijelim slučajem. Avansi uzeti, roba neisporučena, direktori familijaKompanija Regulus Global više od godinu dana upozorava partnere u Vladi Federacije BiH da su sredstva uložena u Pretis trošena netransparentno i mimo predviđene namjene. Zbog toga su tražili smjenu tadašnje uprave i direktorice Almire Zulić Burek. Kompanija Regulus Global je zahtjeve i upozorenja slala putem međunarodnih advokatskih kancelarija. U jednom od pisama, u kojem se izražava niz primjedbi i poziva na stabilizaciju, supotpisnik je i bivši američki državni sekretar iz prvog predsjedničkog mandata Donalda Trumpa i bivši direktor CIA-e Mike Pompeo. Inače, direktora Pretisa imenuje Vlada FBiH, kao većinski vlasnik, a u posljednjih godinu dana su na toj poziciji promijenjena tri. Posljednji direktor, Fuad Šehić, imenovan je početkom aprila. Ranije je obavljao funkciju direktora za komercijalne i finansijske poslove u Pretisu d.d. Upravo je za njega američki investitor naveo kako je u Pretisu zaposlen po rodbinskoj liniji, odnosno da je povezan s ministrom Lakićem, te da je i to jedan od razloga zbog kojih je njegov prethodnik Ajdin Kupus dao ostavku. Kupus je podnio ostavku zbog, kako je naveo, neslaganja u vezi s daljim pravcem i načinom upravljanja firmom, kao i bitnih razilaženja sa stavovima Nadzornog odbora. Kupus je u pismu Nadzornom odboru kompanije, sredinom prošle godine, upozorio da je stanje u firmi loše, te da od 41 ugovora nijedan nije ispoštovan do kraja, neki nisu ni započeti, niti je bila kupljena neophodna roba. "U tom slučaju, Pretis d.d ima obavezu da sada nabavi materijal, plati dobavljače, proizvede navedenu robu i sve to proda po 50 % nižoj cijeni po isporuci zbog avansa koji je uzet na početku za cijeli ugovor", upozorio je Kupus u pismu Nadzornom odboru kompanije sredinom 2025. Inače, Kupus je na poziciju direktora došao nakon što je smijenjena tadašnja direktorica Almira Zulić Burek. Nakon njene smjene, urađena je i nezavisna revizija koju je angažovao američki investitor, a koja je potvrdila navode o nedostajućim sredstvima i lošem upravljanju. Nalazi revizije dostavljeni Nadzornom odboru Pretisa sredinom 2025. godine potvrdili su da je firma uzimala avanse, a nije isporučivala robu. "Ukupne obaveze kompanije iznose oko 180 miliona eura, od čega je približno 78% vezano za primljene avanse od kupaca. Ove obaveze predstavljaju ugovornu odgovornost za isporuku robe i usluga, čiji kapacitet pokrivanja je u ovom trenutku neizvjestan", navedeno je u izvještaju. Procjenjuje se da bi za ispunjavanje ovih obaveza, kako se navodi u izvještaju nezavisne revizije, bilo potrebno tri i po godine. Optužbe iz Ukrajine i prijetnja tužbomU nekoliko pisama koje su u ime Regulus Globala tokom 2025. godine na adresu premijera Federacije BiH Nermina Nikšića slali advokatski uredi, sugeriše se da bi kompanija, ali i BiH, mogla snositi posljedice lošeg upravljanja. "Stalni nedostatak saradnje i odbijanje sudjelovanja u dobroj vjeri neizbježno će oblikovati prirodu budućeg američkog investitora u Federaciji i može utjecati na šire dinamike bilateralnih odnosa između Sjedinjenih Država i Bosne i Hercegovine u vrijeme kada je podrška američke vlade kritično važna. Spremni smo djelovati odlučno kako bismo zaštitili svoje interese", navedeno je u pismu koje je u aprilu prošle godine poslano putem ureda američkog advokata Bradley D. Winea premijeru Vlade FBiH Nerminu Nikšiću. Najavili su i da će sarađivati sa američkim istražnim organima, ukoliko bude potrebe. Federalni premijer Nermin Nikšić je gostujući na Federalnoj TV početkom aprila ove godine "optužio američku kompaniju da ima namjeru od Pretisa d.d pod povoljnijim uslovima uzeti proizvode kako bi namirili isporuku prema Ukrajini i ostvariti ekstra profit". "Nisu objasnili optužbe koje su došle od Vlade Ukrajine i ukrajinske obavještajne sigurnosne agencije da su oni uzeli 200 miliona eura avansa i da nisu isporučili ništa", kazao je Nikšić za Federalnu televiziju. Radi se o dokumentu koji je Ministarstvo odbrane Ukrajine u oktobru 2024. godine poslalo direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Almiru Džuvi. U dopisu koji potpisuje Olekseii Petrov, Bosna i Hercegovina se obavještava da je kompanija koja je kupila dionice u Pretisu primila značajna finansijska sredstva iz budžeta Ukrajine, u iznosu od 200 miliona dolara, na osnovu komercijalnih ugovora za potrebe ukrajinske vojske. Međutim, prema navodima iz dopisa, ta kompanija nije izvršila nijednu isporuku, zbog čega postoji sumnja u moguću pronevjeru sredstava. Petrov je u vrijeme slanja dopisa obavljao funkciju direktora Državnog samoodrživog preduzeća za vanjsku trgovinu "SpetsTechnoExport", koje djeluje pod nadležnošću Odbrambeno-obavještajne službe Ukrajine. U međuvremenu je smijenjen zbog druge korupcijske afere, koja se odnosi na preplaćivanje naoružanja koje nikada nije isporučeno Ukrajini. U dopisu je od Bosne i Hercegovine zatražena razmjena informacija kojima raspolaže o toj kompaniji. "Budući da je naša kompanija postala žrtva nepravilnosti i potencijalne prevare od strane Regulus Global LLC, što bi u konačnici moglo rezultirati pronevjerom velikih iznosa sredstava koja potiču iz državnog budžeta Ukrajine", navedeno je u dopisu. Regulus je ranije odbacio ove tvrdnje, te upozorio Nikšića i Vladu Federacije da će ih tužiti "zbog iznošenja lažnih optužbe protiv američke kompanije", koristeći dokumente koje su dostavili ljudi iz "bivše ukrajinske vlade", a za koje, kako tvrde, postoje dokazi da su "korumpirani". Šta se do sada dešavalo u sarajevskoj firmi?Političko uplitanje u rad kompanije Pretis d.d. zabilježeno je i ranijih godina, u periodu kada je premijer Federacije BiH bio Fadil Novalić, a ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić. Tužilaštvo Kantona Sarajevo je 2020. godine pokrenulo istragu o mogućoj povezanosti firme Termo Metal Resist (TMR), koja je u vlasništvu porodica Novalić i Džindić, s poslovima koje je ta firma imala sa Pretisom d.d. Dodatno, Džindić je ranije obavljao funkciju direktora Pretisa, dok je šef njegovog ministarskog kabineta bio Almir Zulić, brat bivše direktorice Pretisa Almire Zulić-Burek. Iz Tužilaštva Kantona Sarajevo potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa da je predmet koji se odnosi na mogući sukob interesa Novalića i Džindića preuzeo Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala pri Federalnom tužilaštvu i Vrhovnom sudu Federacije BiH (POSKOK). Iz POSKOK-a nisu odgovorili na upit RSE o tome u kojoj se fazi ovaj predmet nalazi. Fadil Novalić, služi četverogodišnju zatvorsku kaznu, za zloupotrebu položaja i ovlasti tokom nabavke stotinu respiratora iz Kine u vrijednosti 5,4 miliona eura, u aprilu 2020. godine, odmah nakon proglašenja vanredne situacije zbog pandemije korona virusa. Interesa ima, a kompanije propadajuVlada Federacije BiH vodi još jedan spor s kompanijom Regulus Global, ovog puta u vezi s firmom "Binas d.d." iz Bugojna, u kojoj Regulus posjeduje oko 25 posto dionica. Riječ je o kompaniji namjenske industrije koja zapošljava približno 600 radnika. Početkom aprila Općinski sud u Travniku donio je privremenu mjeru osiguranja kojom se zabranjuje smjena direktora Binasa, Abaza Mandžuke, kao i članova Nadzornog odbora, te imenovanje novih vršilaca dužnosti. Sud je ocijenio da je tužitelju, kompaniji "Sikto d.o.o.", koja je pod kontrolom Regulus Globala, prijetila nenadoknadiva šteta, te da je bilo neophodno hitno spriječiti provođenje osporenih odluka dok se sudski postupak ne okonča. Ministar energije, rudarstva i industrije Federacije BiH, Vedran Lakić, izjavio je na konferenciji za novinare, prošle sedmice u Sarajevu, da je upravi istekao mandat, te da strani investitor ima pravo tražiti pravnu zaštitu. "Međutim, mi štitimo većinsko vlasništvo Vlade Federacije i odluke koje je donijela Vlada Federacije BiH bit će provedene", rekao je Lakić. Inače, u BiH postoji desetak fabrika namjenske industrije, ali se većina nalazi u problemima nakon stečaja i prodaje. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prva tri mjeseca izvoz oružja iz BiH je u odnosu na isti period prošle godine pao sa 127, 3 miliona maraka (oko 65 miliona eura) na 53,2 miliona maraka (oko 27,2 miliona eura). Isti izvor navodi da se najviše izvozilo u Češku Republiku, Poljsku i Irak. U posljednjih pet godina među najvećim uvoznicima proizvoda bh. namjenske industrije su bile Sjedinjene Američke Države čije su kompanije i najveći investitori u bh. namjensku industriju. U namjenskoj industriji je zaposleno između šest i osam hiljada ljudi. https://www.slobodnaevropa.org/a/pretis-municija-bih-amerika-fabrika/33731273.html https://www.slobodnaevropa.org/a/pretis-municija-bih-amerika-fabrika/33731273.html Mon, 13 Apr 2026 16:51:38 +0200 Bosna i Hercegovinawebteam@rferl.org (Dženana Halimović) Kompanije koje se takmiče za tender vrijedan gotovo 45 miliona eura za uvođenje biometrijske identifikacije birača i skeniranje glasačkih listića u Bosni i Hercegovini, uglavnom, nemaju iskustvo u provođenju izbora niti u implementaciji izbornih tehnologija. Među ponuđačima je konzorcij sa najnižom ponudom od oko 29 miliona eura, u kojem su domaće firme povezane s političkim strukturama. