https://www.slobodnaevropa.org Radio Slobodna Evropa/Radio Liberty je međunarodni medij koji pokriva Centralnu i Istočnu Evropu, Kavkaz, Centralnu Aziju, Rusiju, Bliski istok i zemlje Balkana. https://www.slobodnaevropa.org/Content/responsive/RFE/sh-SH/img/logo.png https://www.slobodnaevropa.org sh Sva prava zadržava 2010 - RFE/RL, Inc. 60 Fri, 24 Apr 2026 00:58:45 +0200 Pangea CMS – RFE/RL Predsjednik Republike Srpske ima širok spektar ustavnih i zakonskih ovlaštenja. On predlaže Narodnoj skupštini kandidata za predsjednika Vlade i to u roku od deset dana od prestanka mandata prethodnoj Vladi, bez obzira da li se radilo o ostavci, izglasavanju nepovjerenja ili raspuštanja, odnosno skraćenja mandata Narodne skupštine. Ukoliko dođe do krize u funkcionisanju Vlade, predsjednik ovog bh. entiteta može, na inicijativu najmanje 20 poslanika i nakon konsultacija sa predsjednikom skupštine i predsjednikom Vlade, zatražiti ostavku premijera. Ukoliko do ostavke ne dođe, entitetski predsjednik ima ovlaštenje da predsjednika Vlade razriješi dužnosti. Pored toga, predsjednik RS može da traži od Vlade da izloži stavove o pojedinim pitanjima, od značaja za RS, sazove sjednicu Vlade i stavi na dnevni red pitanja iz njene nadležnosti. Pored toga, može, pošto sasluša mišljenje predsjednika Vlade i predsjednika skupštine, da odluči da skupština bude raspuštena. Istovremeno, može tražiti od predsjednika Narodne skupštine RS sazivanje sjednice ovog zakonodavnog tijela. Ima pravo predlaganja zakona, drugih propisa i opštih akata. O ocjenjivanju ustavnostiEntitetski predsjednik može, bez ograničenja, pokrenuti postupak za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti pred Ustavnim sudom entiteta. Entitetski predsjednik predlaže Narodnoj skupštini RS kandidate za predsjednika i sudije Ustavnog suda RS na prijedlog Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Ukazom proglašava zakon u roku od sedam dana od dana njegovog usvajanja u Narodnoj skupštini. U tom roku može zahtijevati od skupštine da ponovo odlučuje o zakonu. Predsjednik Republike je dužan da proglasi zakon koji je ponovo usvojen u Narodnoj skupštini. Jedna od nadležnosti su i pomilovanja, te dodjela odlikovanja i priznanja utvrđena zakonom. Ko mijenja predsjednika RS?Predsjednik RS određuje koji će ga potpredsjednik RS zamjenjivati u slučaju privremene spriječenosti da obavlja svoju funkciju. Predsjednik Republike ima dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda. Predsjednika i potpredsjednike Republike biraju građani neposredno i tajnim glasanjem na vrijeme od četiri godine. Isto lice može biti izabrano za predsjednika i potpredsjednika najviše dva puta uzastopno. Kako se bira predsjednik i potpredsjednici RS?Predsjednik i potpredsjednici RS direktno se biraju sa liste kandidata za predsjednika Republike Srpske, tako što je za predsjednika izabran kandidat koji ostvari najveći broj glasova. Za potpredsjednike su izabrani kandidati iz druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova iza izabranog predsjednika RS. https://www.slobodnaevropa.org/a/predsjednik-republike-srpske-nadleznosti/33672700.html https://www.slobodnaevropa.org/a/predsjednik-republike-srpske-nadleznosti/33672700.html Sun, 08 Feb 2026 22:09:05 +0100 Bosna i Hercegovinawebteam@rferl.org (Dženana Karabegović) Sarajevo je jedini grad na Zapadnom Balkanu pobratim Teheranu. Ipak, gradska vlast ostaje nijema na nasilje i represiju koju vlasti provode nad demonstrantima u glavnom iranskom gradu i drugim mjestima u toj državi. Na pitanje zbog čega, gradski oci odgovaraju kako su iznenađeni pitanjem Radija Slobodna Evropa, jer, kako kažu, "nisu razmišljali o reakciji". U obračunima vlasti sa učesnicima protesta koji od decembra traju u Iranu, ubijeno je, prema podacima međunarodnih organizacija, najmanje četiri hiljade osoba, a više od 20 hiljada pritvoreno. Analitičari za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocjenjuju kako bi bilo "moralno" podržati proteste koji predstavljaju "tračak svjetlosti" u borbi za demokratiju u represivnom iranskom režimu. Zašto nema osude?Sarajevo se pobratimilo sa Teheranom 2016. godine, u vrijeme kada je gradonačelnik bio Ivo Komšić. Zvanično je tada saopšteno da je cilj bratimljenja bio uspostavljanje saradnje u oblasti kulture, kao i u društvenim, turističkim i uslužnim sektorima. Komšić nije odgovarao na pozive Radija Slobodna Evropa o razlozima bratimljenja, ali ni ćutnji deset godina kasnije na zbivanja u Iranu. Nisu odgovarali na upit ni u sarajevskoj Opštini Stari Grad, koja se 2017. bratimila s Distriktom 12 u Teheranu. Pozivu da odgovori se odazvao sadašnji gradonačelnik Sarajeva Samir Avdić. Na pitanje RSE zbog čega je izostala reakcija Grada na dešavanja u