https://www.slobodnaevropa.org Radio Slobodna Evropa/Radio Liberty je međunarodni medij koji pokriva Centralnu i Istočnu Evropu, Kavkaz, Centralnu Aziju, Rusiju, Bliski istok i zemlje Balkana. https://www.slobodnaevropa.org/Content/responsive/RFE/sh-SH/img/logo.png https://www.slobodnaevropa.org sh Sva prava zadržava 2010 - RFE/RL, Inc. 60 Fri, 24 Apr 2026 00:59:07 +0200 Pangea CMS – RFE/RL OHR, Tužilaštvo BiH i Pravobranilaštvo uključeni su u slučaj izgradnje solarnih elektrana na sjeveru BiH. Sporno je državno poljoprivredno zemljište, koje je uprkos odlukama Ustavnog suda BiH, prepisano na gradsku upravu i prodato privatnom investitoru, što je izazvalo proteste. https://www.slobodnaevropa.org/a/podnovlje-doboj-solarne-elektrane-drzavno-zemljiste-rs-bih/33736992.html https://www.slobodnaevropa.org/a/podnovlje-doboj-solarne-elektrane-drzavno-zemljiste-rs-bih/33736992.html Tue, 21 Apr 2026 11:06:20 +0200 Bosna i HercegovinaVideoMultimedijawebteam@rferl.org (Gojko Veselinović, Siniša Nenadić) Više od 2,1 milion paketa vrijednosti do 300 maraka (oko 150 evra) je stiglo u Bosnu i Hercegovinu tokom 2025. godine putem online platformi, poput kineskog Temua. Ove pošiljke, prema važećim propisima, ne podliježu carinskim procedurama, niti ih evidentira Uprava za indirektno oporezivanje BiH. U praksi, to znači da milioni paketa godišnje ulaze u zemlju bez nadzora i fiskalnih obaveza. https://www.slobodnaevropa.org/a/online-kupovina-paketi-uvoz-aplikacije-prodaja-temu/33725917.html https://www.slobodnaevropa.org/a/online-kupovina-paketi-uvoz-aplikacije-prodaja-temu/33725917.html Mon, 06 Apr 2026 14:45:26 +0200 Bosna i HercegovinaVideoMultimedijaKina na Balkanuwebteam@rferl.org (Gojko Veselinović, Siniša Nenadić) Više od 2,1 milion paketa male vrijednosti do 300 maraka (oko 150 evra) je stiglo u Bosnu i Hercegovinu tokom 2025. godine putem online platformi, poput kineske Temu. Ovo pokazuju podaci Agencije za poštanski saobraćaj BiH dostavljeni Radiju Slobodna Evropa. Ove pošiljke, prema važećim propisima, ne podliježu carinskim procedurama, niti ih evidentira Uprava za indirektno oporezivanje BiH. U praksi, to znači da milioni paketa godišnje ulaze u zemlju bez nadzora i fiskalnih obaveza. Zakonski okvir u Bosni i Hercegovini praktično ne prepoznaje ove platforme. One djeluju kao posrednici između prodavaca, uglavnom, iz Kine, i domaćih kupaca, bez formalnog statusa trgovca u BiH. Budući da roba ne dolazi s teritorije BiH, već iz trećih zemalja, zakoni o trgovini i zaštiti potrošača se na njih gotovo i ne primjenjuju. Na državnom i entitetskom nivou i dalje ne postoji propis koji direktno reguliše rad platformi poput Temu-a. Dodatni problem predstavlja i činjenica da platforme poput Temu-a koriste subvencionisanu međunarodnu poštarinu, koju često podržava kineska država. Prema procjenama Eurostata i domaćih statističkih agencija, BiH ima oko 600 hiljada online kupaca, od čega preko 40 odsto koristi Temu, prema istraživanju asocijacije online trgovaca u BiH. Prema podacima Agencije za nadzor nad tržištem BiH, u prošloj godini najviše nesigurnih proizvoda sa ozbiljnim rizikom za potrošače porijeklom je iz Kine, preko 78 odsto. Ko kontroliše pakete?Uprava za indirektno oporezivanje BiH ne prati pakete čija je vrijednost manja od 300 maraka (150 evra). Koliko ukupno paketa sa aplikacije Temu i sličnih uđe godišnje u BiH nije poznato, jer su nadležnosti u državi nad praćenjem podijeljene na nekoliko nivoa. Poštanski operateri u BiH nisu dostavili podatke Radiju Slobodna Evropa o broju ovih pošiljki, pozivajući se na zakonsku tajnost. Međutim, prema podacima Agencije za poštanski saobraćaj BiH, koja reguliše i nadzire poštanski sektor u BiH, u 2025. godini u BiH je stiglo više od 2,1 milion paketa male vrijednosti, kupljenih online. Šta kaže zakon?Na državnom nivou ne postoji zakon koji direktno reguliše rad online platformi kao Temu. Primjenjuju se samo opšti propisi, poput Zakona o zaštiti potrošača BiH i Zakon o elektronskom pravnom i poslovnom prometu BiH koji priznaje elektronske ugovore, ali ne reguliše platformsku odgovornost. U entitetu Federaciji BiH online platforme su zakonski prepoznate, ali samo ako imaju registrovano poslovanje u BiH. Zakon o unutrašnjoj trgovini FBiH iz 2024. prepoznaje e‑commerce platforme kao poseban oblik prodaje na daljinu. Međutim, online platforme poput Temu-a, ne podliježu zakonu, jer nemaju registrovano predstavništvo u BiH, zbog čega inspekcije FBiH praktično nemaju nadležnost nad Temuom. U međuvremenu je u pripremi novi zakon o e-trgovini, kako navode Iz Ministarstva trgovine FBiH za RSE. Njime se platforme i društvene mreže definišu kao posrednici, a uvodi se i obaveza identifikacije prodavaca, uklanjanja ilegalnih ponuda i saradnje s inspekcijama. Ipak, zakon će se odnositi samo na firme koje imaju predstavništvo u BiH ili koriste domaće dostavne i platne usluge. U drugom bh. entitetu, Republici Srpskoj, primjenjuje se Zakon o elektronskoj trgovini. On reguliše elektronske platforme, odgovornost pružaoca usluga informacionog društva i obavezu informisanja korisnika. I ovaj zakon se primjenjuje na pružaoce usluga koji posluju ili imaju sjedište u RS. Iz ministarstva trgovine RS-a kažu za RSE da ne planiraju donošenje novog zakona koji bi bio usklađen sa evropskim propisima. Šta kažu korisnici?Instalacija Temu aplikacije i kupovina su jednostavne. Narudžba se automatski šalje proizvođaču, od kojeg Kineske pošte besplatno preuzimaju pakete i u kratkom roku šalju na adresu naručioca. No, da li korisnici čitaju uslove i pravila korištenja? Jedna o njih, dvadesetogodišnja Sarajka (ime i prezime poznato redakciji) priznaje da to nije uradila, ali zna da ne postoji carina do 300 maraka. "Dostavljači su različiti, a pošto nema carina do 300 maraka, uvijek vodim računa da kupujem do tog iznosa, jer sam sigurna da onda neću plaćati dostavu ni carine", kaže ona. Ako kupac iz BiH ima problem sa Temuom, praktično, nema ko da ga zaštiti. Nema domaće firme za inspekciju, nema lokalnog subjekta za tužbu i sve se svodi na politiku platforme o refundaciji i sporovima. Tridesetogodišnja Banjalučanka (ime i prezime poznato redakciji) kaže za RSE da je imala problem nakon narudžbe. Nakon što je prošao rok predviđen za dostavu, prema njenim riječima, dobila je sms poruku