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine trebalo bi do 20. marta 2026. godine objaviti koje su ponude najpovoljnije. Riječ je o projektu koji bi trebao biti uveden već na Općim izborima u oktobru ove godine. Ipak, rokovi već kasne. Tender je raspisan u novembru 2025. godine, a predviđa ne samo nabavku uređaja nego i obuku biračkih odbora, logistiku, skladištenje opreme i implementaciju sistema koji bi trebalo koristiti u dva izborna ciklusa 2026. i 2028. godine. "To da li ćemo stići, to niko živ ne zna. Mi se nadamo da hoćemo i uradili smo sve što je do nas", kaže predsjednik Centralne izborne komisije BiH Jovan Kalaba za Radio Slobodna Evropa. U Misiji OSCE-a u BiH upozoravaju da je za ovako kompleksan projekat ključno iskustvo kompanije u provođenju izbora, jer implementacija podrazumijeva uvođenje biometrijske identifikacije birača i skenera glasačkih listića na svim redovnim biračkim mjestima, uz obuke, logistiku i skladištenje opreme. Uvođenje novih tehnologija u izborni proces omogućeno je nakon što je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nametnuo izmjene Izbornog zakona. Za realizaciju je obezbijeđeno i 112,5 miliona maraka. Šta se zna o ponudama?Konzorcij s najpovoljnijom ponudom od gotovo 29 miliona eura, te najkraći rok isporuke od 90 dana, čine domaće kompanije od kojih su najmanje dvije povezane sa političkim strukturama u Bosni i Hercegovini. Vlasnici IT kompanije "Planet soft" d.o.o. su otac i sin, Veljko i Vedran Jarić. Vlasnici su ili suvlasnici nekoliko firmi. Vedran Jarić bio je član Demokratskog narodnog saveza (DNS), dok je njegova sestra Sonja bila kandidatkinja koalicije predvođene DNS-om (DNS - Napredna Srpska - Srpska radikalna stranka) za narodnu poslanicu na izborima 2014. godine. Vedran Jarić je i suvlasnik firme Balkan Agriculture Invest sa predsjednikom Gradskog odbora DNS-a u Banjaluci, i nekadašnjim poslanikom te stranke u Narodnoj skupštini bh. entiteta Republika Srpska, Milanom Radovićem. Jedan od ključnih ljudi u ovoj kompaniji bio je i Igor Radojičić, nekada visokopozicionirani član Saveza nezavisnih socijaldemorata (SNSD), a danas predsjednik Nezavisnog pokreta "Svojim putem" - Igor Radojičić. Zbog nastavka političke karijere, kako je naveo na društvenim mrežama, izuzeo se iz upravljačkih struktura firme, ali je ostao prisutan kroz savjetodavnu funkciju. Mostarska kompanija "Katarina" d.o.o. posluje od 1997. godine i u vlasništvu je Milenka Čovića. Direktor ove firme je Nikica Bevanda, inače član Gradskog odbora HDZ BiH u Mostaru. Ova kompanija i ranije je dobijala tendere koje su raspisivala javna preduzeća i institucije. "CORE" Društvo za konsalting i inžinjering u vlasništvu je Nihada Velagića i Jensa Ceribašića. Uglavnom, se bave radom za velike kompanije u autoindustriji. Direktor Velagić dvije je godine radio u Ministarstvu finansija i trezora BiH, na uspostavi sistema Oracle, čiji je ranije bio i uposlenik. Jedina kompanija u konzorciju, južnokorejska "Miru Systems" ima direktno iskustvo u nabavci i provođenju izbornih tehnologija. Dizajnira i proizvodi automatske mašine za glasanje i brojanje, skenere glasačkih listića. Njihova tehnologija korištena je u nekoliko zemalja u razvoju, uključujući Fidži, Ekvador i El Salvador. No, i ovu kompaniju prate kontroverze. Nakon izbora u Iraku 2018. godine vlasti su naredile ručno ponovno brojanje glasova zbog sumnji u pouzdanost elektronskih sistema, dok su organizacije za zaštitu ljudskih prava i međunarodni posmatrači izražavali zabrinutost zbog korištenja njihove tehnologije na izborima u Demokratskoj Republici Kongo, zbog zabrinutosti oko moguće izborne prevare. Prijavljeno je da su oba ova incidenta bila uzrokovana tehničkim greškama u Miruovim mašinama za glasanje, što je izazvalo osporavane rezultate izbora u obje zemlje. Sukob sa Trumpom i sudski procesi za korupcijuMeđu ponuđačima je i firma "Smartmatic", kompanija registrovana u Sarajevu. Ona je dio korporacije "Smartmatic Global Holding", čiji su većinski vlasnici Antonio Mugica i Roger Pinate. Venecuelanskog su porijekla, a kompaniju koja posluje više od dvije decenije, osnovali su dok je na vlasti bio Hugo Chavez, zagovornik elektronskog glasanja. Nude mašine za glasanje i drugu tehnologiju koja pomaže u provođenju izbora u 25 zemalja, od Argentine do Zambije. "Smartmatic" je za uvođenje novih tehnologija u BiH dostavio ponudu od 41 milion eura bez PDV-a sa rokom isporuke od 139 dana. Prema podacima sa njihove službene stranice pružatelj su tehnologije za sigurno glasanje, koji je u više od 35 zemalja obradio preko 6,5 milijardi glasova bez sigurnosnih propusta. No, protiv troje njihovih službenika je 2024. godine podignuta optužnica u Sjedinjenim Američkim Državama za podmićivanje i pranje novca. Terete se da su prebacili novac iz ugovora o mašini za glasanje iz 2018. godine sa okrugom Los Angeles u "tajne fondove". Fondovi su, kako piše "Guardian" prvobitno osnovani za plaćanje mita izbornom zvaničniku na Filipinima radi dobijanja i zadržavanja unosnih izbornih ugovora. Iako Smartmatic nije optužen za nepravilnosti, već samo tri rukovodioca, u kompaniji su tvrdili kako posluje "etički" i da se "uvijek pridržava svih zakona, kako u okrugu Los Angeles, tako i u svakoj jurisdikciji u kojoj posluju". Istovremeno, američki predsjednik Donald Trump je optužio Smartmatic da je manipulirao izborima u SAD na kojima je on poražen od Joea Bidena. Trump i danas tvrdi da je pokraden i da je ključnu ulogu odigrala upravo tehnologija koju je instalirala kompanija Smartmatic. Ova kompanija je nedavno pred američkim sudom zatražila odbacivanje optužnice za pranje novca, tvrdeći da američki predsjednik i njegovi saveznici pokušavaju politički utjecati na slučaj kao dio "kampanje odmazde" protiv onih koje krive za njegov poraz na predsjedničkim izborima 2020. godine. Kredibilitet ili najniža cijenaU Bosni i Hercegovini postoji oko 5.400 biračkih mjesta, a implementacija tehnologije podrazumijeva transport, instalaciju i demontažu opreme na svakom od njih, kao i upravljanje cijelim sistemom tokom izbora. Cilj je zaštita birača, i to treba da je imperativ, kaže za RSE Vehid Šehić član Koalicije "Pod lupom" koja se bavi nadzorom izbornog procesa. "U prvom redu ne treba štiti političke subjekte, ne treba štititi vlast. Nove tehnologije štite dostojanstvo građana, birača koji će biti sigurni da će rezultati izbor odgovaraći njihovoj izbornoj volji, kakva god ona bila i kome god odgovarala", ističe Šehić. Ipak, predsjednik CIK-a Jovan Kalaba kaže da zakon o javnim nabavkama ograničava mogućnost drugačijeg izbora. "Najvažnija je cijena, to je naš zakon. Zakon o javnim nabavkama jasno kaže da cijena nosi najviše bodova, pa onda sve ostalo", navodi Kalaba. Iz Misije OSCE-a u BiH upozoravaju da je iskustvo kompanije ključni kriterij za ovakav projekat. "Izuzetno je važno da ovaj proces bude povjeren ozbiljnoj kompaniji sa iskustvom u provođenju ovakvih ili sličnih projekta, jer se radi o kompleksnom procesu implementacije uređaja za biometrijsku identifikaciju glasača i skenerima glasačkih listića na svim redovnim biračkim mjestima", kaže za RSE Ahmed Rifatbegović, savjetnik za politička pitanja Misije OSCE-a u BiH. Ukupno 96 zemalja u svijetu koristi neki oblik tehnologija u izbornom procesu. U Evropskoj uniji 15 od 27 zemalja članica koristi ih za biometrijsku identifikaciju i autentifikaciju ili skeniranje glasačkih listića, kao i online glasanje. Među osam zemalja kandidatkinja za članstvo u EU, njih šest, prema podacima OSCE-a, koristi ove tehnologije. https://www.slobodnaevropa.org/a/tender-za-izbore-u-bih-firme-iskustvo/33708113.html https://www.slobodnaevropa.org/a/tender-za-izbore-u-bih-firme-iskustvo/33708113.html Tue, 17 Mar 2026 11:52:01 +0100 Bosna i HercegovinaAktuelnowebteam@rferl.org (Dženana Halimović) Avion s više od 150 državljana Bosne i Hercegovine iz Dubaija, sletio je na Sarajevski aerodrom u večernjim satima, 5. marta. Riječ je o redovnom komercijalnom letu iz Dubaija, prvom nakon eskalacije sukoba na Bliskom Istoku od 28. februara, koji su doveli do obustave i poremećaja aviosaobraćaja. Putnici koji su stigli su uglavnom turistički boravili u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a na letu je bilo i državljana Srbije. https://www.slobodnaevropa.org/a/evakuacija-dubai-drzavljani-bih-sarajevo/33696346.html https://www.slobodnaevropa.org/a/evakuacija-dubai-drzavljani-bih-sarajevo/33696346.html Fri, 06 Mar 2026 00:52:38 +0100 Bosna i HercegovinaVideoMultimedijawebteam@rferl.org (Dženana Halimović, Miran Jelenek) Bosanskohercegovački fudbaler Nemanja Tomašević kopnenim putem i pod raketama 15 sati je napuštao Iran. Tamo je igrao u teheranskom klubu Gol Gohara. Za Radio Slobodna Evropa kaže kako ništa nije naslućivalo izraelsko-američki napad, te da ne zna kakvo je trenutno stanje. U zemljama Bliskog istoka oko 1.400 državljana BiH čeka na evakuaciju koja bi trebala biti obavljena čarter letovima. https://www.slobodnaevropa.org/a/iran-evakuacija-bih-fudbaler-nemanja-tomasevic/33695335.html https://www.slobodnaevropa.org/a/iran-evakuacija-bih-fudbaler-nemanja-tomasevic/33695335.html Wed, 04 Mar 2026 19:48:44 +0100 Bosna i HercegovinaVideoMultimedijawebteam@rferl.org (Dženana Halimović, Miran Jelenek) Više od 1.000 državljana BiH, uglavnom u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, zatražilo