Teheranu, kaže kako "iskreno" nije o tome razmišljao. "Fokus našeg života, rada i posla je, bez obzira na sve, da grad Sarajevo ima 34 ili 35 pobratimskih gradova. Na neki način, manje-više, svi vodimo svoje živote i radimo najbolje što je moguće. Zaista mi je prije svega žao, kao čovjeku, a evo i kao gradonačelniku Sarajeva, što se dešava. Mislim da unutar svake zemlje svako treba da uređuje shodno zakonu ono što mu je po ustavu naloženo. Ali, iskreno, nisam o tome razmišljao", naveo je Avdić. Na pitanje da li bi Sarajevo moglo uputiti riječi saučešća porodicama stradalih, gradonačelnik Samir Avdić izbjegao je konkretan odgovor. "Da ja, kao gradonačelnik, u ime Grada Sarajeva šaljem neke poruke... Ne znam stvarno. Iskreno da budem, nemam odgovor na to pitanje. Naravno da imam svoje osjećaje i da mi nije u redu da nevini ljudi stradaju", rekao je. Ni predsjedavajući Gradskog vijeća Sarajeva, Alen Girt, nije zauzeo jasan stav. "U ovom trenutku ne bih davao neke specijalne komentare. Mi smo nova administracija i, iskreno, ne znam trenutne odnose sa Gradom Teheranom. To mi nije jasno kao predsjedavajućem Gradskog vijeća", naveo je Girt za RSE. Ipak, dodao je da "ne samo Grad Sarajevo, nego svaki čovjek treba da se očituje po pitanju kršenja ljudskih prava i sloboda, bilo gdje u svijetu, ne samo u Teheranu". "Postoje kršenja ljudskih prava, to je jasno, i slažem se da se treba očitovati. Ali, nešto konkretno iz Grada Sarajeva trenutno nema." Šta kažu građani Sarajeva?"Sarajevo je grad koji je preživio opsadu i zna šta znači protest protiv represije", poručila je Melisa, stanovnica Sarajeva za RSE. Dodaje kako je zbog te činjenice "izostanak bilo kakve reakcije porazniji od same političke odluke o šutnji". I njen sugrađanin Emir za RSE ističe da je "reakcija bila nužna". "Trebali su imati bilo kakvu reakciju, obzirom na dobre odnose između Irana i BiH. Trebali su imati neki zvanični stav", poručio je. Sarajevo 'ne bi trebalo da ćuti'Profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Enver Kazaz izjavio je za RSE da izostanak, ne samo reakcije Sarajeva, već cijele Bosne i Hercegovine na represiju u Teheranu otkriva "duboku moralnu i političku krizu u domaćem društvu". "Činjenica je da je Sarajevo u političkom smislu grad koji je poprilično propao kada je u pitanju njegov odnos prema etičkoj odgovornosti prema onim dijelovima planete koji trpe bilo kakvu vrstu povijesnog ili političkog užasa", rekao je Kazaz. On je istakao da o represiji u Iranu nisu reagovali ni Predsjedništvo BiH, entitetske i kantonalne vlade, političke stranke, "čak ni udruženja građana". I profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Asim Mujkić ocijenio je za RSE da, iako formalni status pobratimstva Sarajeva i Teherana nema presudnu političku težinu, moralna osuda represije mora biti jasna. "Svakako je moje mišljenje osuditi represiju, pogotovo mjere koje se poduzimaju protiv onih koji se bore za pravedne društvene ciljeve, gdje god se ona dešava", rekao je Mujkić. Mujkić smatra da odgovor iz Sarajeva i Bosne i Hercegovine zbog toga mora biti jasan. "Režimska represija mora naići na osudu ako su naše vrijednosti ono što zovemo evropskim vrijednostima, ljudska prava, vladavina prava i demokratski sistem odlučivanja", rekao je. Istorija prijateljstva i ratna podrškaOdnos Bosne i Hercegovine i Irana ima duboke korijene. Tokom rata devedesetih godina prošlog vijeka, Iran je bio jedan od ključnih saveznika BiH, pružajući humanitarnu i finansijsku pomoć, dok su iranski dobrovoljci učestvovali u borbama na strani Armije BiH. U Teheranu postoji Ulica Bosne i Hercegovine, nazvana u znak prijateljstva i uvažavanja dviju zemalja, a značajan dio tamošnjeg muzeja posvećen je ratu u BiH – uključujući maketu Tunela spasa, eksponate o opsadi Sarajeva, genocidu u Srebrenici i životu djece pogođene ratom. To je jedini muzej izvan BiH posvećen tom periodu. Od 2016. godine Iran i Teheran u Sarajevu realizuju niz kulturnih projekata: izložbe, filmske sedmice i književne večeri. Tokom 2026. planirani su novi događaji fokusirani na film, kaligrafiju, jezik i filozofiju. Na sastanku ambasadora Irana u BiH s gradonačelnikom Sarajeva krajem oktobra prošle godine najavljeno je i održavanje Dana kulture Sarajeva u Teheranu. Nije precizirano kada. Stručnjaci podsjećaju da bratimljenje gradova, koje je počelo nakon Drugog svjetskog rata kao simbol mira i pomirenja, omogućava moralnu i političku podršku. Barselona je tako tokom opsade Sarajeva, čak, proglasila grad svojim 11. distriktom. https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-iran-sarajevo-teheran-bez-reakcije-nasilje-represija-demonstranti/33662373.html https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-iran-sarajevo-teheran-bez-reakcije-nasilje-represija-demonstranti/33662373.html