u kojoj su joj traženi lični podaci, podaci kreditne kartice, uz pojašnjenje da je paket izgubljen. "Bila sam u nekoj gužvi na poslu i nisam u tom trenutku ništa posumljala, jer sam očekivala pošiljku koja se odužila, pa sam poslala tražene podatke. Međutim, proradio je neki crv sumnje. Nazvala sam poštu i oni nisu imali pojma o čemu se radi. Odmah sam sa bankom blokirala karticu i prijavila slučaj policiji", kaže ona, dodajući da je još niko nije informisao šta je sa istragom. Aplikaciju je izbrisala, jer se "ne osjeća sigurno po pitanju ličnih podataka". Inače, institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH u posljednje tri godine zaprimila je oko 200 žalbi potrošača vezanih za probleme u online kupovini. Polovina slučajeva odnosila se na kupovinu putem društvenih mreža i online platformi, najčešće uz prevare poput lažnog predstavljanja ili krađe novca. Budući da se radi o kaznenim djelima, prijavljeni su policiji. Ko štiti potrošače u BiH?Iz Agencije za nadzor nad tržištem BiH kažu za RSE da zakoni o zaštiti potrošača štite samo prodavce koji su registrovani u BiH i ovlašteni za prodaju i distribuciju robe u toj zemlji. U tim slučajevima za eventualne štete, nepravilnosti i kršenja propisa su nadležni inspektorati. Kod online kupovine poseban izazov predstavlja činjenica da proizvodi najčešće dolaze direktno od inostranih dobavljača. Pored toga, nadzor proizvoda koji se nude i prodaju putem internet platformi još uvijek nije u potpunosti zakonski regulisan. "U slučajevima direktne online kupovine od subjekata koji nisu registrovani u BiH, provođenje mjera nadzora je značajno otežano ili onemogućeno, jer često ne postoji pravno lice u BiH prema kom bi se mogle preduzeti mjere. U takvim situacijama sami potrošači snose povećan rizik prilikom online kupovine", navodi se u odgovoru Agencije na upit RSE. Prema podacima Agencije za nadzor nad tržištem BiH u prošloj godini povučeno je nešto više od 4.300 komada nesigurnih proizvoda, od čega je 2.250 komada uništeno. Evropa se bori carinama, zakonima i pokreće istrageZa razliku od BiH, EU već uvodi stroge mjere zaštite potrošača i tržišta. Kroz Digital Services Act pojačava se kontrola online platformi. Temu je 2024. stavljena pod pojačan nadzor zbog rizika za potrošače i nejasnog rukovanja ličnim podacima. Istražuju se i načini prikupljanje i obrada ličnih podataka koji su široko definisani u pravima i uslovima korištenja ove platforme. Ovo se u EU dovodi u vezu sa GDPR pravilima kako se lični podaci smiju prikupljati, obrađivati, čuvati i dijeliti. Preliminarna istraživanja pokazuju da platforma vjerovatno krši pravila, a kazna može iznositi do šest odsto globalnog prometa. Paralelno se pooštravaju carinske kontrole, a od 1. jula 2026. uvodi se namet od tri eura po vrsti proizvoda u malim paketima, s ciljem smanjenja priliva jeftine robe iz Kine preko platformi poput Temu i Sheina. https://www.slobodnaevropa.org/a/kina-temu-bih-online-kupovina-paketi/33723298.html https://www.slobodnaevropa.org/a/kina-temu-bih-online-kupovina-paketi/33723298.html Fri, 03 Apr 2026 08:19:15 +0200 Bosna i HercegovinaAktuelnowebteam@rferl.org (Gojko Veselinović) Rast cijena goriva u Bosni i Hercegovini, zbog sukoba na Bliskom istoku, mogao bi poskupiti proljetnu sjetvu za više od 30 posto, procjene su domaćih poljoprivrednika. Ova grana privrede nije u nadležnosti države, već njena dva entiteta, odnosno 10 kantona u Federaciji BiH. To znači da svaki od njih donosi posebne mjere u toj oblasti. Kako kaže poljoprivrednik Darko Ilić, iz sela 40 kilometara od Banjaluke, nije samo nafta poskupila. Cijene su porasle i za mineralna gnojiva, kaže Darko koji se bavi proizvodnjom krompira, luka, kupusa i žitarica. "Ako samo uzmemo mineralna gnojiva i naftu, samo proljetna sjetva će biti skuplja 30–40 posto", kaže on, dodajući kako je trenutna cijena dizela oko 1,8 evra, te da Vlada Republike Srpske regresira 80 feninga po litru. Zbog toga će, dodaje, mnogi poljoprivrednici biti prisiljeni smanjiti upotrebu gnojiva i zaštitnih sredstava, što direktno ugrožava prinose. On upozorava da će najpogođeniji biti povrtlari i ratari, naročito oni koji tek treba da obave proljetnu sjetvu, među njima i proizvođači kukuruza i pšenice, najzastupljenije ratarske kulture u BiH. "Mali broj poljoprivrednika uspio je obezbijediti repromaterijal na vrijeme. U kombinaciji s poskupljenjem nafte, ovo će sigurno dovesti do smanjenog obima proizvodnje", ističe on. Bosna i Hercegovina ima preko 2,5 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta. Ipak, ne postoje jedinstveni podaci o tome koliko se površina zaista koristi u poljoprivredi. Takođe, nema ni jednistvenih podataka o planiranim površinama za sadnju i sjetvu, jer je poljoprivreda u nadležnosti entiteta. Rat na Bliskom istoku 'nije glavni razlog poskupljenja'Bosna i Hercegovina najviše mineralnih đubriva uvozi iz Rusije, Srbije, Hrvatske i Mađarske. Za samo dva mjeseca ove godine uvezeno je skoro 25 miliona kilograma mineralnih đubriva, što je šest miliona kilograma manje u odnosu na prva dva mjeseca prošle godine. Ukupno, u prošloj godini je uvezeno preko 147 miliona kilograma vrijednih skoro 119 miliona maraka (oko 61 milion evra). Darko Ilić mišljenja je da ono što se dešava na Bliskom istoku, nije glavni razlog poskupljenja mineralnih đubriva. "Ogromne količine gnojiva bile su u distribuciji i prije izbijanja sukoba, tako da možemo govoriti samo o mešetarenju trgovaca. Količine su iste, ali cijene više i do 40 posto", kaže on. Grujica Vico, profesor agroekonomije sa Poljoprivrednog fakulteta u Istočnom Sarajevu, objašnjava da Bliski istok ima ključnu ulogu u svjetskoj proizvodnji azotnih gnojiva. "Proizvodnja mineralnih gnojiva troši ogromne količine prirodnog gasa. Kako gas poskupljuje, poskupljuju i gnojiva. Troškovi sjetve u Evropi rastu 30–40 posto. Troškovi proizvodnje pšenice po hektaru skočiće i do 200 eura", dodaje. Profesor Vico dodaje da situaciju dodatno komplikuju trgovci. "Mnogi koriste svaku krizu da ostvare ekstra profit. To negativno pogađa i proizvođače i potrošače." Koliko će biti posijano ove godine?Iz resornog ministarstva Republike Srpske planiraju da ukupna proizvodnja najvažnijih ratarskih i povrtarskih biljnih vrsta u proljećnoj sjetvi bude na 165.602 hektara, a očekivana