je informacije o povratku kući nakon što su sukobi između SAD-a, Izraela i Irana poremetili zračni saobraćaj širom Bliskog Istoka. Najviše ih je u Dubaiju i drugim gradovima Ujedinjenih Arapskiih Emirata, gdje je oko 1.000 državljana BiH u evidenciji institucija. Među njima je i 150 turista poput Jasmine iz Sarajeva koja očekuje skori povratak kući. “Došla sam četiri dana da odmorim i drugi dan čujem detonacije. Nije baš prijatno nakon djetinjstva provedenog u ratu u Sarajevu. Ono sto znamo jeste da je, po rasporedu, let za Sarajevo 4.marta pa čekamo informaciju da li smo mi na tom letu”, kazala je za Radio Slobodna Evropa. Ipak, kako każe, osoblje u toj zemlji daje sve od sebe da se turisti osjeċaju sigurno. “Rekli su da će pokriti trošak hotela i hrane svima koji su 'zaglavili' u Dubaiju, Osjećam se mirno dok ne počnem odgovarati na poruke i upite ljudi koji su u Bosni ili diljem Evrope i koji su zabrinuti”, ističe Jasmina. Sjedinjene Američke Države (SAD) i Izrael započeli su 28. februara vojnu akciju protiv Irana, u kojoj su ubijeni iranski vrhovni vjerski vođa Ali Hamnei i drugi visoki zvaničnici. Iran je uzvratio napade, ciljajući države, u kojima SAD imaju vojne baze. Prvi letovi za SarajevoHiljade letova na Bliskom Istoku prizemljeno je od početka napada 28. februara. To je izazvalo najveći poremećaj u globalnom zračnom saobraćaju od pandemije korona virusa. Manji broj bh. građana, koji je boravio u Iranu, evakuiran je još prije eskalacije, potvrdio je za RSE ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković. Nekoliko ih je, kako kaže, ostalo u toj zemlji, ne želeći je napustiti. Osim u Iranu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, oko 300 državljana BiH nalazi se u Kataru, a stotinjak u Kuvajtu, dok manje grupe borave u Bahreinu i Omanu. Konaković je kazao da očekuje da prva grupa bh. državljana tokom srijede krene prema BiH, s obzirom na to da su iz Dubaija ponovo uspostavljeni letovi. Kazao je da se razmatra i mogućnost angažiranja čarter leta, o čemu se vode razgovori s Ministarstvom financija BiH radi osiguravanja novca. Među turistima iz BiH koji su ostali "zaglavljeni" pri tranzitu u Dubaiju je i Samra Menzilović-Ćatić. O ona za RSE kaže da je svim turistima, čiji su letovi otkazani, osiguran smještaj. "Bilo je mnogo turista na aerodromu. Pošto nema toliko kapaciteta, organizovan je i alternativni smještaj. Ja sam imala sreću pa sam uspjela da se čujem sa aviokompanijom i osigurali su nam boravak u hotelu na periferiji Dubaija", kazala je. I Samra očekuje da će se kući vratiti prvim letom za Sarajevo. "Neki su letovi krenuli, ali malo je aviona za Evropu. Uglavnom su to avioni za Indiju i ka tom dijelu svijeta. Imamo informacije da bi naš let mogao biti sutra, ali čekamo sa sigurnošću kada bi to moglo biti". Ambasada BiH u Ujedinjenim Arapskim Emiratima objavila je da će prednost u evakuaciji imaju turisti i osobe starije od 65 godina. "U srijedu bi trebao biti jedan let za Sarajevo i ona je već popunjen. Pokušavamo da organizujemo i jedan vanredni let, ali vidjet ćemo da li ćemo uspjeti", kazao je ambasador Bojan Đokić za RSE, ističući da svi državljani BiH imaju osiguran smještaj i da su na sigurnom. Nakon izraelsko-američkog napada, koji je predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump nazvao "velikom borbenom operacijom", Iran je uzvratio napade, a eksplozije su odjeknule širom Bliskog Istoka. Iranski Crveni polumjesec saopćio je 3. marta da je broj poginulih u Iran dosegao 787 osoba. Istovremeno, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Oman i Kuvajt tvrde da su do sada uspjele presresti većinu raketa i dronova iz Irana koji su ciljali energetska postrojenja, luke i aerodrome. Vlasti u Ujedinjenim Arapskim Emiratima saopćile su 1. marta da su poginule tri osobe dok je 58 povrijeđeno. Amra Nalić, koja četiri godine radi u Dubaiju kao menadžerica u bosanskom restoranu, kaže za RSE da je od nedjelje rad obustavljen, s obzirom na to da se restoran nalazi u blizini turističkih atrakcija. Škole u Dubaiju organizirale su za učenike online nastavu, a svi koji to mogu rade od kuće, ali Amra kaže da za sada ne planira napuštanje Dubaija. "Trenutno se osjećam sigurno. Nije bilo nikakvih napada u mojoj blizini. Osjetili smo detonacije prvog dana, ali nakon toga ne. Turističke atrakcije i parkovi ne rade. No, rade tržni centri i možete vidjeti ljude na ulici kako šetaju bez ikakve panike", kazala je. Ponuđena pomoć iz Srbije?Ministarstvo vanjskih poslova Srbije do sada nije objavilo koliko se državljana te zemlje nalazi u državama Bliskog Istoka. To ministarstvo saopćilo je u ponedeljak uvečer da je počeo proces evakuacije državljana Srbije iz Izraela. Oni bi, prema najavama, trebali biti transportovani u Egipat, odakle će avionom, koji je obezbijedila Vlada Srbije, biti vraćeni u Beograd. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 3. marta da je Srbija spremna učestvovati u evakuaciji svojih građana iz Dubaija, tvrdeći da je pomoć ponudila i BiH. "Mnogi žele da se vrate iz Dubaija, a mi ćemo to organizovati kada i kako budemo mogli. Imamo avione, ponudili smo i BiH da zajedno vraćamo građane. Sve zavisi od opasnosti i zatvorenih aerodroma, odnosno od toga da li lete rakete", rekao je Vučić. Avio-kompanija FlyDubai saopćila je da je od 2. marta navečer počela realizirati ograničen broj letova. Jedan avion sletio je iz Dubaija u Beograd u utorak ujutro. https://www.slobodnaevropa.org/a/bliski-istok-drzavljani-bih-avioni-povratak/33693239.html https://www.slobodnaevropa.org/a/bliski-istok-drzavljani-bih-avioni-povratak/33693239.html Tue, 03 Mar 2026 17:19:56 +0100 Bosna i HercegovinaAktuelnowebteam@rferl.org (Marija Augustinović, Dženana Halimović) Više hiljada ljudi, mahom mladih, protestovalo je po sedmi put nakon što je 12. februara tramvaj iskočio iz šina i srušio stajalište u Sarajevu. Tada je poginuo 23-godišnji Erdoan Morankić, dok je više osoba povrijeđeno. S masovnog protesta u Sarajevu u subotu demonstranti su zahtijevali da se objave sve informacije o istrazi tramvajske nesreće, te traže sistemske promjene. https://www.slobodnaevropa.org/a/protest-tramvaj-sarajevo-nesreca/33684176.html https://www.slobodnaevropa.org/a/protest-tramvaj-sarajevo-nesreca/33684176.html Sat, 21 Feb 2026 17:07:32 +0100 Bosna i HercegovinaVideoMultimedijawebteam@rferl.org (Dženana Halimović, Miran Jelenek) "Trojka" se ne raspada. To je izjavio Elmedin Konaković, predsjednik političke partije Narod i Pravda (NIP). Radi se o stranci koja je dio vladajuće koalicije koju čine još i Socijaldemokratska partija (SDP) i Naša stranka. Priča o njihovom razlazu u javnosti se pojavila nakon što je Nihad Uk, premijer Kantona Sarajevo (Naša stranka) podnio ostavku poslije tramvajske nesreće prije sedam dana u Sarajevu, a u kojoj je jedna osoba smrtno stradala, a četiri povrijeđene. Uk je ostavku podnio bez konsultacije i obavještenja koalicionih partnera. Konaković se prvi put osvrnuo na ostavku 19. februara u Banjaluci, kada je njegova stranka sa SDP-om potpisala koalicioni sporazum za zajednički nastup na izborima zakazanim u oktobru ove godine. "Ostavka je moralan čin i tako Trojka radi", kazao je Konaković. Uprkos ovoj izjavi, iz Naše stranke nezvanično za Radio Slobodna Evropa kažu da će uskoro razgovarati sa koalicionim partnerima, te da će jedan od prvih testova opstanka koalicije biti glasanje o smjeni predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, Dragana Miokovića, inače kadra ove stranke. Šta je prethodilo nastaloj situaciji?Da postoje trzavice postalo je jasno nakon što je ministar saobraćaja Adnan Šteta, kadar SDP BiH, izjavio nakon Ukove ostavke da je želio podnijeti ostavku prije nego što je to uradio predsjednik Vlade. "Premijer i ministri su zamolili da sačekam", napisao je Šteta na svojim profilima na društvenim mrežama. Za analitičare, Ukova ostavka jeste presedan u odnosu na slične situacije u prošlosti, ali da je došla u izbornoj godini. "Mada je iskorak, stranke Trojke bore se za sličnu ciljnu skupinu i nadmeću se ko će biti bolji, pa se u tom kontekstu može posmatrati i ostavka Uka", dodaje Ivana Marić, politčka analitičarka za RSE. Nakon ostavke Uka, u Vladi Kantona Sarajevo nema kadrova Naše stranke. Šta je rečeno u Banjaluci?Predsjednik SDP BiH Nermin Nikšić kazao je kako je ostavka Nihada Uka odluka Naše stranke, a ne premijera. "Trojka funkcioniše tako da svako zadržava svoj politički subjektivitet da mimo konsultacija donesu odluku. Uvažavamo i respektujemo ih kao koalicione partnere", kazao je Nikšić, te dodao kako nisu razgovarali o novoj parlamentarnoj većini u Kantonu Sarajevo. "Još nismo sjeli da pričamo", ocijenio je Nikšić. Stranke koje čine Trojku u Kantonu Sarajevo nemaju većinu u kantonalnoj skupštini. SDP BiH ima sedam zastupnika, NiP pet zastupnika, a Naša stranka četiri, što je 16 od potrebnih 18 za odlučivanje. U međuvremenu, Komisija za izbor i imenovanja KS prihvatila je Ukovu ostavku, što praktično znači da će se uskoro naći i na dnevnom redu Skupštine KS. "Teško da će pronaći novog premijera i ministre koji su spremni da se toga prihvate i na poziciji budu tako kratko. Tako da je moguće da Vlada ostane u tehničkom mandatu", smatra Marić. Dosadašnje afereSadašnju vladu u ostavci mjesecima potresaju afere. Tako