Thu, 29 Jan 2026 07:36:03 +0100 Bosna i HercegovinaAktuelnowebteam@rferl.org (Dženana Karabegović, Dženana Halimović) Ana Trišić Babić trenutno je savjetnica Milorada Dodika, bivšeg predsjednika Republike Srpske. Njeno ime pojavilo se u medijima u kontekstu dogovora za glavnog pregovarača Bosne i Hercegovine i Evropske unije između Milorada Dodika, lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Dragana Čovića, lidera Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH na sastanku u Banjaluci, 13. oktobra. Izvor blizak SNSD-u za Radio Slobodna Evropa tvrdi da Trišić-Babić nije zvanično predložena na posljednjem sastanku Milorada Dodika i Dragana Čovića u Banjaluci, već da se njeno ime "od ranije" nalazi u "najjužem krugu kandidata". Članica je Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika. Šta je još poznato o Trišić-Babić?Ana Trišić Babić je obavljala dužnost zamjenice ministra vanjskih poslova BiH u periodu od 2010. do 2014. godine. Tokom ovog mandata je učestvovala u vanjskopolitičkim aktivnostima, uključujući angažman oko euroatlantskih integracija BiH. Nakon što je Milorad Dodik postao član Predsjedništva BiH, Trišić Babić je postala njegova savjetnica za vanjsku politiku od 2018. do 2022. godine. Od 2001. do 2007. godine radila je u Ministarstvu vanjskih poslova BiH kao pomoćnica ministra za bilateralne odnose. U periodu od 1999. do 2000. je bila u kabinetu predsjednika Vlade RS. Rođena je 1967. u Banjaluci. Završila je pravni fakultet. Govori engleski i njemački jezik. Ko može biti privremeni predsjednik?Ustav RS predviđa da potpredsjednik preuzima funkciju predsjednika u slučaju privremene spriječenosti, ali ne definiše šta se dešava kada mandat trajno prestane. Republika Srpska ima dva potpredsjednika – iz reda hrvatskog i bošnjačkog naroda. Milorad Dodik je svoje ovlaštenje prenio na Davora Pranjića, potpredsjednika iz reda hrvatskog naroda, ali ta odluka nije zvanično objavljena i pravno je sporna. Da li je RS ranije imala vršioca dužnosti predsjednika?Do sada je Republika Srpska samo dva puta imala privremenog predsjednika. Prvi put 1999. godine, kada je visoki predstavnik Karlos Vestendorp smijenio tadašnjeg predsjednika Nikolu Poplašena, a vršilac dužnosti postao Petar Đokić, tadašnji predsjednik parlamenta. Drugi put tu funkciju je preuzeo Igor Radojičić, nakon iznenadne smrti predsjednika Milana Jelića. Oba slučaja bila su pravno upitna, jer Ustav RS predviđa da predsjednika može privremeno zamijeniti samo potpredsjednik — ne i predsjednik Narodne skupštine. Šta je poznato o prijevremenim izborima za predsjednika RS?RS nema predsjednika od augusta kada je Milorad Dodik osuđen na zatvorsku kaznu, koju je otkupio, te zabranu obavljanja javnih političkih funkcija u narednih šest godina, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH. Visoki predstavnik spriječio je provođenje secesionističkih poteza vlasti u RS, predvođenih Dodikom, kojim se podrivaju državne institucije u BiH. U bh. entitetu Republika Srpska prijevremeni izbori za predsjednika RS će biti održani 23. novembra. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine ovjerila je 1. oktobra pet političkih stranaka i dva nezavisna kandidata za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske (RS) iz reda srpskog naroda koji će biti održani 23. novembra. Političke stranke koje su podnijele prijavu su: Savez nezavisnih socijaldemokrata -SNSD-Milorad Dodik, Savez za novu politiku, Ekološka partija Republike Srpske, Za pravdu i red - Lista Nebojše Vukanovića i Srpska demokratska stranka. Nezavisni kandidati koji su podnijeli prijavu su: Slavko Dragičević i Igor Gašević. Rok za prijavu je bio 29. septembar. Predizborna kampanja će trajati od 8. do 22. novembra. Prijevremeni izbori u ovom bh. entitetu će koštati oko 3,3 miliona eura, a novac je osiguran iz državnog ministarstva finansija. https://www.slobodnaevropa.org/a/ana-trisic-babic-dodik/33562922.html https://www.slobodnaevropa.org/a/ana-trisic-babic-dodik/33562922.html Sat, 18 Oct 2025 13:40:46 +0200 Bosna i Hercegovinawebteam@rferl.org (Dženana Karabegović) Branko Blanuša je član Srpske demokratske stranke (SDS) u Gradskom odboru Banjaluka. On je kandidat te političke partije za predsjednika RS na prijevremenim izborima koji će biti održani 23. novembra. Tako je odlučio Glavni odbor stranke 28. septembra. Republika Srpska nema predsjednika od augusta, kada je potvrđena presuda Miloradu Dodiku, bivšem predsjedniku RS, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Osuđen je na godinu zatvora a taj dio kazne je otkupio za oko 18.000 eura, te na šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija. Blanuša je bio kandidat