vrijednost proizvodnje navedenih usjeva je oko 950 miliona maraka (487 miliona evra). Podataka o planiranim zasijanim površinama u drugom bh. entitetu nema, jer ne postoji jedinstven, javno objavljen podatak o ukupnoj sjetvenoj površini za 2026. godinu. Planovi se donose na nivou deset kantona, a do sada je jedino Tuzlanski kanton javno objavio plan prema kojem je predviđena sjetva na oko 36.300 hektara. Koje mjere za pomoć poljoprivredi su pripremili entiteti?Iz resornog ministarstva Republike Srpske kažu da je "trenutna situacija za zasnivanje proljećne sjetve, nepovoljnija u odnosu na prošlu proizvodnu godinu, jer je došlo do rasta cijena određenih inputa za poljoprivrednu proizvodnju". Ukupan iznos podsticaja i mjera za poljoprivredu u ovoj godini je 180 miliona maraka (92,3 miliona evra). Od toga je oko 150 miliona maraka (76,9 miliona evra) za finansiranje tekuće proizvodnje i kapitalne investicije u poljoprivredi, dok je za sistemske i interventne mjere predviđeno oko 24 miliona maraka (12,3 miliona evra). Obezbijeđen je regres za dizel gorivo, subvenciju za nabavku sjemena domaćih proizvođača, te dodatna sredstva za podršku sjetvi industrijskih kultura i zasnivanje organske proizvodnje. Federalna Vlada i resorno ministarstvo Programom novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2026. godinu izdvojilo je 190 miliona maraka (97,4 miliona evra). Novac je predviđen za podsticaje i podršku poljoprivrednoj proizvodnji i kapitalna ulaganja. Posebne mjere za saniranje trenutne situacije u poljoprivredi nisu javno objavljene. BiH bez sistemskog rješenja za ovakve krizeAgroekonomisti ističu da BiH nema jedinstvena i sistemska rješenja u oblasti poljoprivrede, te da nema dugoročne strategije razvoja. Profesor Vico ističe da svaka globalna kriza isto radi u BiH, ali se ništa ne rješava. "Imali smo i koronu, pa došla je do prekrida lanaca snabdijevanja, pa to je bio jedan veliki stres. Onda smo imali oružani sukob u Ukrajini, isto tako jedan veliki stres za poljoprivredu. A sad imamo ovo", kaže on. Jedan od problema je i nepostojanje tržišnog informacionog sistema koje imaju sve zemlje u regionu i Evropi. Profesor Vico kaže da ovi sistemi služe za redovno praćenja cijena ključnih proizvoda i inputa, kako bi vlasti mogle pratiti i reagovati na poremećaje na tržištu. "Uz pomoć ovih sistema se mogu koristiti zaštitni mehanizmi iz međunarodnih ugovora, te u svakom trenutku pratiti referentne cijene za kontrolu uvoza i za zaštitu domaće proizvodnje", dodaje. Zakon o poljoprivredi BiH iz 2008. predviđa uspostavljanje Poljoprivrednog tržišnog informacionog sistema (PTIS), ali on nikada nije zaživio zbog nepostojanja saglasnosti entiteta. Stručnjaci ističu da je rezultat toga potpuna netransparentnost tržišta, na kojoj najviše gube poljoprivrednici i potrošači. Osim toga, dolazi se i do problema robnih rezervi, odnosno nedostatka istih, kako bi vlasti mogle reagovati prilikom poremećaja na tržištu. Republika Srpska nema robne rezerve od 2017. godine, kada su otišle u stečaj, pa nema ni načina da fizički skladišti hranu i poljoprivredne proizvode. Federacija BiH ima robne rezerve, ali koliki je kapacitet, šta će se skladišti i u kojim količinama, nije poznato, a podaci su pod oznakom tajnosti i ne objavljuju se javno. Stručnjaci ističu da su zalihe minimalne i dovoljne samo za nekoliko dana, da u nekim oblastima rezerve gotovo da ne postoje, te da skladišni kapaciteti su neadekvatni. "Robne rezerve imaju dvojaku ulogu i da zaštite potrošače, ali i da zaštite i proizvođače u ovim nekakvim ekstremnim situacijama kakva je trenutno", ističe Vico. Stručnjaci upozoravaju da će, s obzirom na ovakvu proizvodnu sezonu, biti veoma teško završiti sa bilo kakvim pozitivnim rezultatom za proizvođače, ali i za građane. Profesor Sabahudin Bajramović sa Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu kaže da je dodatni problem što je BiH već godinama "izraziti neto uvoznik". "Samo 2024. godine uvezli smo skoro četiri milijarde maraka poljoprivrednih proizvoda. Problem je što će uvozne količine sada dolaziti po mnogo većim cijenama, a na to ne možemo uticati", kaže on. Bosna i Hercegovina uvozi skoro 90 odsto svojih potreba za hranom. U prethodnih šest godina ostvarila je trgovinski deficit u oblasti hrane i poljoprivrednih proizvoda od preko 24 milijarde maraka (12.3 milijarde evra). https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-poljoprivreda-djubrivo-skok-cijene/33718033.html https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-poljoprivreda-djubrivo-skok-cijene/33718033.html Sat, 28 Mar 2026 13:01:46 +0100 Bosna i HercegovinaAktuelnowebteam@rferl.org (Gojko Veselinović) Vlast u Bosni i Hercegovini podijeljena je na državnom, entitetskom, kantonalnom i lokalnom nivou, sa brojnim institucijama, ministrima i savjetnicima. Gotovo svaki peti zaposleni radi u javnom sektoru, dok Evropska komisija upozorava na politiziranu i nedovoljno profesionalnu javnu upravu. https://www.slobodnaevropa.org/a/javna-uprava-javni-sektor-politizacija-savjetnici/33718096.html https://www.slobodnaevropa.org/a/javna-uprava-javni-sektor-politizacija-savjetnici/33718096.html Fri, 27 Mar 2026 16:43:25 +0100 Bosna i HercegovinaVideoMultimedijawebteam@rferl.org (Siniša Nenadić, Gojko Veselinović, Miran Jelenek) Cijene goriva rastu na pumpama u BiH, a kazne za prekoračenje marži se gomilaju. Pogledajte zašto se pumpama i dalje isplati kršenje pravila i kako država učestvuje u cijeni litre goriva. https://www.slobodnaevropa.org/a/iran-kriza-nafta-bosna-i-hercegovina/33710012.html https://www.slobodnaevropa.org/a/iran-kriza-nafta-bosna-i-hercegovina/33710012.html Thu, 19 Mar 2026 07:30:16 +0100 Bosna i HercegovinaVideoMultimedijawebteam@rferl.org (Gojko Veselinović, Siniša Nenadić) Na katoličkom groblju u Modranu kod Dervente, na sjeveru Bosne i Hercegovine, spomenik u obliku slova "U" i s hrvatskom šahovnicom, već decenijama izaziva podjele. Jedni ga vide kao podsjetnik na stradale Hrvate u Posavini, drugi kao simbol ustaške ideologije. Ove godine spomenik je u središtu nove političke bure u Republici Srpskoj. Vladajuća stranka u tom bosanskohercegovačkom entitetu, Savez nezavisnih socijaldemokrata, najavljuje rezoluciju i zakonski paket kojim bi se kriminalizovalo veličanje NDH kroz simbole, spomenike, pozdrave