je troje ministara uhapšeno zbog zloupotrebe položaja i ovlasti. Najprije je uhapšen Bojan Bošnjak, kadar Naše stranke, a zatim i ministrica za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo Adna Mesihović, iz stranke Za nove generacije. Nakon nje uhapšena je i ministrica za rad i socijalna pitanja u Kantonu Sarajevo Enda Pavić Pečenković, kadar SDP-a. https://www.slobodnaevropa.org/a/trojka-vlast-sarajevo-koalicija-raspad-/33682665.html https://www.slobodnaevropa.org/a/trojka-vlast-sarajevo-koalicija-raspad-/33682665.html Thu, 19 Feb 2026 17:51:08 +0100 Bosna i HercegovinaAktuelnowebteam@rferl.org (Dženana Halimović) U Sarajevu je peti dan zaredom održan protest u kome je nekoliko stotina, uglavnom mladih ljudi, tražilo od vlasti da podnesu pisane ostavke, omoguće siguran javni prijevoz i transparentnu istragu tramvajske nesreće u kojoj je jedna osoba poginula, a četiri povrijeđene. https://www.slobodnaevropa.org/a/sarajevo-tramvaj-nesreca-vlada/33680775.html https://www.slobodnaevropa.org/a/sarajevo-tramvaj-nesreca-vlada/33680775.html Tue, 17 Feb 2026 16:25:51 +0100 Bosna i HercegovinaVideoMultimedijawebteam@rferl.org (Dženana Halimović, Miran Jelenek) Sarajevo je jedini grad na Zapadnom Balkanu pobratim Teheranu. Ipak, gradska vlast ostaje nijema na nasilje i represiju koju vlasti provode nad demonstrantima u glavnom iranskom gradu i drugim mjestima u toj državi. Na pitanje zbog čega, gradski oci odgovaraju kako su iznenađeni pitanjem Radija Slobodna Evropa, jer, kako kažu, "nisu razmišljali o reakciji". U obračunima vlasti sa učesnicima protesta koji od decembra traju u Iranu, ubijeno je, prema podacima međunarodnih organizacija, najmanje četiri hiljade osoba, a više od 20 hiljada pritvoreno. Analitičari za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocjenjuju kako bi bilo "moralno" podržati proteste koji predstavljaju "tračak svjetlosti" u borbi za demokratiju u represivnom iranskom režimu. Zašto nema osude?Sarajevo se pobratimilo sa Teheranom 2016. godine, u vrijeme kada je gradonačelnik bio Ivo Komšić. Zvanično je tada saopšteno da je cilj bratimljenja bio uspostavljanje saradnje u oblasti kulture, kao i u društvenim, turističkim i uslužnim sektorima. Komšić nije odgovarao na pozive Radija Slobodna Evropa o razlozima bratimljenja, ali ni ćutnji deset godina kasnije na zbivanja u Iranu. Nisu odgovarali na upit ni u sarajevskoj Opštini Stari Grad, koja se 2017. bratimila s Distriktom 12 u Teheranu. Pozivu da odgovori se odazvao sadašnji gradonačelnik Sarajeva Samir Avdić. Na pitanje RSE zbog čega je izostala reakcija Grada na dešavanja u Teheranu, kaže kako "iskreno" nije o tome razmišljao. "Fokus našeg života, rada i posla je, bez obzira na sve, da grad Sarajevo ima 34 ili 35 pobratimskih gradova. Na neki način, manje-više, svi vodimo svoje živote i radimo najbolje što je moguće. Zaista mi je prije svega žao, kao čovjeku, a evo i kao gradonačelniku Sarajeva, što se dešava. Mislim da unutar svake zemlje svako treba da uređuje shodno zakonu ono što mu je po ustavu naloženo. Ali, iskreno, nisam o tome razmišljao", naveo je Avdić. Na pitanje da li bi Sarajevo moglo uputiti riječi saučešća porodicama stradalih, gradonačelnik Samir Avdić izbjegao je konkretan odgovor. "Da ja, kao gradonačelnik, u ime Grada Sarajeva šaljem neke poruke... Ne znam stvarno. Iskreno da budem, nemam odgovor na to pitanje. Naravno da imam svoje osjećaje i da mi nije u redu da nevini ljudi stradaju", rekao je. Ni predsjedavajući Gradskog vijeća Sarajeva, Alen Girt, nije zauzeo jasan stav. "U ovom trenutku ne bih davao neke specijalne komentare. Mi smo nova administracija i, iskreno, ne znam trenutne odnose sa Gradom Teheranom. To mi nije jasno kao predsjedavajućem Gradskog vijeća", naveo je Girt za RSE. Ipak, dodao je da "ne samo Grad Sarajevo, nego svaki čovjek treba da se očituje po pitanju kršenja ljudskih prava i sloboda, bilo gdje u svijetu, ne samo u Teheranu". "Postoje kršenja ljudskih prava, to je jasno, i slažem se da se treba očitovati. Ali, nešto konkretno iz Grada Sarajeva trenutno nema." Šta kažu građani Sarajeva?"Sarajevo je grad koji je preživio opsadu i zna šta znači protest protiv represije", poručila je Melisa, stanovnica Sarajeva za RSE. Dodaje kako je zbog te činjenice "izostanak bilo kakve reakcije porazniji od same političke odluke o šutnji". I njen sugrađanin Emir za RSE ističe da je "reakcija bila nužna". "Trebali su imati bilo kakvu reakciju, obzirom na dobre odnose između Irana i BiH. Trebali su imati neki zvanični stav", poručio je. Sarajevo 'ne bi trebalo da ćuti'Profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Enver Kazaz izjavio je za RSE da izostanak, ne samo reakcije Sarajeva, već cijele Bosne i Hercegovine na represiju u Teheranu otkriva "duboku moralnu i političku krizu u domaćem društvu". "Činjenica je da je Sarajevo u političkom smislu grad koji je poprilično propao kada je u pitanju njegov odnos prema etičkoj odgovornosti prema onim dijelovima planete koji trpe bilo kakvu vrstu povijesnog ili političkog užasa", rekao je Kazaz. On je istakao da o represiji u Iranu nisu reagovali ni Predsjedništvo BiH, entitetske i kantonalne vlade, političke stranke, "čak ni udruženja građana". I profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Asim Mujkić ocijenio je za RSE da, iako formalni status pobratimstva Sarajeva i Teherana nema presudnu političku težinu, moralna osuda represije mora biti jasna. "Svakako je moje mišljenje osuditi represiju, pogotovo mjere koje se poduzimaju protiv onih koji se bore za pravedne društvene ciljeve, gdje god se ona dešava", rekao je Mujkić. Mujkić smatra da odgovor iz Sarajeva i Bosne i Hercegovine zbog toga mora biti jasan. "Režimska represija mora naići na osudu ako su naše vrijednosti ono što zovemo evropskim vrijednostima, ljudska prava, vladavina prava i demokratski sistem odlučivanja", rekao je. Istorija prijateljstva i ratna podrškaOdnos Bosne i Hercegovine i Irana ima duboke korijene. Tokom rata devedesetih godina prošlog vijeka, Iran je bio jedan od ključnih saveznika BiH, pružajući humanitarnu i finansijsku pomoć, dok su iranski dobrovoljci učestvovali u borbama na strani Armije BiH. U Teheranu postoji Ulica Bosne i Hercegovine, nazvana u znak prijateljstva i uvažavanja dviju zemalja, a značajan dio tamošnjeg muzeja posvećen je ratu u BiH – uključujući maketu Tunela spasa, eksponate o opsadi Sarajeva, genocidu u Srebrenici i životu djece pogođene ratom. To je jedini muzej izvan BiH posvećen tom periodu. Od 2016. godine Iran i Teheran u Sarajevu realizuju niz kulturnih projekata: izložbe, filmske sedmice i književne večeri. Tokom 2026. planirani su novi događaji fokusirani na film, kaligrafiju, jezik i filozofiju. Na sastanku ambasadora Irana u BiH s gradonačelnikom Sarajeva krajem oktobra prošle godine najavljeno je i održavanje Dana kulture Sarajeva u Teheranu. Nije precizirano kada. Stručnjaci podsjećaju da bratimljenje gradova, koje je počelo nakon Drugog svjetskog rata kao simbol mira i pomirenja, omogućava moralnu i političku podršku. Barselona je tako tokom opsade Sarajeva, čak, proglasila grad svojim 11. distriktom. https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-iran-sarajevo-teheran-bez-reakcije-nasilje-represija-demonstranti/33662373.html https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-iran-sarajevo-teheran-bez-reakcije-nasilje-represija-demonstranti/33662373.html Thu, 29 Jan 2026 07:36:03 +0100 Bosna i HercegovinaAktuelnowebteam@rferl.org (Dženana Karabegović, Dženana Halimović) Bosna i Hercegovina na korak je do sive liste Radne grupe za finansijsko djelovanje protiv pranja novca, ukoliko hitno ne otkloni nedostatke u sistemu za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, upozorili su iz Evropske unije. To bi imalo posljedice na privredu, banke, platni promet, investicije i ekonomski kredibilitet Bosne i Hercegovine. https://www.slobodnaevropa.org/a/eu-bih-siva-lista-manival-/33650428.html https://www.slobodnaevropa.org/a/eu-bih-siva-lista-manival-/33650428.html Fri, 16 Jan 2026 13:20:31 +0100 Bosna i HercegovinaVideowebteam@rferl.org (Dženana Halimović, Siniša Nenadić) U svega dva dana, 90 osoba primljeno je u Urgentni centar jedne od sarajevskih bolnica zbog leda na neočišćenim trotoarima i pješačkim zonama u gradu. Stanovnici su kritikovali komunalne službe, dok su vlasti priznale da je stranačko zapošljavanje ostavilo posljedice. https://www.slobodnaevropa.org/a/sarajevo-snijeg-led-nevrijeme/33647731.html https://www.slobodnaevropa.org/a/sarajevo-snijeg-led-nevrijeme/33647731.html Wed, 14 Jan 2026 09:59:40 +0100 Bosna i HercegovinaVideoMultimedijawebteam@rferl.org (Dženana Halimović, Miran Jelenek) Svjetlost svijeća i peć na drvo. To je jedini izvor svjetla u kući porodice Pejanović. Već treći dan nemaju struju zbog kvara na obližnjem dalekovodu, koji je uzrokovan snježnim padavinama. Žive u blizini Kaknja, u srednjoj Bosni, gdje je i jedna od bosanskohercegovačkih termoelektrana koja snabdijeva ovo područje električnom energijom. "Imam dvoje male djece, od godinu i četiri godine, pa je malo teže. Sreća je, pa se grijemo na drva, ali nam je mrak. Ko nema peć, već kotao ili struju njemu je veliki problem", kaže za Radio Slobodna Evropa Darko Pejanović iz sela Vukanovići kod Kaknja. Ova općina se nalazi u sastavu Zeničko-dobojskog kantona gdje je bez struje, ostalo oko šest hiljada i 600 stanovnika. Prema podacima Elektroprivrede Bosne i Hercegovine, bez struje već treći dan je više od 15.000 stanovnika na području bh. entiteta Federacija BiH. Najviše ih je na području Zeničko-dobojskog i Tuzlanskog kantona. Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda u Tuzlanskom kantonu je palo 44 centimetra, a u Zeničkom- dobojskom 40 centimetara snijega. 'U gradu kolaps'U Olovu, 40-tak kilometara od Sarajeva ne radi ništa. To za Radio Slobodna Evropa kaže Kadir Plećan, koji živi nedaleko od ove općine. Dodaje i da stanovnici ne mogu obaviti osnovne potrebe, od kupovine, do plaćanja. "U gradu je kolaps. Ne radi ništa, banke, općinske službe, ljudi nemaju grijanje, ako se griju na struju ili imaju kotlovnice na ugalj ili pelet. Sreća je nama koji živimo u prigradskim naseljima, pa se grijemo na drva", navodi on. Zbog toga što nema struje, kako kaže, pojedina naselja su ostala i bez vode. Slična situacija je i u mjestu Koprivnica, u blizini Kaknja, kaže za Radio Slobodna Evropa predsjednik ove mjesne zajednice, Amer Karić. "Više od 50 domaćinstava ima u mjestu. Lakše je onima koji imaju peć na drva, ali ima ljudi kojima za grijanje treba struja, tako da je baš loše", ističe on. Bez struje i pojedina tuzlanska naseljaOsim Zeničko-dobojskog kantona električnu energiju nema ni oko 3.500 stanovnika Tuzlanskog kantona. U mjesnoj zajednici Par Selo, u blizini Tuzle, živi više od 1.200 stanovnika. Kako kaže predsjednik ove mjesne zajednice, Marko Tomić, napajenje električnom energijom se samo djelimično stabilizovalo. "Električna energija nije stigla još u područje Orašja, gdje živi oko 400 ljudi. Teško je i zbog snabdijevanja vodom, naročito u padinskim dijelovima. Ulazimo u treći dan bez struje, a ljudi imaju problem i sa grijanjem, jer su, uglavnom, centralna grijanja za koja treba struja", navodi Tomić. Bez struje skoro 24 sata su bili i mještani Tabaci, nadomak Lukavca, gdje je nastanjeno oko 500 stanovnika. "Grijanja nije bilo, ali pošto smo u kućama, uglavnom, ložimo drva, pa nije bar bilo hladno. Imam malu djecu, pa smo s njima više bili vani na snijegu da se igraju, tako da smo nekako prebrodili", kaže Fahrudin Memišević, predsjednik mjesne zajednice Tabaci. Dodaje i da uz nestašicu struje, mještani imali problem i sa čišćenjem snijega. Sami su, kaže očistili ulice, no glavna cesta koja ih spaja s Lukavcem i magistralnim putem, nije bila očišćena. Prema podacima Kantonalne uprave civilne zaštite Tuzlanskog kantona, snježne padavine su uzrokovale prekid napajanja električnom energijom u 13 općina ovog kantona. Oglasio se i Dom zdravlja Tuzla iz kojeg je saopšteno kako je zbog nestanka električne energije, neprohodnosti puteva i otežanog kretanja, u pojedinim rubnim mjesnim zajednicama došlo do privremenih izmjena u radu pojedinih ambulanti. Šta kažu u Elektroprivredi BiH?Iz Elektroprivrede Bosne i Hercegovine se navodi kako se otklanjanje većine aktuelnih kvarova očekuje do večernjih sati. "Međutim, nepredvidivost situacije dovodi do toga da se zbog pojave novih kvarova broj kupaca bez električne energije konstantno mijenja. Otežavajuću okolnost za saniranje i dalje predstavljaju nepristupačnost terena zbog visokih nanosa snijega i obrušenih stabala, posebno u ruralnim područjima", ističe se u saopštenju Elektoprivrede BiH. Dodaje se i kako su "prioritet u obezbjeđenju stabilnog snabdijevanja institucije i objekti od posebnog značaja, bolnice, domovi zdravlja". Upozoravaju i na nove snježne padavine, te pojavu podzemnih voda i klizišta, posebno na području Unsko-sanskog kantona, zatim u Konjicu, Jablanici, Busovači, Kiseljaku, Fojnici i Bugojnu. Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda nove snježne padavine se očekuju 7. januara. https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-struja-sporeti-drva-svijece/33641377.html https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-struja-sporeti-drva-svijece/33641377.html Tue, 06 Jan 2026 15:03:38 +0100 Bosna i HercegovinaAktuelnowebteam@rferl.org (Dženana Halimović) Šestogodišnja Afganistanka Tina pola života, provela je na migrantskim rutama. U BiH je, s ocem Kamalom, stigla prije mjesec dana. Godinu dana proveli su u Iranu, odakle su protjerani za Tursku, iako je Tina bolesna. Iranske vlasti ocu kojem je u Afganistanu umrla supruga nisu omogućile nikakvu pomoć. Ni Tini nisu dali papir o školovanju, ispričao je za Radio Slobodna Evropa. Kamal je migrantskim rutama tri mjeseca putovao do BiH. Cilj je stići do Njemačke, gdje živi sestra njegove supruge, koja bi im pomogla. Tina je imala je svega tri godine kada je s 26-godišnjim ocem Kamalom, pobjegla iz rodnog Kabula. Držeći oca za ruku skakuće do kapije prihvatnog kampa Ušivak u predgrađu Sarajeva. Bolesna je, mada još niko ne zna tačnu dijagnozu, ali kako Kamal kaže, ljekari misle da ima neku vrstu epilepsije. Nakon što je Tini umrla majka, Kamalov svijet se, kaže, okrenuo naopako. Ostao je potpuno sam s djevojčicom za koju nije imao ko da se brine, u zemlji u kojoj nije bilo perspektive, naročito za samohranog oca ženskog djeteta. O supruzi ne govori, niti o razlozima njene smrti. Samo spusti glavu i šuti. U Afganistanu su talibani pribjegli sistemskom maltretiranju i diskriminaciji afganistanskih žena i djevojčica otkako su se vratili na vlast u avgustu 2021. nakon povlačenja snaga predvođenih SAD-om. Kamal i Tina napustili su Afganistan, te otišli u Iran. Protjerani iz IranaRadio je, kaže, svakakve poslove, kako bi mogli da prežive. "Period u Iranu mi je bio najteži, jer nisam imao nikoga. Država mi nije htjela pomoći i morao sam naporno da radim da bih mogao da nas ikako izdržavam. Tina, tako mala je bila sama dok ja radim. Išla je u vrtić, školu, ali nisu htjeli da mi daju nikakvu potvrdu o njenom školovanju. Na kraju su me deportovali u Tursku", priča Kamal za Radio Slobodna Evropa. Razlog zbog kojeg je deportovan nije saznao, jer kaže, nije imao nikada nikakvih problema sa zakonom, niti je osuđivan, da bi, možda, postojao neki osnov. Kamal je samo jedan od nekoliko miliona afganistanskih državljana koji su prebjegli u Iran, a kasnije masovno deportovani. Imao je sreću, smatra, pa nije vraćen u Afganistan, već je deportovan u Tursku. Samo u prvih osam mjeseci 2025. godine Teheran je deportirao 1,1 milion Afganistanaca, navodi Agencija Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR), dok su godinu ranije deportovali još oko milion ljudi. Mnogi od njih su ilegalno prešli u Iran kako bi izbjegli brutalnu vlast talibana i razornu humanitarnu i ekonomsku krizu koja je zahvatila Afganistan. Iranske vlasti navele su polovinom 2025. da u toj zemlji živi više od šest miliona Afganistanaca, od kojih mnogi tamo žive bez legalnog statusa. Mnogi migranti tvrde da se suočavaju sa redovnom diskriminacijom u Iranu. Neki izveštaji iranskih medija ukazuju na to da su čak i Afganistanci sa važećim vizama nasilno protjerani tokom najnovijeg talasa deportacija. Iranske su vlasti dale rok do kraja godine da svi nedokumentirani Afganistanci napuste zemlju. Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i Služba za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine u julu 2025. godine u izvještaju o mobilnosti migranata objavili su iskustva Afganistanaca koji su na svom migrantskom putu prije dolaska u BiH boravili u Iranu. "Tokom boravka u Islamskoj Republici Iran, većina ispitanika našla je posao u sektorima poput poljoprivrede, upravljanja mašinama, proizvodnje, pa čak i fitnesa, pri čemu je jedna osoba bila zaposlena u teretani. Iako su bili zaposleni, svi afganistanski ispitanici koji su živjeli u Iranu prijavili su loše postupanje, uključujući uznemiravanje i društvenu izolaciju", stoji u izvještaju. O lošem tretmanu ljudi iz Afganistana u Iranu posvjedočili su u istom izvještaju i Iranci, koji su BiH došli migrantskim rutama. Pitali su ih o javnom doživljaju Afganistanaca u Iranu. "Složili su se da se Afganistanci generalno loše tretiraju. Jedan ispitanik je objasnio da mnogi Iranci Afganistance povezuju s društvenim problemima, dok je drugi napomenuo da su, nakon eskalacije tenzija između Islamska Republika Iran i Izraela, Afganistanci sve češće optuživani za špijunažu, što je dodatno pojačalo nepovjerenje i neprijateljstvo", naveli su iz IOM- a. Tina ne može samaNi život u kampovima u Turskoj za Kamala i njegovu kćerku nije bio lak. Tu su proveli dvije godine, a dijete išlo u školu. Ali problem je uvijek bio isti – djevojčica, bi, tako bolesna, bila sama, dok je Kamal radio. Sve što imaju od rodbine je sestra Kamalove supruge koja živi u Njemačkoj. Ona im je, dok su bili u Turskoj, slala i nešto novca da lakše prežive. "A onda sam odlučio da krenemo i mi u Njemačku", priča Kamal. Prosječan trošak koji su migranti platili od napuštanja zemlje porijekla do BiH, prema navodima Službe za poslove sa strancima i IOM-a iznosio je skoro 6.000 eura po osobi. Iz Turske su otac i kćerka prešli u Grčku, potom migrantskim krijumčarskim rutama u Sjevernu Makedoniju, a nakon toga u Srbiju, te Bosnu i Hercegovinu. "Taj je put trajao tri mjeseca", kaže Kamal, te navodi da mu je i dalje san doći do Njemačke. No, postoji opasnost da zemlje EU afganistanske državljane - kojima