SDS-a za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine na opštim izborima 2018. godine. U tu stranku je prešao 2013. godine iz Srpske napredne stranke, gdje je bio predsjednik gradskog odbora. Redovni je profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Banjaluci, a prethodno je bio i dekan ovog fakulteta. Doktor je elektrotehničkih nauka. Član je brojnih međunarodnih stručnih udruženja – IEEE Power Electronics Society, IEEE Industry Applications Society, IEEE Industrial Electronics Society. Održavao je predavanja na više univerziteta u zemlji i inostranstvu. Član je više uredničkih odbora i recenzent za međunarodne časopise, među kojima je i evropski naučni časopis iz oblasti energetske elektronike, EPE Journal. Rođen je 1969. godine u Banjaluci. Događanja u SDS-uSrpsku demokratsku stranku u posljednjih nekoliko mjeseci su potresali unutarstranački problemi. Radi se o Stranci koja je najglasnija opozicija Miloradu Dodiku i njegovom Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Lider Srpske demokratske stranke (SDS) Milan Miličević podnio je 13. jula ostavku na tu funkciju na sjednici na kojoj je trebalo da se raspravlja o povjerenju dosadašnjem lideru i predsjedništvu te najveće opozicione partije u bh. entitetu Republika Srpska. Milićević, inače gradonačelnik Teslića, uhapšen je 9. juna zbog, kako je navelo Tužilaštvo RS, sumnje da je počinio krivično djelo primanje mita i trgovina uticajem, dok je tokom pretresa u njegovoj kući pronađeno oko 200.000 eura. Sud je odbio prijedlog da mu se odredi pritvor. U vrijeme hapšenja uz njega su stali svi visoki funkcioneri SDS-a, navodeći da se radi o politički motivisanom procesu. Tada je odlučeno da stranku u naredna tri mjeseca vodi predsednik Glavnog odbora Jovica Radulović. Poslije ostavke Milićević je objavio otvoreno pismo članovima i simpatizerima SDS-a, u kojem je naveo da je podnio neopozivu ostavku "zbog mira u kući, koja se zove Srpska demokratska stranka". Hapšenje Miličevića udaljilo je mogućnost realizacije planova opozicije u RS da se dogovore sa strankama u drugom entitetu, Federaciji Bosne i Hercegovine i da izbace Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika iz vlasti na nivou BiH. SDS u partnerstvu sa Partijom demokratskog progresa i Listom za pravdu i red sklopio je početkom godine savez sa strankama sarajevske "Trojke" koja okuplja Socijaldemokratsku partiju (SDP) BiH, Narod i Pravdu, te Našu Stranku s jasnim ciljem izbacivanja Dodikovog SNSD-a iz državne vlasti. Međutim, SNSD mjesecima sprječava smjenu svojih ministara i zamjenika koristeći se bojkotom ili napuštanjem sjednica, što im omogućuje Ustav BiH i komplicirane poslovničke procedure. Karadžić osnivač SDS-aSDS je prije 35 godina osnovao danas osuđeni ratni zločinac Radovan Karadžić, ali je ova stranka nakon ratnog perioda povremeno činila vlast u Republici Srpskoj. SDS trenutno ima 12 poslanika u entitetskom parlamentu koji broji 83 zastupnika, tri poslanika od ukupno 57 u državnom parlamentu i 11 (grado)načelničkih pozicija, uglavnom, u manjim opštinama. U najvećem gradu Banjaluci, naprimjer, SDS nema niti jednog odbornika, ali već tri decenije neprikosnoveno upravlja drugim najvećim gradom, Bijeljinom, kao glavnom utvrdom do sad neosvojivom za SNSD. https://www.slobodnaevropa.org/a/sds-bih-kandidat-rs-predsjednik/33543151.html https://www.slobodnaevropa.org/a/sds-bih-kandidat-rs-predsjednik/33543151.html Sun, 28 Sep 2025 14:51:33 +0200 Bosna i Hercegovinawebteam@rferl.org (Dženana Karabegović) Davor Pranjić koji je potpisao Ukaz o izmjenama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima u Službenom glasniku Republike Srpske (RS) dolazi iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Nekoliko dana uoči potpisivanja Ukaza, Dragan Čović, lider Hrvatske demokratske zajednice BiH, je izjavio, kako bh. entitet "Republika Srpska nema predsjednika" i da to "treba popuniti". "Ono što znamo je da nemamo predsjednika Republike Srpske u ovom trenutku, to mjesto treba popuniti", kazao je Čović na konferenciji za novinare, 15. septembra, nakon sjednice HDZ-a u Mostaru. Naveo je i da ga je potpredsjednik RS iz reda Hrvata, Davor Pranjić, o svemu tome detaljno izvijestio. Pojasnio je i da se to odnosi na činjenicu da će "ovih dana uslijediti postupak prijenosa ovlasti kako bi neko preuzeo obaveze provedbe tekućih poslova izbora novog predsjednika". Pranjićev potpis u praksi znači da je preuzeo predsjedničke dužnosti od Milorada Dodika, kojem je 18. avgusta Sud Bosne i Hercegovine oduzeo mandat entitetskog predsjednika, usljed pravosnažne presude zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Zakoni u RS postaju važeći kada ukaz o njima potpiše predsjednik entiteta, te oni budu objavljeni