i javne manifestacije. Situaciju dodatno komplikuje planirano okupljanje bivših pripadnika Hrvatskog vijeća obrane u Modranu, 21. marta, jedne od tri vojske u ratu 90-ih godina prošlog vijeka, gdje se svake godine obilježava godišnjica te jedinice, kao i pomen stradalima u Bosanskoj Posavini. I dok bivši pripadnici Vojske RS to smatraju provokacijom, Hrvati u Posavini ističu da se obilježava stradanje i sjećanje na ratne žrtve. Spomenik u Modranu je konstruisan u obliku slova "U" i sa hrvatskim grbom, šahovnicom, koji počinje bijelim poljem, obilježjima za koja demobilisani vojnici ratne Vojske RS tvrde da nedvosmisleno asociraju na ustaški režim NDH. Osim tog spomenika, nema zvaničnih podataka o tome koliko je ukupno spornih spomen obilježja u Republici Srpskoj. Inače, Republika Srpska godinama odbija da ukloni obilježja osobama osuđenim za ratne zločine nad nesrbima tokom rata u Bosni i Hercegovini, devedesetih godina prošlog vijeka. Stručnjaci upozoravaju da ovakva pitanja ne bi trebala biti uređivana na nivou entiteta, već kroz zakonska rješenja na državnom nivou, kako bi se spriječile političke zloupotrebe i osigurala nepristrasna interpretacija istorijskih činjenica. Šta se predlaže?Za 17. mart u Banjaluci je zakazana sjednica Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) na čijem je dnevnom redu prijedlog rezolucije o osudi ustaških, nacističkih i fašističkih ideologija. Radi se o dokumentu koji prema najavama treba da posluži kao politički temelj za najobuhvatniju restrikciju ikonografije Nezavisne Države Hrvatske (NDH) u ovom entitetu. Rasprava o ovoj temi otvorena je nakon što su opozicione stranke u Republici Srpskoj predložile rezoluciju o osudi ustaškog pokreta i ideologije NDH. Srđan Mazalica, šef Kluba poslanika SNSD u NSRS, izjavio je za Javni servis Radio-televiziju RS da će rezolucijom biti zatraženo da se izmjenama zakona jasno definiše krivično djelo promovisanja i veličanja ideologije i simbola NDH, uključujući ustašku, nacističku i fašističku simboliku, te da se predvide odgovarajuće kazne i sankcije. Dodao je i kako "to uključuje i spomenike i manifestacije", te da se u zakonima "takvi spomenici inkriminišu da se sruše". Za RSE nije želio da komentariše na koji način bi se provodilo rušenje spomenika u RS. O ovoj temi nisu odgovarali na upit ni iz opozicione Srpske demokratske stranke (SDS). 'Nema postrojavanja, ovo su groblja, vijenci i misa'Još nije poznato hoće li biti ovogodišnjeg skupa posvećenog 103. Bojnoj HVO-a u Modranu, 21. marta. Iz Policijske uprave Doboj su za RSE naveli kako "skup još nije najavljen". Na upit, ukoliko bude najavljen, hoće li ga policija zabraniti, za RSE je navedeno da će policija postupati "u skladu sa Zakonom o javnim okupljanjima". RSE nije uspio da stupi u kontakt sa organizatorima okupljanja. Dinko Čutura, koji je nekada bio u organizacionom odboru obilježavanja, tvrdi da se "podižu bespotrebne tenzije i da ceremonija u praksi nema militaristički karakter, nikakvo vojno postrojavanje". O obilježju na spomeniku kaže kako "ne zna" da li se može govoriti o ustaškom obilježju. "Bijelo polje, ustaško, ne znam, pa to se i ovdje u Hrvatskoj govori. Prva zastava Republike Hrvatske bila je s prvim bijelim poljem, 90 ih godina zvanična, pa je kasnije izmijenjena, A drugo, to su spomenici na groblju. Što se tiče 'postrojavanja', ja sam učestvovao u organizaciji, nikad nikakvog postrojavanja nije bilo, dođe se na groblje, položi cvijeće, vijenci, misa, ručak i to je to", naveo je Čutura za RSE. Istovremeno, bivši borci VRS su zaprijetili da će zabraniti obilježavanje, ukoliko to policija ne učini, smatrajući pripadnike HVO odgovornima za zločine nad Srbima u Derventi. Iz Koordinacije udruženja veterana HVO saopštili su kako se time sprječava i sjećanje na stradale Hrvate u Derventi, kojih danas, kako tvrde ima tek desetak posto od prijeratnog broja. Prema popisu stanoivništva iz 1991. u Derventi je živjelo oko 40,6 posto Srba, 39 posto Hrvata, 12,5 posto Bošnjaka i oko šest posto Jugoslovena. Posljednji popis iz 2013. godine pokazuje da Srbi čine oko 81,5 posto populacije, Bošnjaci, 7,3 posto, a Hrrvati oko 9,3 posto. Zašto BiH nema zakon o zabrani ustaštva, fašizma i nacizma?Elvis Fejzić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu smatra da bi svaka pravna država, posebno ona koja teži članstvu u Evropskoj uniji, trebalo da ima jasno definisane zakone koji uređuju pitanja simbola, praznika i spomenika, uključujući i obilježja koja se odnose na ratna stradanja i kulturu sjećanja. "Važno je da se takva pitanja regulišu zakonom kako bi se izbjeglo djelovanje koje može vrijeđati nacionalna osjećanja drugih naroda ili odstupati od istorijski potvrđenih činjenica. Sve što nosi elemente profašističke ideologije ili politike koja odbacuje drugo i drugačije, vrijeđa osjećaje drugih ili negira ustavni poredak države, trebalo bi da bude zabranjeno i sankcionisano", naveo je Fejzić. Iako se u BiH svake godine osuđuje ustaštvo, fašizam i nacizam, BiH nikada nije uspjela donijeti zakon o zabrani takvih ideologija. Zakon je do sada bio u proceduri nekoliko puta i svaki put je odbijen u Parlamentu BiH. Govoreći o mogućnosti rušenja već izgrađenih spomenika, Fejzić ističe da je riječ o veoma osjetljivom pitanju i da nije siguran da li bi takva pitanja trebalo regulisati na nivou entiteta ili nižih nivoa vlasti. "Najbolje bi bilo da se takva pitanja rješavaju na nivou države, jer postoji opasnost da budu predmet političkih zloupotreba koje mogu nanijeti dugoročnu štetu. Pitanja spomenika ili obilježavanja važnih datuma ne bi smjela biti vođena političkim interesima, već riješena na nepristrasan, neutralan i racionalan način, kako bi svi narodi i građani mogli obilježavati važne datume bez vrijeđanja osjećaja drugih i uz poštovanje istorijskih činjenica", rekao je Fejzić. Inače, hrvatski predsjednik Zoran Milanović 2023. je prisustvovao obilježavanju 103. brigade HVO u Derventi i tada odlikovao tu jedinicu Redom Nikole Šubića Zrinskog. Najnovija dešavanja pokazala su i neistomišljenstvo u do sada prijateljskim odnosima Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a i Dragana Čovića, lidera Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH. Dodik je nakon najave okupljanja u Modranu poručio da "neće biti