nisu odobreni zahtjevi za azil - vrati u matičnu zemlju. Evropska unija je u oktobru saopštila da je "pokrenula istraživačke kontakte" sa talibanskom vladom u nastojanju da se ubrzaju deportacije odbijenih tražilaca azila. Istog mjeseca Austrija je deportovala jednog Afganistanca u domovinu prvi put od 2021. godine, dok je Njemačka prošle godine nastavila deportaciju Afganistanaca, postavši prva zemlja Zapada koja je to učinila. Talibani su, otkako su ponovo preuzeli vlast, počinili brojna kršenja ljudskih prava, uključujući vansudska ubistva, navode organizacije za ljudska prava. Sam i izgubljen, kaže, Kamal još ne zna kako bi organizovao život u BiH. Da bi školovao kćerku treba mu posao, a u konačnici i stan, kako ne bi živjeli i dalje u kampu. Također, potrebno je i da neko o djetetu brine dok on radi, jer njeno zdravstveno stanje ne dozvoljava da ostaje sama i bez nadzora. U Njemačkoj bi, smatra, bilo lakše. Tamo Tina ima jedino što joj je ostalo od rano preminule majke – tetku koja želi da joj pomogne, a do koje, mada je, pola svog života provela prelazeći dva kontinenta, ne može. U migrantskim kampovima Lipa, Ušivak i Blažuj, tokom novembra bila su smještena 1.083 migranta, navedeno je u mjesečnom izvještaju Međunarodne organizacije za migracije. Do kraja novembra u BiH je ušlo 12.607 migranata, podaci su Ministarstva sigurnosti BiH. Najbrojniji su Afganistanci, potom državljani Egipta, Maroka, Sirije, Iraka i Pakistana. https://www.slobodnaevropa.org/a/iran-afganistan-bih-migranti-kamp-balkanska-ruta/33636431.html https://www.slobodnaevropa.org/a/iran-afganistan-bih-migranti-kamp-balkanska-ruta/33636431.html Sat, 03 Jan 2026 10:04:44 +0100 Bosna i HercegovinaAktuelnowebteam@rferl.org (Dženana Halimović) Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske ulaze u novu fazu nakon što je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine poništila glasanje na 136 biračkih mjesta u deset gradova i opština. Ključno pitanje je kako osigurati ponovljeno glasanje, a da se ne dese izborne zloupotrebe, što je razlog poništavanja glasanja u ovim mjestima. Analitičari sa kojima je razgovarao Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu kako je odgovor na to pitanje u dodatnim mjerama kontrole. Još važnijim smatraju procesuiranje odgovornih za svaki slučaj izborne prevare na prijevremenim izborima za predsjednika RS, održanim 23. novembra. Prema preliminarnim rezultatima, razlika između Siniše Karana, kandidata koalicije okupljene oko Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, i opozicionog kandidata Branka Blanuše iznosi 9.577 glasova. Poništeno je oko 16.000 glasova razlike u korist Karana na spornim biračkim mjestima – dovoljno da ponovljeno glasanje potencijalno preokrene izborni ishod. Nepravilnosti koje je utvrdio CIK BiH najizraženije su u Doboju, Zvorniku, Laktašima i Bratuncu. Nakon odluke CIK-a, opozicione stranke poručuju da su "djelimično zadovoljne", dok vladajuća koalicija odbacuje optužbe za izborne zloupotrebe. I jedni i drugi neće bojkotovati ponovljeno glasanje. Na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske glasalo je nešto manje od 450.000 birača, od ukupno registrovanih 1,2 miliona glasača. Entitet RS je ostao bez predsjednika u augustu, kada je Miloradu Dodiku, predsjedniku Saveza nezavisnih socijaldemokrata, oduzet mandat nakon presude za nepoštovanje odluke visokog predstavnika. Šta kaže CIK?Centralna izborna komisija BiH se neće zvanično oglašavati u vezi organizacije ponovljenih izbora sve dok odluka, koju su donijeli 24. decembra, ne postane pravosnažna. Za to je predviđen rok od dva dana od objave. Ukoliko u tom periodu budu žalbe o tome će odlučivati Sud BIH. Izvori bliski CIK-u za RSE navode da bi se ponovljeni izbori mogli organizovati po modelu koji je ranije primijenjen u Doboju i Srebrenici nakon lokalnih izbora 2020. godine. Tada su promijenjeni članovi biračkih odbora, imenovani posebno obučeni supervizori, a političke stranke su poslale posmatrače. Međutim, ostaje otvoreno pitanje finansija. Kako navodi isti izvor, trenutno je neizvjesno koliko će sredstava biti dostupno za obuku novih članova biračkih odbora i dodatni nadzor, što bi moglo u konačnici uticati na kredibilitet ponovljenog glasanja. Jedan od prijedloga koji se mogao čuti na sjednici 24. decembra je izložila članica CIK-a BiH Vanja Bjelica Prutina. "Jedini spas vidim u potpunom angažmanu policijskih agencija i tužilaštava Bosne i Hercegovine. Žao mi je što nismo odmah dostavili ove podatke. Sve moramo dostaviti odmah. Moramo javno apelovati i zahtijevati da tužilaštva rade svoj posao. Nadam se da će nadležni organi osigurati zaslužene sankcije, kako bi se očuvao integritet izbora i povjerenje građana u izborni sistem", rekla je Bjelica Prutina. Bez nadzora i strožih kazni nema poštenog ponavljanja izboraStefan Blagić, politički analitičar za Radio Slobodna Evropa ocjenjuje da se regularnost ponovljenih izbora može osigurati samo ako se na spornim biračkim mjestima poveća broj posmatrača. "Ne jedan ili dva posmatrača, nego što više, kako bi se kontrolisao cijeli izborni dan", rekao je Blagić, ističući da bi dodatnu sigurnost donijela i primjena izbornih tehnologija koje su već testirane u pilot-projektima, ukoliko to dozvole kratki rokovi. S druge strane, bivši član CIK-a Vehid Šehić naglašava da tehničke mjere i nadzor neće biti dovoljni bez jasne poruke pravosuđa da su izborne prevare teško krivično djelo. "Krivotvorenje izborne volje građana mora se tretirati kao jedno od najtežih krivičnih djela. Bez strožih kazni nema vraćanja povjerenja u izborni proces", rekao je Šehić. On smatra da članovi biračkih odbora, kod kojih su utvrđene nepravilnosti, moraju snositi ozbiljne posljedice, uključujući krivičnu odgovornost i trajnu zabranu učešća u izbornim tijelima. "Kazne koje se danas izriču su blage i neodvraćajuće. Dok god se zatvorske kazne mogu zamijeniti novčanom kaznom, poruka je da se krađa izbora isplati", upozorio je Šehić. Sudski procesi 'ključ' za suzbijanje prevaraOptužbe za izborne malverzacije ponavljaju se godinama, no sudske presude jedino mogu da razotkriju stvarne razmjere prekrajanja volje građana, ističe za RSE Srđan Traljić iz Transparency International-a BiH. Kao najupečatljiviji primjer naveo je biračko mjesto Klisa kod Zvornika, na istoku BiH, gdje je je presudom pred Sudom BiH 2024. godine dokazano masovno dopisivanje glasova biračima koji uopšte nisu izašli na izbore. "Na tom biračkom mjestu, na opštim izborima 2022. godine, prijavljena je izlaznost od, čak, 190 birača od ukupno 230 upisanih. Međutim, na prijevremene izbore za gradonačelnika Zvornika godinu kasnije, 2023., izašla su svega četiri birača, dok je na posljednjim izborima za predsjednika Republike Srpske 23. novembra ove godine glasalo njih 12. Ti podaci dovoljno govore o kakvim se manipulacijama radilo", naglasio je Traljić. Sud BiH je 2024. godine Fadilu Omeroviću i Adilu Đuliću izrekao uslovne zatvorske kazne u trajanju od jedne godine, a Almedinu Grahiću od dvije za krivično djelo "izborna prevara" u Klisi. No, kazne se neće izvršiti ukoliko u roku od dvije, odnosno četiri godine, od dana pravomoćnosti presude, ne učine novo krivično djelo. Traljić ističe da sporni glasovi i nakon presude Suda BiH stoje u zvaničnim rezultatima na stranici CIK-a BiH. On podsjeća da se slični obrasci prevare pojavljuju i u drugim sudskim procesima koje je TI BiH pratio, naročito u slučaju Doboja. U Doboju i Srebrenici su 2020. godine ponovljeni izbori. "Suđenja za najveći slučaj izborne prevare u BiH traju gotovo pet godina nakon poništavanja rezultata lokalnih izbora 2020. godine. U tom predmetu je podignuto 67 optužnica protiv oko 350 lica, ali je Osnovni sud u Doboju donio 27 oslobađajućih presuda za 139 osoba i samo jednu uslovnu osudu protiv dvojice optuženih. U većini presuda izborne prevare su utvrđene, ali bez dokaza da su za to krivi članovi biračkih odbora", rekao je Traljić. Prema njegovim riječima, sudski postupci u Doboju pokazali su da su se izborne manipulacije najčešće odvijale preko birača koji uopšte nisu izlazili na izbore, uključujući i preminule osobe koje nikada nisu uklonjene s biračkih spiskova. Uprkos tome, kako ističe, pravosuđe nije uspjelo jasno i nedvosmisleno dokazati vezu između tih radnji i konkretnih članova biračkih odbora. Šta kažu sudovi i tužilaštva?Iz Suda u Doboju nisu odgovorili na upit RSE o ovim predmetima. Sa druge strane u Okružnom javnom tužilaštvu u Doboju, za RSE su naveli da su nakon izbora 2020., 2022. i 2024. godine podigli 100 optužnica, te da su sve optužnice potvrđene pred nadležnim sudovima, ne navodeći kojim. "Po potvrđenim optužnicama nadležni sudovi su izrekli 27 osuđujućih presuda i jednu pravosnažnu oslobađajuću presudu. Ovo tužilaštvo na sve izrečene oslobađajuće prvostepene presude ulaže žalbe nadležnom okružnom sudu, koji odlučuje po žalbi i donosi odgovarajuću sudsku odluku", navodi se u odgovoru za RSE. Na upit RSE o sudskim procesima nije odgovoreno ni iz pravosudnih institucija nadležnih za Srebrenicu, gdje su, takođe, ponovljeni izbori 2020. godine. RSE nije dobio odgovor ni iz Tužilaštva BiH i Suda BiH o broju predmeta predmeta iz oblasti izbornih prevara. Problem i 'izgubljeno povjerenje građana'Osigurati fer i poštene izbore u