u Službenom glasniku RS. Nije poznato kada je zvanično Dodik prenio svoja ovlaštenja na Pranjića. Ko je Davor Pranjić?Pranjić je za potpredsjednika RS izabran na opštim izborima 2022. godine. On je predsjednik Gradskog odbora Hrvatske demokratske zajednice BiH, te potpredsjednik Udruženja Hrvata BiH "Prsten". U biografiji na službenoj stranici se navodi kako je rođen u Sanskom Mostu 1994. gdje je završio osnovnu i srednju školu, te da je doktor medicine. Kada potpredsjednik preuzima predsjedničke dužnosti?RS ima dva potpredsjednika, ali oni ne mogu da preuzmu predsjedničke dužnosti u slučaju da entitet nema predsjednika, kao što je sada slučaj. Oni ih mogu preuzeti samo privremeno, i to ako im predsjednik to prepusti. Posljednji put sličan slučaj se dogodio krajem 2024., kada je Dodik zbog operativnog zahvata svoje dužnosti prepustio Pranjiću. RS trenutno nema predsjednika, a novog bi trebalo da dobije 23. novembra, za kada su zakazani prijevremeni izbori za ovu funkciju. Kako se bira potpredsjednik RS?U entitetu Republika Srpska se direktno na izborima biraju predsjednik i dva potpredsjednika. Ustav RS nalaže da moraju biti iz sva tri konstitutivna naroda- Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Pripadnici "Ostalih" nemaju pravo da se kandiduju. Za predsjednika i potpredsjednike RS glasaju Bošnjaci, Srbi, Hrvati i "Ostali". Kandidat koji dobije najveći broj glasova će biti izabran za predsjednika RS, a dva kandidata koji se po broju osvojenih glasova nalaze na drugom i trećem mjestu će biti potpredsjednici. Drugi potpredsjednik je Ćamil Duraković. https://www.slobodnaevropa.org/a/sta-se-zna-davor-praljic-predsjendik-republike-srpske/33535111.html https://www.slobodnaevropa.org/a/sta-se-zna-davor-praljic-predsjendik-republike-srpske/33535111.html Fri, 19 Sep 2025 18:37:42 +0200 Bosna i HercegovinaAktuelnoZaštowebteam@rferl.org (Dženana Karabegović) Nakon što je Vlada Slovenije donijela odluku da zabrani ulazak Miloradu Dodiku u tu zemlju, neustavna Vlada Republike Srpske (RS) donijela je odluku da zabrani ulazak u taj bh. entitet predsjednici Slovenije Nataši Pirc Musar, kao i potpredsjednici Vlade i ministrici vanjskih i evropskih poslova te zemlje Tanji Fajon. Vlada RS nema nadležnost za ovakve odluke, jer je to nadležnost države Bosne i Hercegovine i njenih institucija, a ne entiteta. Ustav BiH o nadležnostima za vanjsku politikuVanjska politika i međunarodni odnosi su nadležnost države Bosne i Hercegovine, ne njenih entiteta (Republika Srpska, Federacija BiH). Ko je nadležan za vanjsku politiku?Vanjska politika BiH je isključivo u nadležnosti državnih institucija. To su Predsjedništvo BiH i Ministarstvo vanjskih poslova BiH. O čemu odlučuju Predsjedništvo BiH i Ministarstvo vanjskih poslova BiH?Predsjedništvo BiH se sastoji od tri člana (po jedan iz svakog konstitutivnog naroda - Bošnjak, Srbin, Hrvat.). Odlučuje o vanjskim poslovima i odnosima sa stranim državama i organizacijama. Ministarstvo vanjskih poslova BiH provodi vanjsku politiku, uključujući pregovore i odnose sa stranim diplomatama. Nadležnost ministarstva su diplomatski odnosi, uključujući izdavanje viza i odobravanje ulaska stranih zvaničnika. Ministarstvo vanjskih poslova BiH izdaje vize i odobrava ulazak diplomata ili stranih državljana na teritorij BiH. Entiteti nemaju pravo da vode vanjsku politiku ili da donose odluke o ulasku stranih diplomata ili zvaničnika. Koja je uloga Granične policije BiH i Službe za poslove sa strancima?Granična policija BiH kontroliše ulazak i izlazak ljudi iz BiH, uključujući diplomate. Njihove odluke o ulasku stranih diplomata ili zvaničnika se temelje na odlukama koje donosi Ministarstvo vanjskih poslova BiH ili Predsjedništvo BiH. Granična policija BiH nije ovlaštena da samostalno odlučuje o zabrani ulaska diplomata. Imunitet diplomata i diplomatske misijeDiplomati i visoki državni službenici uživaju imunitet prema Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima koju je Bosna i Hercegovina ratifikovala. To znači da diplomate imaju pravo na slobodno kretanje unutar BiH. Bilo kakve zabrane njihovog ulaska ili boravka moraju biti u skladu s međunarodnim pravom i normama. https://www.slobodnaevropa.org/a/zabrana-ulaska-bih-fajon-pirc-dodik-rs/33528474.html https://www.slobodnaevropa.org/a/zabrana-ulaska-bih-fajon-pirc-dodik-rs/33528474.html Fri, 12 Sep 2025 10:13:39 +0200 Bosna i HercegovinaAktuelnowebteam@rferl.org (Dženana Karabegović) Bivši predsednik Republike Srpske Milorad Dodik, dok je još bio na čelu tog bh. entiteta, najmanje je pet puta putovao van granica Bosne i Hercegovine (BiH) uprkos poternici koja je raspisana za njim u toj zemlji u okviru postupka koji je vodio protiv njega. Kontroverze s Dodikovim prelascima