nikakvog postrojavanja HVO-a u Derventi", nazivajući brigadu "poraženom formacijom odgovornom za zločine nad Srbima". Na to je Čović odgovorio "dalje ruke od hrvatskog naroda", te istakao kako će "branitelji obilježavati svoje datume na svakom pedlju BiH". https://www.slobodnaevropa.org/a/spomenik-derventa-ndh-hvo-republika-srpska-/33708181.html https://www.slobodnaevropa.org/a/spomenik-derventa-ndh-hvo-republika-srpska-/33708181.html Tue, 17 Mar 2026 07:26:23 +0100 Bosna i Hercegovinawebteam@rferl.org (Milorad Milojević, Gojko Veselinović) Bosna i Hercegovina nema državnu aviokompaniju ni vlastite avione za hitne operacije, zbog čega ne može samostalno organizovati evakuaciju građana sa Bliskog Istoka. Zbog toga je aktivirala međunarodni mehanizam pomoći, te obezbijedila novac iz budžeta za evakuaciju. https://www.slobodnaevropa.org/a/rat-iran-izbjeglice-bih/33700762.html https://www.slobodnaevropa.org/a/rat-iran-izbjeglice-bih/33700762.html Wed, 11 Mar 2026 07:43:53 +0100 Bosna i HercegovinaVideoMultimedijawebteam@rferl.org (Gojko Veselinović, Siniša Nenadić) Novi sukob na Bliskom istoku podigao je cijene nafte na svjetskom tržištu. Ispitali smo kako će se to odraziti prije svega na cijene goriva u BiH i da li će lančano sve da poskupi? Provjerili smo kako na to gledaju građani, a šta kažu stručnjaci. https://www.slobodnaevropa.org/a/kriza-bliski-istok-gorivo-plin-energenti-rat-kupci-trziste/33697038.html https://www.slobodnaevropa.org/a/kriza-bliski-istok-gorivo-plin-energenti-rat-kupci-trziste/33697038.html Sun, 08 Mar 2026 07:54:25 +0100 Bosna i HercegovinaVideoMultimedijawebteam@rferl.org (Gojko Veselinović, Siniša Nenadić) Krajem februara Javnom servisu BiH ističe rok koji je dobio od Evropske radiodifuzne unije za isplatu duga od oko devet miliona eura. BHRT je u teškoj finansijskoj situaciji zbog 53 miliona eura koje mu duguje RTRS po osnovu RTV takse, što ugrožava opstanak državnog javnog servisa. https://www.slobodnaevropa.org/a/bhrt-rtrs-ftv-dug-pretplata-rtv-taksa-ebu-bosna-hercegovina/33687015.html https://www.slobodnaevropa.org/a/bhrt-rtrs-ftv-dug-pretplata-rtv-taksa-ebu-bosna-hercegovina/33687015.html Tue, 24 Feb 2026 15:01:57 +0100 Bosna i HercegovinaVideoMultimedijawebteam@rferl.org (Gojko Veselinović, Siniša Nenadić) Rusko‑srpski hram u Banjaluci, građen od 2018. kao replika manastira Čudov iz Kremlja, napreduje uz političku podršku, ali bez jasne transparentnosti. Iz budžeta RS izdvojeno je do sada oko 10 miliona evra. https://www.slobodnaevropa.org/a/rusko-srpski-hram-banjaluka/33679731.html https://www.slobodnaevropa.org/a/rusko-srpski-hram-banjaluka/33679731.html Wed, 18 Feb 2026 07:29:20 +0100 Bosna i HercegovinaVideoMultimedijawebteam@rferl.org (Gojko Veselinović, Siniša Nenadić) Izgradnja rusko‑srpskog hrama u Banjoj Luci traje već osam godina, uz više puta pomjerane rokove i stalna izdvajanja iz budžeta Republike Srpske (RS). Nije poznata konačna cijena ni rok završetka projekta kojeg su entitetske vlasti promovisale kao "istorijski za rusko‑srpske odnose". Na upit Radija Slobodna Evropa o ukupnom iznosu sredstava koje je Vlada RS uložila u projekat, odgovor nije stigao. Prema podacima objavljenim na sajtu Vlade, u prve dvije godine radova izdvojeno je oko dva miliona evra. Tokom 2024. odobreno je dodatnih pet miliona, a posljednjom odlukom iz februara ove godine još 2,5 miliona. Time se ukupan iznos javnih sredstava približava sumi od deset miliona evra. Najnovije izdvajanje novca za nastavak radova se dešava u godini kada se taj bosanskohercegovački entitet planira zadužiti za gotovo milijardu evra kako bi isplatio ranije dugove i zaostala socijalna davanja. Ne postoje ni podaci o tome koliko je u gradnju uložila Srpska pravoslavna crkva ili privatni donatori. Eparhija banjalučka nema javno dostupnu adresu elektronske pošte, a na telefonske brojeve niko nije odgovarao. O eventualnom finansijskom učešću je bez odgovora i Ambasada Ruske Federacije u BiH. Na području Banje Luke nalazi se oko 40 pravoslavnih vjerskih objekata. Šta se zna o projektu?Nosilac radova je Eparhija banjalučka, uz finansijsku podršku Vlade Republike Srpske. Gradnja hrama počela je 2018. godine. Projektovan je kao replika manastira Čudov iz moskovskog Kremlja, koji je srušen nakon Oktobarske revolucije. Tokom predstavljanja projekta najavljeno je da će hram biti posvećen ruskoj carskoj porodici Romanov i caru Nikolaju II, kao simbol zahvalnosti Rusiji za podršku srpskom narodu tokom Prvog svjetskog rata. Objekat se gradi prema projektu Moskovskog arhitektonskog instituta, a izvode ga ruski i domaći majstori. Vlasti su ga od početka opisivale kao "istorijski projekat rusko‑srpskih odnosa". Početkom 2019. hram je uvršten među budžetske prioritete, a tada je najavljen rok od 18 mjeseci za završetak radova. Rok je od tada pomjeran dva puta – uoči izbora 2022. i 2024. godine. Hram i prateći kulturni centar grade se u širem centru Banje Luke, nedaleko od zgrade Vlade RS, na površini od oko 6.500 kvadratnih metara. U kulturnom centru planirano je izučavanje ruskog jezika i organizovanje programa vezanih za rusku kulturu. Projekat su, uz Eparhiju banjalučku, inicirali i predstavnici humanitarne organizacije "Imperatorsko pravoslavno‑palestinsko društvo", na čijem čelu se nalazi Sergej Stepašin, bivši premijer Rusije i nekadašnji šef Federalne službe bezbjednosti, nasljednice KGB‑a. Predstavnici banjalučke filijale ove organizacije nisu željeli govoriti za RSE, navodeći da je za informacije o toku gradnje nadležna Eparhija. I dok hram ostaje među budžetskim prioritetima Republike Srpske, brojni infrastrukturni projekti u Banjoj Luci i dalje čekaju finansiranje. Riječ je o ulaganjima u saobraćajnice, vodovodnu mrežu, mostove i obrazovne objekte, za koja grad prema vlastitim navodima nema dovoljno sredstava. Rusija preko pravoslavlja širi uticaj u BiHPrije nekoliko godina u centru Banje Luke postavljena je bista Nikolaju II Romanovu, na inicijativu "Imperatorsko palestinsko-pravoslavnog društva". Bista bivšeg ruskog cara nalazi se i u blizini Doboja, na sjeveru BiH. Otkrivena je 2017. godine u organizaciji Udruženja srpsko-ruskog prijateljstva i jedinstva pravoslavnih naroda i uz podršku Ambasade Rusije u BiH. Kancelarija Ruske ambasade na zemljištu Srpske pravoslavne crkveNedaleko od