BiH je gotovo nemoguće, smatra bivši član CIK BiH Branko Petrić, zbog "opšteg nepovjerenja". "Moje višedecenijsko iskustvo u izbornoj administraciji kaže da svaki akter je ubijeđen da su drugi spremni da rade ili će raditi manipulacije, te da i njemu ne preostaje nista drugo", naveo je. Kao primjer ističe lokalne izbore u Zvorniku 2004. godine. "Mi smo poništili lokalne izbore u cijeloj opštini Zvornik. Bila je žalba jedne političke grupacije na polovinu glasačkih mjesta sa dokazima na ogromne izborne manipulacije. Mi smo to provjerili i bilo je tačno. A onda smo, na svoju ruku, provjerili i onu drugu polovinu na koju se nije niko žalio i tu smo vidjeli strahovite manipulacije ovih prvih. Dakle, vlada opšta spremnost za manipulaciju i to je jednostavno stanje duha", kaže Petrić za RSE. Siniša Karan je, prema rezultatima koje je CIK BiH prethodno utvrdio, prije odluke o ponavljanju glasanja, osvojio 222.182 glasa (50,39 posto), a njegov protivkandidat Branko Blanuša, osvojio je 212.605 glasova (48,22 posto). Iz CIK-a BiH za sada nema ni odgovora kada bi se mogli održati ponovljeni izbori na biralištima na kojima su rezultati poništeni. https://www.slobodnaevropa.org/a/ponovljeni-izbori-u-rs-pred-izazovom-zloupotrebe/33632805.html https://www.slobodnaevropa.org/a/ponovljeni-izbori-u-rs-pred-izazovom-zloupotrebe/33632805.html Thu, 25 Dec 2025 16:23:37 +0100 Bosna i HercegovinaAktuelnowebteam@rferl.org (Milorad Milojević, Dženana Halimović) Birao se samo jedan nivo vlasti, u jednom bosanskohercegovačkom entitetu i sa namjanjom izlaznosti u posljednjih 18 godina a brojanje glasova nije završeno u roku. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine treba još 15 dana da bi potvrdila rezultate prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske. https://www.slobodnaevropa.org/a/predsjednik-srpska-izbori-bih/33631869.html https://www.slobodnaevropa.org/a/predsjednik-srpska-izbori-bih/33631869.html Wed, 24 Dec 2025 13:40:27 +0100 Bosna i HercegovinaVideowebteam@rferl.org (Dženana Halimović, Miran Jelenek, Siniša Nenadić) U Bosni i Hercegovini oko 40.000 ljudi ne čuje ili ima problema sa sluhom. Najveći izazov za njih nastaje u zdravstvenim ustanovama – ljekari i stomatolozi često nose maske, pa osobe koje ne čuju ne mogu čitati s usana i komunicirati. Međutim, Ema, učenica Srednje zubotehničke škole u Sarajevu čiji roditelji također ne čuju, odlučila je napraviti promjenu. U svojoj školi počela je podučavati buduće zdravstvene radnike znakovnom jeziku, prvi takav projekat u sarajevskim srednjim školama. https://www.slobodnaevropa.org/a/inkluzija-djeca-skola-gluhi-znakovni-jezik/33628087.html https://www.slobodnaevropa.org/a/inkluzija-djeca-skola-gluhi-znakovni-jezik/33628087.html Sat, 20 Dec 2025 12:21:29 +0100 Bosna i HercegovinaVideoMultimedijawebteam@rferl.org (Dženana Halimović, Miran Jelenek) Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva? Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske. S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. "Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen", prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine. Kaže, snajperist nije stao na jednom pogotku. "Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano." Da je snajperist bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksist. "Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete." Hasan je imao auto i odlučio je Elvedina odvesti do bolnice. "Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad." Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno. Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperist Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj teroriziranje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi. Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovno pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužiteljstva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju. Istraga otvorena pred objavu knjigePočetkom novembra, talijanski mediji objavili su da je milansko tužiteljstvo pokrenulo istragu o "vikend snajperistima" koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazzenija, plaćali velike iznose novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom, "iz zabave", ubijali građane u opkoljenom Sarajevo. Gavazzeni je nakon nekoliko pokušaja RSE da ga intervjuira posredno poručio da ne želi govoriti. U međuvremenu, održao je pres-konferenciju u Milanu gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o "snajper safariju". Gavazzeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo pisati triler o ovome. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao. Sve do 2022. godine i dokumentarca "Sarajevo safari" slovenskog redatelja Mirana Županiča. I u filmu, a i nakon prijave 2025., ključan lik je Edin Subašić, penzionirani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije dobile obavještajne službe Armije BiH nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. u naselju Hrasno Brdo. "Tad smo saznali da postoji 'safari' na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Mi smo upoznali obavještajne službe Italije koje su bile tada u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i, vrlo brzo, otprilike negdje početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle sve kreće i da je intervencijom talijanskih vlasti to prekinuto", ponovio je Subašić medijima više puta u novembru i decembru nakon informacija da je pokrenuta istraga. Ono što niko ne nudi i o čemu ne govori je odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili. RSE je odgovor potražio od obavještajnih agencija Italije, tužiteljstva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu, generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar. Gavazzeni sada iznosi podatke da su se sudionici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, odakle bi potom u Sarajevo, u snajperska legla, odakle su, prema prijavi, mogli pucati po Sarajlijama. S aerodroma u Trstu, za RSE kažu da nemaju podataka o letovima tokom '90-ih. Ako ih je i bilo, čuvani su svega dvije godine. "Shvatit ćete stoga da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak i statistike prometa iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene su na opće podatke podijeljene na domaće i međunarodne, te redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prijevoznika itd", odgovorili su s Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima "snajper turistima". Ono što Gavazzeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od tih osoba koje tužiteljstvo istražuje zbog sumnje na "ubistvo s predumišljajem otežano okrutnošću i niskim pobudama". O 'safariju' pred Sudom u HaaguRiječ "safari" kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali po opkoljenom gradu, spomenuta je 2003. godine u Haškom tribunalu prilikom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017, tokom suđenja Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine. Svjedok je imenovao Nicholasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, rekavši da je došao na "safari, da lovi ljude". Kako i kad je Ribić došao, nije moguće sa sigurnošću utvrditi. Ali ono što se zna jeste da je riječ o čovjeku koji je porijeklom iz BiH. Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske - Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova je jedinica bila dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS i djelovala je u okviru srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, ali i Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu. "Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade, tamo su mu roditelji bili iz Kanade. Porijeklom je bio iz BiH", kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali po stanovnicima Sarajeva. Međutim, stranih dobrovoljaca je bilo. Za Šešliju, oni su došli iz ideoloških razloga da ratuju. "Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, tamo iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz, eto, ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla." Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda, potvrđuje i snimak uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, a kasnije i sudski proces u Kanadi. Zbog vezanja mirovnjaka za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora. No, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva. Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, za RSE kaže da imaju saznanja da je riječ o nekoliko ljudi. "Mi imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota, nedjelja. Drugih, koliko je to tačno i kad je to tačno bilo, definitivno nemamo informacija. I, isto tako imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji sada ne žive u Kanadi, koji su negdje na drugim mjestima", kaže Ramić i dodaje da ima informacije o tome da će kanadsko pravosuđe započeti istražne pripremne radnje o ovim odlascima. Domaći i strani 'četnici' na GrbaviciJedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu "safarija" Nikolu (Nicholasa) Ribića znao je i sjeća ga se Slavko Aleksić, četnički vojvoda, jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg je bilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju. Aleksić je početkom rata vodio paravojnu jedinicu pod nazivom – Četnički odred Novog Sarajeva, koji je poslije stavljen pod okrilje Vojske Republike Srpske. Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti. RSE se javio telefonom iz bolnice u Beogradu. U njegovoj su jedinici, kaže za RSE, bili stranci, ali ne oni o kojima se danas govori. "Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali uvijek je bilo oko dvadesetak tu na licu mjesta. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su dolazili, nikada nikoga nismo vidjeli, niti se iko ikada nama javio ni u komandu, ni meni lično kao komandantu sektora", rekao je Aleksić. Različito od Aleksića, u Haagu 2007. govorio je John Jordan, američki vatrogasac, koji je ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva. Kaže, tamo je vidio strance "safari ubice" i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji. Iako nikad nije vidio nijednog od njih da puca, vidio je kako s njima postupaju i premještaju ih oko poznatih snajperskih položaja. "Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s terenom, a njegov način odijevanja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da su to turisti-strijelci. To je izraz na koji sam prvi put naišao u Bejrutu gdje smo vidjeli da se ista stvar događa oko zelene linije", rekao je tada Jordan. Florence Hartmann, bivša glasnogovornica Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni znali za to, ali ne i kako je organizirano. "Izuzetno je važno da je pokrenuta pravosudna istraga i da se mora istražiti ko su bili organizatori", rekla je. Hrvatski novinar prijavio i Aleksandra Vučića zbog boravka na ratištu oko SarajevaHrvatski novinar Domagoj Margetić proslijedio je u novembru tužiteljstvu u Milanu, koje vodi istragu o "vikend snajperistima", informacije da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sudjelovao ili pomagao u "snajper turizmu". Margetić je objavio fotografije na kojima je Vučić bio prisutan na jednom od srpskih položaja u Sarajevu s koje su, prema svjedocima, strani državljani i srpske snage pucali i ubijali civile. Vučić je optužne odbacio i rekao da nikada nije nosio snajper i najavio tužbe protiv medija koji su to objavili, dodavši da će angažirati najbolje svjetske advokate. Vučić je u intervjuu za TV Informer rekao da nije čuo za takav "safari". "Ali, to nije važno. Nisam imao pušku, čak i kada sam došao i pitao mogu li da budem sa vama, rekli su mi 'mali, vraćaj se, treba nam novinar, ko zna engleski'. Toliko je bez veze priča i to svi znaju, imam snimke, svedoke i tamo gde govore da je puška, tu je bio stativ od kamere, nosio sam snimatelju", rekao je Vučić. Snajperista stranog reportera pitao želi li da nekog ubije i da to snimiStrani novinari i fotoreporteri skoro sve vrijeme rata od 1992. do kraja 1995. imali su povremeno priliku boraviti na položajima srpskih snaga oko Sarajeva. Radio Slobodna Evropa je s nekima od njih stupio u kontakt, no niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca. Peter Kullmann došao je prvi put 1992. kao fotograf agencije Reuters. U zimu te godine, kaže negdje oko Božića, i sam je bio meta snajpera, dok je s novinarom Reutersa Kurtom Schorkom pokušavao napustiti tadašnju UN bazu u Sarajevu. "Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen nekom od nas dvojice, ali imali smo sreće", prisjetio se za RSE. Kullmann je u kasnijim mjesecima s novinarom New York Timesa Johnom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju. Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Bili su to ljudi porijeklom s Balkana, koji su radili i živjeli u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Stuttgarta, gdje je on odrastao, nakon što završe poslove petkom, na obruče opkoljenog grada. "Dolazili su u grupama, odmah poslije posla, u petak navečer autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda noću odlazili nazad i na vrijeme bili na svojim radnim mjestima u ponedjeljak. Bili su poznati kao vikend četnici", ispričao je za RSE. Sjeća se da su imali i nosili oružje i bili voljni da pucaju. "Dešavalo se da me neko od njih pita – želim li da pucaju, mogu li to snimiti svojom opremom. Naravno, rekao sam, ne, nemojte to raditi. Postanete jako napeti i blizu panike, jer bi očito bila noćna mora da neko bude upucan, jer neki novinar, fotograf sjedi pored snajperista i želi se pohvaliti da vidi koliko je dobar. Stvar je u tome što ne smijete ljutiti ove tipove. Ali, opet, morate samo izmišljati i pronaći razlog zašto to ne bi trebali učiniti", prisjetio se Kullmann. RSE je ispričao da su na njega i Burnsa pucali kad su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, upitali su ih zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, koje je bilo jasno označeno natpisom New York Times, i to odmah nakon što su napustili njihove položaje. "Rekli su da jesu pucali, jer im se to činilo zabavno. Mislili su da je to smiješno, zabavljalo ih je." Talijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv 'muslimana i Jevreja'Mario Boccia obišao je, kaže, skoro sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, pa tako i u BiH. Na ratne turiste iz Italije nije naišao, jer bi, tvrdi, odmah izvještavao o tome. Ali, strance je sretao u BiH. "Na Grbavici sam upoznao i fotografirao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz SAD-a. Obojica su bili izrazito ideološki motivirani i nisu imali problema da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao 'nacistom' koji se borio protiv 'muslimana i Jevreja'." 'Kakvi su to ljudi?'"Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine", pitao se na snimku 7. maja 1992. Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperom u sarajevskom naselju Hrasno-Brdo, gdje je godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj izjavi su u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude. Slično ocu Rifatu tada, s pitanjima i posljedicama monstruoznog čina i danas živi Elvedin. "Dođem jednostavno da vidim to, da doživim taj njegov osjećaj kakav je imao u tom momentu. Najviše bih volio da ga mogu vidjeti ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom momentu dok je pucao na mene? I ne znam, da li mu je, da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio." Tužiteljstvo u Milanu trebalo bi o rezultatima istrage javnost obavijestiti u martu 2026. godine. Ako podigne optužnicu i dokaže krivicu, bit će to prvi slučaj u Europi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu. U međuvremenu, bh. pravosuđe provjerava navode, ali dosad nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, posebno djece u Sarajevu. Procesuiranje odgovornih za opsadu i zločine u SarajevuOpsada Sarajeva trajala je 1.425 dana. Napadi na civile s položaja vojske Republike Srpske, prema presudama Suda u Hagu, odvijali su se svugdje i u svako doba dana ili noći. Pravosnažno, za opsadu Sarajeva, pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Hagu na doživotnu robiju osuđen je Stanislav Galić, dok je 29 godina zatvora dobio Dragomir Milošević, obojica nekadašnji komandanti Sarajevsko-romanijskog korpusa koji su držali pod opsadom Sarajevo 44 mjeseca. Dio doživotnih presuda Radovanu Karadžiću, ratnom predsjedniku Republike Srpske, te Ratku Mladiću, ratnom komandantu vojske RS-a, odnosi se upravo na teroriziranje civilnog stanovništva Sarajeva. Pred domaćim pravosuđem za zločine u opkoljenim dijelovima grada, do sada je procesuirano više osoba. https://www.slobodnaevropa.org/a/snajper-safari-vikend-cetnici-rat-opsada-sarajevo/33619181.html https://www.slobodnaevropa.org/a/snajper-safari-vikend-cetnici-rat-opsada-sarajevo/33619181.html Fri, 12 Dec 2025 07:30:00 +0100 Bosna i HercegovinaRegijaAktuelnowebteam@rferl.org (Dženana Halimović, Meliha Kešmer) Ko su bili ljudi koji su preko snajperskog nišana gađali stanovnike opkoljenog Sarajeva tokom rata, pitanje je na koje već tri decenije nema odgovora. Je li među njima bilo i onih koji su plaćali da, kao na safariju, ubijaju djecu, žene i starije pokazat će istrage, poput one u tužilaštvu u Milanu. I kanadske vlasti najavile su kako će ispitati navode o njihovim državljanima. Ono što se zna jeste da su na srpske položaje iznad Sarajeva dolazili stranci, ali i ljudi koji vode porijeklo s ovih prostora, a živjeli su u inostranstvu. Za RSE ovo ne spore ni oni koji su u tim jedinicama komandovali. Da li su to bili već poznati vikend četnici ili "safari ubice" znat će se početkom naredne godine. https://www.slobodnaevropa.org/a/snajper-safari-sarajevo-zrtve-/33620658.html https://www.slobodnaevropa.org/a/snajper-safari-sarajevo-zrtve-/33620658.html Fri, 12 Dec 2025 07:19:34 +0100 Bosna i HercegovinaVideoMultimedijawebteam@rferl.org (Dženana Halimović, Meliha Kešmer, Miran Jelenek) Uposlenici Javnog radio-televizijskog servisa Bosne i Hercegovine na protestima pred državnim parlamentom zatražili su prestanak opstruiranja provođenja Zakona o javnom sistemu, te djelovanje države kako bi se 50 miliona sredstava od naplate takse, koji je entitetski emiter Radio televizija Republike Srpske nezakonito prisvojio, vratilo državnom emiteru.   https://www.slobodnaevropa.org/a/bht-bhrt-protest-emiter/33607019.html https://www.slobodnaevropa.org/a/bht-bhrt-protest-emiter/33607019.html Thu, 27 Nov 2025 13:42:36 +0100 Bosna i HercegovinaVideoMultimedijawebteam@rferl.org (Dženana Halimović, Edib Bajrović, Miran Jelenek)