granice nisu prestale i nakon što mu je oduzet mandat predsednika RS zbog pravosnažne sudske presude i pošto mu je Sud BiH ukinuo meru pritvora. Poslednji sporni slučaj desio se 21. avgusta, posle čega se u medijima pojavila informacija da je Granična policija BiH omogućila Dodiku VIP tretman na banjalučkom aerodromu odakle je odleteo u Beograd. Odlazak Dodika u Beograd sam po sebi nije bio sporan, ali jeste privilegija VIP (very important person) statusa koji mu je pružen kao predsedniku RS, iako on to nije više od 18. avgusta. Zašto su sporna Dodikova putovanja?Sud BiH izrekao je 26. februara Dodiku kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, kao i meru sigurnosti zabrane obavljanja dužnosti predsednika Republike Srpske u trajanju od šest godina, od dana pravosnažnosti presude. Dodik je proglašen krivim zbog potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) ranije poništio. A tim zakonima vlasti u RS su pokušale da spreče sprovođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji tog entiteta. Ubrzo nakon prvostepene presude, Narodna skupština RS je usvojila set zakona kojima se ukida nadležnost pravosudnih i policijskih institucija BiH na teritoriji RS. Zbog toga je Sud BiH 17. marta raspisao centralnu poternicu za Dodikom, zbog sumnje u napad na ustavni poredak, a pošto se nije odazvao pozivu Tužilaštva na saslušanje. Zbog raspisivanja centralne poternice, Dodika je trebalo da uhapsi bilo koja od 16 policijskih agencija i uprava u BiH, među kojima je i Granična policija BiH. Nakon nekoliko meseci izbegavanja hapšenja, Dodik je u pratnji branioca 4. jula dobrovoljno došao u Tužilaštvo BiH, gde je ispitan u svojstvu osumnjičenog povodom istrage zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično delo "Napad na ustavni poredak". Sud BiH je na tom ročištu doneo rešenje o ukidanju pritvora, uz meru obaveznog povremenog javljanja državnom organu, čime mu je ponovo omogućeno da legalno putuje van zemlje, odnosno nije bilo pretnje da bi mogao da bude uhapšen pri prelasku granice. Gde je sve Dodik putovao?Za to vreme, od 17. marta do 4. jula, dok mu je tehnički bio onemogućen izlazak iz BiH zbog poternice, Dodik je otišao u inostranstvo najmanje pet puta. Prvi put je to bilo odmah nedelju dana kasnije, 24. marta, kada je Dodik, pod još nerazjašnjenim okolnostima, prešao kopnenu granicu između BiH i Srbije, kako bi otišao u Batajnicu, u okolini Beograda na obeležavanje godišnjice NATO bombardovanja. Granična policija BiH je tada objavila da sprovodi istragu u vezi s Dodikovim prelaskom državne granice. Rezultati istrage nisu poznati. Par dana posle toga, 26. i 27. marta Dodik je boravio u Jerusalimu na konferenciji o antisemitizmu. U Izrael je doputovao avionom Vlade RS iz Beograda. Nedugo zatim, 1. aprila Dodik se susreo u Moskvi s predsednikom Rusije Vladimirom Putinom. Dodik je na mreži X naveo da mu je Putin rekao da će se Rusija zalagati da se okonča rad međunarodnih institucija u BiH, uključujući visokog predstavnika Šmita. Makar prema dostupnim podacima, Dodik se skrasio više od mesec dana, da bi opet otišao u Moskvu 9. maja, ovog puta da bi prisustvovao svečanosti povodom 80 godina od pobede nad fašizmom. Tada se, prema njegovim rečima, četiri puta susreo s Putinom. Nešto manje od mesec dana kasnije, Dodik je 5. juna boravio u Budimpešti, gde se susreo s premijerom Viktorom Orbanom s kojim je, prema navodima Javnog servisa Radio Televizija RS (RTRS) razgovarao o tome da Mađarska preuzme finansiranje projekata u RS, od kojih je ranije odustala Nemačka zbog secesionističkih poteza vlasti u tom entitetu, okupljene oko Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Oduzimanje mandataDodik je u avgustu pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrana obavljanja javnih funkcija, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Sud BiH je 12. juna potvrdio prvostepenu presudu od 26. februara, a presuda je, kako je saopštio Sud, 1. avgusta otpremljena strankama, bez mogućnosti žalbe. To praktično znači da Dodik nije predsednik RS od 12. juna. Centralna izborna komisija BiH mu je oduzela mandat 18. avgusta, na osnovu pravosnažne presude Suda BiH. Sam Dodik je, uprkos njegovoj retorici, praktično prihvatio presudu kada je njegova odbrana tražila da mu se zatvorska kazna zameni novčanom. Sud je to prihvatio pa bi bivši predsednik RS trebalo da umesto godinu dana iza rešetaka platiti oko 36.500 konvertabilnih marakla (nešto više od 18.000 evra). Ipak, i pored takvog prihvatanja presude, Dodik nastavlja da se ponaša kao predsednik RS. Dodik ponovo prelazi granicuU prvoj posetilideru neke zemlje od pravosnažne presude, Dodik se 5. avgusta u Budimpešti susreo s Orbanom, koji mu je pružio podršku. U Mađarskoj je bio