rusko-srpskog hrama, a takođe u blizini Administrativnog centra entiteta nalazi se zgrada kancelarije Ruske ambasade u Bosni i Hercegovini, otvorena u junu 2024. godine. Vila u vlasništvu Srpske pravoslavne crkve, Eparhije banjalučke, sagrađena je u doba vladavine Austro‑Ugarske i predstavlja jednu u nizu vila podignutih u tom periodu na glavnoj banjalučkoj cesti, koja je tada bila poznata kao "Carski drum". Objekat u kome je danas Kancelarija ruske ambasade dio je i ambijentalne cjeline koja je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH iz oktobra 2017. godine. Nastavak bliskosti Banja Luke i MoskveOtvaranjem Kancelarije Bosna i Hercegovina (BiH) postala je jedina zemlja Zapadnog Balkana u kojoj je omogućeno širenje diplomatske misije Rusije nakon što je ta zemlja započela agresiju na Ukrajinu 2022. godine. Potez je tada najavljen kao nastavak politike bliskosti Banja Luke i Moskve. Rusija je do sada davala snažnu podršku Miloradu Dodiku, predsjedniku Saveza nezavisnih socijaldemokrata koji kroz izjave i odluke vlasti na čijem je čelu, sve više iznosi secesionističke težnje za odvajanje RS od Bosne i Hercegovine. Milorad Dodik se devet puta sastao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka ruske agresije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Dodik se sa Putinom sastajao u svojstvu člana Predsjedništva BiH, kao predsjednik RS, a zadnji put 2. oktobra prošle godine u Sočiju, i to nakon što mu je oduzet mandat predsjednika RS-a. Rusija se od 2011. godine redovno suprotstavlja izvještajima visokog predstavnika u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, ističuću da ovu funkciju treba ukinuti. https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-rs-rusko-srpski-hram/33680641.html https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-rs-rusko-srpski-hram/33680641.html Wed, 18 Feb 2026 07:26:53 +0100 Bosna i HercegovinaAktuelnowebteam@rferl.org (Gojko Veselinović) Na 136 biračkih mjesta u 17 lokalnih zajednica ponavljaju se izbori za predsjednika Republike Srpske. Zbog brojnih nepravilnosti sa glasanja 23. novembra poništeni su raniji rezultati, jer je broj spornih glasova na tim izborima bio veći od razlike među kandidatima. https://www.slobodnaevropa.org/a/prijevremeni-izbori-rs/33672552.html https://www.slobodnaevropa.org/a/prijevremeni-izbori-rs/33672552.html Sun, 08 Feb 2026 11:00:32 +0100 Bosna i HercegovinaVideoMultimedijawebteam@rferl.org (Gojko Veselinović, Siniša Nenadić) Izbori za predsjednika Republike Srpske se ponavljaju zbog brojnih nepravilnosti prilikom glasanja 23. novembra. CIK BiH je poništio rezultate izbora, te naložio novo glasanje na 136 biračkih mjesta u 17 lokalnih zajednica. Broj spornih glasova na izborima bio je veći od razlike među kandidatima. https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-izbori-ponovljeni-rs/33666695.html https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-izbori-ponovljeni-rs/33666695.html Mon, 02 Feb 2026 11:57:20 +0100 Bosna i HercegovinaVideoMultimedijawebteam@rferl.org (Gojko Veselinović, Siniša Nenadić) Kineska državna kompanija Shandong Hi-Speed International zatražila je povećanje oko 90 miliona evra za izgradnju autoputa Banja Luka–Prijedor. Tako je projekat sa 297 miliona sada procijenjen na skoro 388 miliona evra. Vlada RS odobrila je povećanje, ali su finansijski detalji i dalje nepoznati. https://www.slobodnaevropa.org/a/kina-autoput-banjaluka-prijedor-rs-bosna-hercegovina/33643282.html https://www.slobodnaevropa.org/a/kina-autoput-banjaluka-prijedor-rs-bosna-hercegovina/33643282.html Mon, 12 Jan 2026 07:30:52 +0100 Bosna i HercegovinaVideoMultimedijaKina na Balkanuwebteam@rferl.org (Gojko Veselinović, Siniša Nenadić) Vlasti Republike Srpske su i ovog 9. januara obilježile "Dan Republike Srpske", usprkos presudama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koje navode da je taj datum neustavan i sporan za druge narode. Krivični zakon BiH predviđa da svako ko je uključen u organizaciju neustavnog dana može biti kažnjen zatvorom od šest mjeseci do pet godina. Međutim, do sada niko nije sankcioniran. https://www.slobodnaevropa.org/a/dan-rs-9-januar-neustavni-dan-ustavni-sud-bih/33644148.html https://www.slobodnaevropa.org/a/dan-rs-9-januar-neustavni-dan-ustavni-sud-bih/33644148.html Fri, 09 Jan 2026 16:52:59 +0100 Bosna i HercegovinaVideoMultimedijawebteam@rferl.org (Gojko Veselinović, Siniša Nenadić, Edib Bajrović) Tečnost koja više od 20 godina izlazi iz slavina u Lukavcu, gradiću sa oko 12.000 stanovnika, građani opisuju kao "crveni mulj". Umjesto pitke vode, stanovnici ovog mjesta u sjeveroistočnoj Bosni i Hercegovini koriste industrijsku, takozvanu tehničku vodu koja dolazi iz lokalne Koksare – jedinog izvora vodosnabdijevanja. "Pa, ne pijemo mi ovu vodu decenijama", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Lukavčanin Edhem Muftić. Dodaje i da se voda iz Koksare koristi, uglavnom, za kupanje, zalijevanje bašti i pranje ulica. Za piće se, kaže, kupuje flaširana voda. Uprkos tome što voda nije ispravna, jedina je koju imaju. Situacija bi uskoro mogla postati još teža, ukoliko dođe do prestanka rada koksare. Kompanija H&P iz Zvornika, koja je kroz stečajni postupak preuzela upravljanje nad ovim preduzećem, najavila je mogućnost gašenja, i to svega dvadesetak dana nakon preuzimanja. Koksara se nalazi u finansijskom kolapsu, s dugovima većim od 500 miliona maraka (oko 250 miliona evra) i otvorenim stečajem. Prethodno je H&P Zvornik, ugovorom o zakupu imovine i upravljanju proizvodnjom, najavio stabilizaciju pogona, te očuvanje proizvodnje. Gašenje fabrike pogodilo bi oko 600 radnika, ali i niz dobavljača, transportnih i servisnih firmi, kao i budžet lokalne zajednice. Posebno bi bila ugrožena komunalna preduzeća, koja bi u tom slučaju morala tražiti alternativna rješenja za održavanje vodosnabdijevanja i infrastrukture. Problem vode u Lukavcu datira decenijamaLukavačka koksara je privatizovana 2003. godine. Tada joj je pripala i filter stanica koja prečišćava industrijsku vodu, a u fabriku dolazi cjevovodom iz obližnjeg jezera. "Znači, iz česmi ide opasna voda i ljudi se razboljevaju. Ali eto, imamo to što imamo i daj šta daš", kaže Edin Mejrić, koji dodaje i da su Lukavčani navikli na takvu vodu. Muhamed Spahić, direktor