sa srpskom članicom Predsedništva BiH Željkom Cvijanović. Letovi aviona kojeg, između ostalih, koristi i DodikPodaci o letovima aviona Cessna 525C Citation CJ4 koji je Vlada RS kupila za potrebe zvaničnika tog entiteta. Za podatke o tim letovima RSE je koristio otvorenu ADS-B bazu, koja beleži signale koje avioni emituju tokom leta. Izdvojeni (boldovani) letovi su oni koji se poklapaju s Dodikovim putovanjima. DatumGrad / država25. avgustBeograd/Srbija21. avgustBeograd/Srbija17. avgustBeograd/Srbija8. avgustMalaga/Španija7. avgustTivat/Crna Gora6. avgustFrankfurt/Nemačka5. avgustBudimpešta/Mađarska3. avgustBeograd/Srbija24. julBeograd/Srbija22. julBeograd/Srbija14. julBeograd/Srbija13. julBeograd/Srbija11. julPrag/Česka9. julPrag/Česka7. jul.Prag/Česka27. junBudimpešta/Mađarska21. junTirana/Albanija18. junFrankfurt/Nemačka14. junTirana/Albanija10. junBeograd/Srbija8. junŠtutgart/Nemačka5. junBudimpešta-Beograd4. junBanjaluka-Beograd-Budimpešta16. majTirana/Albanija15. majBeograd/Srbija14. majFrankfurt/Nemačka9. majBeograd/Srbija29. aprilPrag/Česka28. aprilPrag/Česka26. aprilBeograd/Srbija25. aprilBeograd/Srbija23. aprilBeograd/Srbija15. aprilCirih/Švajcarska14. aprilBeč/Austrija14. aprilBudimpešta/Mađarska13. aprilBudimpešta/Mađarska12. aprilBanjaluka-Istanbul-Antalija10. aprilAntalija/Turska9. aprilBudimpešta/Mađarska7. aprilBudimpešta/Mađarska5. aprilBeograd/Srbija4. aprilBeograd/Srbija3. aprilBeograd/Srbija2. aprilFrankfurt/Nemačka27. martTel Aviv/Izrael25. martTel Aviv/IzraelPrema njegovoj izjavi od 10. avgusta, on je boravio u Crnoj Gori da se sastane s "nekim važnim Amerikancima". Prethodno su crnogorski mediji objavili da se Dodik 7. avgusta u Herceg Novom susreo s bivšim američkim specijalnim izaslanikom za Balkan Ričardom Grenelom (Richard Grenell), kao i da je sastanku prisustvovala i jedna republikanska članica Kongresa SAD. RSE nije mogao da potvrdi da je Dodik 7. avgusta boravio u Herceg Novom, mada javno dostupni podaci o letovima aviona pokazuju da je avion, koji je Vlada RS kupila za potrebe zvaničnika tog entiteta, sleteo tog dana u Tivat, najbliži aerodrom Herceg Novom. Dodik je za jutarnji program RTRS-a 10. avgusta najavio da će tog dana ići na još jednu destinaciju da se sastane s "važnim ljudima", ne navodeći ni destinaciju ni ljude. Zbog poslednjeg spornog prelaska granice 21. avgusta, kada mu je na aerodromu omogućen VIP tretman na osnovu funkcije predsednika RS koju pravno više nije obavljao, Granična policija BiH je saopštila da proverava sve navode i dostupne činjenice u vezi s prelaskom državne granice. Nije poznato dokle je došlo to proveravanje navoda i činjenica. Kako deluje, taj prelazak mu baš i nije trebao, budući da je kasnije tog dana u Beogradu prisustvovao košarkaškoj utakmici između reprezentacija Srbije i Slovenije, što je jedina poznata aktivnost s tog puta. Za razliku od aerodroma u Banjaluci, Dodik na utakmici u "Beogradskoj areni" nije dočekan kao uvaženi državnik. Na snimcima na društvenim mrežama vidi se Dodik kako hoda terenom, dok se halom razleže zaglušujuća buka – navijači su ga izviždali, između ostalog, uzvikujući "Pumpaj", što je jedan od slogana višemesečnih antivladinih protesta u Srbiji, da bi zatim s tribina usledile uvrede na račun predsednika Srbije Aleksandra Vučića koji je s Dodikom u dobrim odnosima. *Saradnja na tekstu Mirjana Jevtović https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-dodik-putovanja/33514664.html https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-dodik-putovanja/33514664.html Sat, 30 Aug 2025 07:39:01 +0200 Bosna i HercegovinaAktuelnowebteam@rferl.org (Dženana Karabegović, Andrej Zarević) Nepoštovanje sudskih odluka predstavlja elemente krivičnog djela. Tako ocjenjuju pravnici sa kojima je razgovarao Radio Slobodna Evropa, 23. augusta, jutro nakon što je Skupština RS na posebnoj sjednici usvojila niz neustavnih odluka i zaključaka. One se odnose na održavanje referenduma u tom bh. entitetu na kome bi se građani trebali izjasniti o presudi Suda Bosne i Hercegovine protiv Milorada Dodika i odluci Centralne izborne komisije (CIK) BiH kojom mu je oduzet mandat predsjednika RS. Sve odluke i zaključci, kažu sagovornici RSE, su neustavne i nezakonite, nemaju pravno dejstvo, već su isključivo političke prirode. "Referendum je demokratski način, ali njime se ne mogu pobijati odluke Suda Bosne i Hercegovine i Centralne izborne komisije BiH, koja je bazirana u odnosu na ono što je utvrdio sud", kaže za RSE pravnik Vehid Šehić, koji je inače i bivši član Centralne izborne komisije BiH. Skupština RS je usvojila zaključak da referendum u RS bude održan 25. oktobra. Referendumsko pitanje glasi: "Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Kristijana Šmita i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika RS, kao i odluku CIK-a o oduzimanju mandata predsjedniku RS Miloradu Dodiku?" Odluka o referendumu nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine koji ne predviđa mogućnost da entiteti samostalno raspisuju referendume o odlukama državnih institucija. Niži nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini zakonski mogu raspisati referendum samo o pitanjima iz svojih nadležnosti, ali ne i državnih. Za svaki referendum potrebna je odluka entitetskog parlamenta, koju može osporiti Ustavni sud BiH na zahtjev nekoliko ovlaštenih predlagača. Inače, odluku o referendumu 22. augusta pratilo je i usvajanje izmjena Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi po hitnom postupku, koje bi Skupštini RS trebale omogućiti formiranje posebnih komisija za referendume. Do zaključenja teksta za RSE nije odgovoreno iz Tužilaštva BiH, Kancelarije visokog predstavnika u BiH i Evropske komisije u BiH u vezi sa neustavnim potezima Skupštine RS. Dodiku je prestao mandat i prije odluke CIK-aPrema riječima Šehića, Dodiku je mandat prestao ne kada je Centralna izborna komisija donijela odluku o njegovom prestanku, već nakon što je odluka Suda BiH postala pravosnažna. "To je juni mjesec, tada su mu prestala prava, on je građanin sada. Dodik je priznao institucije države i iskoristio sva njemu dozvoljena prava u vezi presude. Nepoštovanje sudskih odluka predstavlja elemente krivičnog djela, vidjećemo kako će djelovati institucije države", ističe on. I pravnik Vlado Ademović kaže za RSE kako su odluke Skupštine RS, političke. "Može napisati šta ko hoće, ali je pitanje ima li spremnosti da se to provede. Od broja pristalica Milorada Dodika će zavisiti dalja politička situacija u BiH", kaže Ademović. Šta dalje?Nakon što je Centralna izborna komisija BiH donijela odluku o prestanku mandata Miloradu Dodiku, ima rok od 90 dana da raspiše i održi priveremene izbore za predsjednika RS. Jedan od zaključaka Skupštine RS je da se "protivi održavanju prijevremenih izbora", da se "poziva Dodik da nastavi obavljati funkciju predsjednika RS", te da se "od svih institucija u entitetu zahtijeva da ne preduzimaju aktivnosti u vezi s raspisivanjem izbora". Upozorava se i da bi "eventualna saradnja sa CIK-om BiH povodom ovog pitanja predstavljala izvršavanje krivičnog djela nepoštovanja odluka institucija ili organa RS, propisanog Krivičnim zakonikom RS". Za Vehida Šehića i kod ovog zaključka nema dileme- sprječavanje održavanja izbora je krivično djelo. "Centralna izborna komisija BiH u skladu sa zakonom mora donijeti odluku o raspisivanju prijevremenih izbora. Prema izbornom zakonu nakon što CIK raspiše odluku o raspisivanju izbora, država je dužna da obezbijedi novac za njihovo održavanje", kaže on. No, ovdje nastaje problem, jer Bosna i Hercegovina još nema usvojen budžet. Predsjedništvo BIH je početkom sedmice dostavilo prijedlog budžeta u kome je namijenjen novac za održavanje prijevremenih izbora u RS. Kako bi stupio na snagu, mora biti usvojen i u oba doma Parlamenta BiH. Protivljenje ovom budžetu su već najavili predstavnici vlasti iz RS, predvođeni Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata. I svi dosadašnji prijedlozi budžeta u parlamentu su prošli na isti način u ovoj godini. Postavlja se pitanje- ko u ovoj situaciji može reagovati? "Očekujem da možda visoki predstavnik u BiH donese odluku i da tačno naznači iz kojih sredstava će se finansirati prijevremni izbori u Republici Srpskoj", odgovara Šehić. Visoki predstavnik je, koristeći Bonske ovlasti, prema kojima može intervenisati u domaće zakonodavstvo, nametnuo nedavno i izmjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija. Time je omogućio isplatu za uvođenje naprednih izbornih tehnologija, ali i isplatu duga od oko 120 miliona maraka (oko 60 miliona evra) slovenačkoj kompaniji Viaduct. Radi se o novcu kojeg je BiH morala da plati nakon izgubljenog arbitražnog spora, kojim je utvrđeno da je Vlada bh. entiteta Republika Srpska nezakonito raskinula ugovor sa tom slovenačkom kompanijom. Novac je uplaćen slovenačkoj kompaniji, a iz CIK-a su saopštili kako su im od 22. augusta na raspolaganju sredstva za uvođenje specifičnih tehnologija u izborni proces u Bosni i Hercegovini. Tako će izborni proces BiH, prvi put u istoriji zemlje, biti proveden uz pomoć naprednih tehnologija, poput biometrijske identifikacije birača i optičkog skeniranja glasačkih listića. https://www.slobodnaevropa.org/a/dodik-entitet-referendum-presuda-krivicno-djelo/33511028.html https://www.slobodnaevropa.org/a/dodik-entitet-referendum-presuda-krivicno-djelo/33511028.html Sat, 23 Aug 2025 11:35:44 +0200 Bosna i HercegovinaAktuelnowebteam@rferl.org (Dženana Karabegović)