Javnog preduzeća Rad Lukavac, tvrdi da voda nije za piće, ali da je bakteriološki i hemijski u dozvoljenim granicama. Iako nije za piće, voda se Lukavčanima fakturiše kao pitka – po cijeni od 0,76 maraka (0,38 evra)po kubiku, bez PDV-a. "Mi fakturišemo prema gradu, po potrošnji. Moramo imati radnike, popravljati cjevovod, imamo troškove održavanja, a i kupujemo tu vodu, plaćamo je 0,33 maraka (0,16 evra) bez PDV-a. Razlika je samo za održavanje, mada smo u minusu", pojašnjava on. Navodi i kako se problem vodosnabdijevanja Lukavca pokušava riješiti više od 20 godina, ali bezuspješno. "Oni su mogli otkupiti filter stanicu zajedno sa vodom. Tehnološke vode ima oko 90 litara u sekundi, mi uzimamo oko 60. Trenutno nam prodaju sve, ali sada je sve pod upitnikom", pojašnjava Spahić. Bez obzira na potencijalno gašenje koksare, stečajni upravnik Almir Bajrić kaže za RSE da bi se vodosnabdijevanje trebalo nastaviti neometano. Iz Gradske uprave Lukavac za Radio Slobodna Evropa je rečeno da su se zvanično obratili svim nadležnim institucijama, formirali krizni štab, te usvojili zaključke kojima se predlaže proglašenje stanja neposredne opasnosti "od tehničko-tehnološke nesreće". "Kontinuitet rada Filter stanice Modrac i isporuka vode predstavljaju apsolutni prioritet za Grad Lukavac. U ovom trenutku ne postoji neposredna obustava vodosnabdijevanja, ali zbog složenosti sistema i povezanosti sa tehnološkim procesima u Koksari, rizik se ne može u potpunosti isključiti. Upravo zbog toga su doneseni zaključci kojima se stečajni upravnik obavezuje da osigura kontinuitet proizvodnje vode", navode u odgovoru iz Gradske uprave Lukavac. Problemi oko gašenja koksareZa Bajrića, pored vodosnabdijevanja, jedan od mogućih problema je gašenje peći u kojima se proizvodi koks. Koksna baterija nije običan industrijski pogon koji se može ugasiti i ponovo upaliti po potrebi. Jednom zaustavljena, više se ne može ponovo pokrenuti. Zbog toga njeno gašenje zahtijeva poseban elaborat, kao i niz ekoloških dozvola i precizno definisane planove. U lukavačkoj Koksari bateriju čini 65 peći, a proces gašenja mora se odvijati po strogo propisanim tehničkim protokolima. Podrazumijeva pažljivu kontrolu temperature, bezbjedno pražnjenje peći i kontinuirani nadzor štetnih emisija, kako bi se spriječile ozbiljne posljedice po okolinu i zdravlje ljudi. "Informisan sam da, ukoliko se odluče na gašenje, sve će biti urađeno po sigurnosnim procedurama", kaže Bajrić. Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma za RSE su rekli da "svaki operater prilikom privremenog ili trajnog zatvaranja pogona ili postrojenja dužan osigurati provođenje mjera zaštite okoliša i zdravlja ljudi koje propisuje nadležni organ, a koje obuhvataju mjere sprječavanja i smanjenja negativnih utjecaja, mjere sanacije okoliša, kao i mjere monitoringa stanja okoliša". Podsjećaju i da Koksara Lukavac posjeduje "Studiju uticaja na okoliš iz 2020. godine za zatvaranje postrojenja", koja propisuje način sprovođenja tog postupka, kao i obaveze operatora. S obzirom da se radi o dozvoli staroj pet godina, studija se mora ažurirati. "S tim u vezi, Federalno ministarstvo okoliša i turizma zahtijeva da kompanija Koksara d.o.o. Lukavac u najkraćem roku dostavi informacije o trenutnom statusu rada postrojenja, eventualnim planovima obustave ili prekida rada, kao i aktivnostima vezanim za ažuriranje Studije uticaja na okoliš za zatvaranje postrojenja", navodi se u dogovoru resornog ministarstva. Ekološki rizici tokom i nakon gašenjaEkološki rizici gašenja koksne baterije zavise od načina kako će se sprovesti gašenje. Stručnjaci ističu da su ekološke posljedice minimalne, ukoliko se proces bude vodio po pravilima. Samir Lemeš, profesor na Politehničkom fakultetu Univerziteta u Zenici kaže da je gašenje koksnih peći "vrlo težak i zahtjevan proces koji se mora raditi striktno propisanim procedurama". "Prije svega, koksara mora biti okružena mjernim uređajima da se prate emisije zagađujućih materija, posebno specifičnih polutanata koji se javljaju samo u koksari. Koliko znam, u BiH imamo, čak, i mobilne stanice za mjerenje benzena, toluena – materija koje se mogu pojaviti i koje se, inače, nažalost, ispuštaju iz koksare nekontrolisano, kroz otvore peći i ventilacione sisteme. Prilikom gašenja može doći do enormnih količina i to mora biti pod strogom kontrolom, uz prisustvo inspekcije i ovlaštenih laboratorija, kako bi se spriječilo nekontrolisano ispuštanje ogromnih količina", pojašnjava profesor Lemeš. Ukoliko dođe do gašenja koksne baterije, ostaje problem kontaminiranog zemljišta u širokom krugu fabrike i potencijalnog uticaja na okolne vodne tokove, upozorava Bajazit Okić, penzionisani rudarski inžinjer i član Foruma za zaštitu okoline u Lukavcu. "Istraživanja pokazuju da je kontaminacija prisutna do tri kilometra od centra pogona. Vode će biti minimalno kontaminirane, jer će se isprazniti određene kolone i otpadne vode će otići u rijeku Spreču. Nakon određenog perioda ne bi trebalo biti većih ekoloških posljedica, pod uslovom da se sve radi po zakonu", smatra Okić. Iz preduzeća H&P nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o potencijalnim problemima sa snabdijevanjem vode i ekološkim aspektima procesa gašenja Koksare, kao i njihovim namjerama sa ovim preduzećem. Kako je Koksara došla u trenutno stanje?Stečajni upravnik kaže da ih je upravljač obavijestio da kompanija nema interes za dalji rad ove fabrike u Lukavcu. "Obaviješteni smo da zbog loših rezultata na tržištu, velikih ulaganja bez povrata i najavljenih poskupljenja (CO₂ takse, električna energija, transport), oni nisu u mogućnosti dalje nastaviti proizvodnju i voditi poslovni proces", ističe Bajrić. Ukoliko se koksara zatvori, bez posla će ostati oko 600 radnika. Ermin Halilović, predsjednik sindikata radnika Koksare, kaže za RSE kako su odlučili da odbiju proces gašenja peći na koks. Koksara (Koksno-hemijski kombinat- KHK) je privatizovana 2003. godine. Tada ju je kupio indijski tajkun Pramond Mittal i njegova porodica. Mittalova kompanija Global Steel Holdings Ltd. (GSHL) preimenovala je KHK u Global ispat koksne industrije Lukavac (GIKIL). Lakshmi Mittal, vlasnik multinacionalna korporacija za proizvodnju čelika "Arcelor Mittal", stariji brat Pramonda, 2004. u BiH kupuje Željezaru u Zenici, koja koristi koks u proizvodnji. Ova kompanija kupila je i Rudnik željezne rude "Ljubija" kod Prijedora. No, nakon finansijskih problema u radu GIKIL-a i optužbi za pronevjeru oko 11 miliona evra, milijarder Pramod Mittal je 2019. godine uhapšen. Nakon toga je oslobođen, nakon čega je napustio BiH, a njegova kompanija GSHL je otišla u stečaj. Mittal i njegova porodica vode pravnu bitku protiv Bosne i Hercegovine, tvrdeći da im je nezakonito oduzeta kontrola nad GIKIL-om. Konzorcijum "Pavgord" iz Foče i "H&P" iz Zvornika u vlasništvu Gordana Pavlovića, biznismena iz entiteta Republika Sprska, kupio je kompaniju "Arcelor Mittal" od indijskih biznismena za 10,7 miliona evra polovinom ove godine. Time je preuzeo Željezaru u Zenici, Rudnik željezne rude kod Prijedora, te upravljanje Koksarom u Lukavcu. Sva ova preduzeća su opterećena velikim dugovima i gubicima. https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-gikil-zatvaranje-lukavac-voda/33633486.html https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-gikil-zatvaranje-lukavac-voda/33633486.html Mon, 29 Dec 2025 07:35:37 +0100 Bosna i HercegovinaAktuelnowebteam@rferl.org (Gojko Veselinović, Edib Bajrović) Siniša Karan, kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) novi je predsjednik Republike Srpske. Izabran je na prijevremenim izborima raspisanim nakon što je Miloradu Dodiku u avgustu oduzet mandat. Pobjednik će ostati na poziciji predsjednika RS do oktobra 2026. i Općih izbora u Bosni i Hercegovini. https://www.slobodnaevropa.org/a/karan-izbori-republika-srpska-dodik-/33599675.html https://www.slobodnaevropa.org/a/karan-izbori-republika-srpska-dodik-/33599675.html Sun, 23 Nov 2025 23:16:47 +0100 Bosna i HercegovinaVideoMultimedijawebteam@rferl.org (Gojko Veselinović, Siniša Nenadić) Biračka mjesta u Republici Srpskoj su zatvorena u 19 sati. Prve preliminarne rezultate prijevremenih izbora za predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine objaviće u 23 sata. Na izborima su učestvovali kandidati pet političkih stranaka i dva nezavisna kandidata. https://www.slobodnaevropa.org/a/izbori-predsjednik-republika-srpska-/33599667.html https://www.slobodnaevropa.org/a/izbori-predsjednik-republika-srpska-/33599667.html Sun, 23 Nov 2025 20:10:20 +0100 Bosna i HercegovinaVideoMultimedijawebteam@rferl.org (Gojko Veselinović, Siniša Nenadić, Miran Jelenek) Šest mjeseci nakon što je zatvoren, rudnik Bistrica kod Prijedora je dobio ekološku dozvolu. Rješenje nadležnog ministarstva je došlo nakon što je firma "Drvo -Export" iz Teslića skoro dvije i po godine eksploatisala lignit u ovom rudniku, uz protivljenje mještana i bez potrebnih dozvola. Rudarske mašine su povučene u martu, a iza njih je ostala, kako kažu mještani, prava ekološka devastacija. Umjesto sanacije, kako je to predviđeno zakonom, šest mjeseci nakon povlačenja teren je prepun raskopane zemlje, ostataka uglja, a klizišta i odroni već prijete okolini, tvrde građani koji žive u neposrednoj blizini rudnika. Ono što je urađeno mještani nazivaju zatrpavanjem rupe. "U principu oni su radili nekako zatrpavanje, odnosno vraćanje jalovine. Pa, možemo reći ovako procentualno, možda u 35 posto, ali je to naravno odrađeno vrlo neprofesionalno, amaterski", kaže za Radio Slobodna Evropa Zoran Ninić, jedan od mještana koji je bio na pomenutoj lokaciji. Kiše su već pokrenule odrone i klizišta, tvrde mještani, ističući da se okolna brda obrušavaju u polu zatrpanu jamu u kojoj se stvorilo neprohodno blato. "Ne može se tuda proći, već su krenula klizišta. Zemlja polako dolazi u potok i to će potok da odnosi. Ja sam prilikom snimanja kadrova upao u 'živo blato' i bio primoran da obje svoje čizme ostavim u tom blatu, a da izvučem noge i bos idem kući", tvrdi Ninić. Zbog raznih nepravilnosti, ekološka dozvola koju je izdavalo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, dva puta je poništavana na sudu. Konačno, resorno ministarstvo je dozvolu izdalo u oktobru. Iz Centra za životnu sredinu, ekološke organizacije iz Banjaluke, koja je dva puta pred Okružnim sudom u Banjaluci osporila ekološku dozvolu, kažu da se obistinilo ono što su oni tvrdili, a što su i sudovi konstatovali u svojim presudama. "Jedna interesantna stvar u vezi ovog slučaja je to što je Okružni sud dva puta poništavao ekološku dozvolu za ovaj projekat. U prvom slučaju to se desilo zato što investitor nije imao plan rekultivacije i remedijacije zemljišta. Drugi put, zato što nije bilo utvrđeno nulto stanje terena (stanje prije početka radova). Dakle, to sve ide u prilog tome da ta remedijacija i rekultivacija nikad nije ni bila planirana", kaže za Radio Slobodna Evropa Dragan Ostić iz Centra za životnu sredinu. Vlasti su dvije godine ignorisale proteste građana, a ekološka udruženja i mještani su dobili brojne sudske sporove protiv investitora i nadležnih zbog nepravilnosti u rudniku. Uprkos tome, radovi nisu prestali dok nije izvađen sav ugalj. Predstavnik firme Drvo-Export, Srđan Klječanin, za RSE je rekao da je sve urađeno u skladu sa zakonom i da je zemljište "vraćeno u prvobitno stanje", ali nije siguran da li je resorno ministarstvo izdalo dozvolu za zvanično zatvaranje rudnika. "Zategnuto je ono, mislim, dovedeno je u prvobitno stanje. Zategnuto je zemljište, urađeno je sve kako treba. Sada, ministarstvo nisam u toku, mislim, ne znam, to treba provjeriti u firmi, dokle se došlo sa tim papirima, mislim da su nam to izdali, ali nisam 100 posto siguran. A što se tiče našeg dijela, mi smo to uradili, sad je procedura ova da se završi to do kraja i mi smo već tu prije, ne znam, sedam-osam mjeseci, do godinu dana, izašli već odatle i to je kratko trajalo što se tiče radova", kaže Klječanin. Dragan Ostić iz Centar za životnu sredinu osporava tvrdnje investitora, navodeći da je devastacija ogromna i da je rekultivacija izostala. "Vi sad kad odete na taj teren, vidite kao da ste stali na mjesec. Dakle, tu su izrovane neke rupetine, stoje neki tragovi guma. Jako puno smeća se nalazi na terenu", ističe Ostić. "Ja sam vidio neke boje koje nisam prije sretao u prirodi. Dakle, to je od neke crvene koja se miješa sa nekom zelenom, ali sve to nekako užasno izgleda. Ta voda se nalazi u nekim barama", prepričava Ostić ono što je vidio na terenu. Prema zakonima Republike Srpske, investitor je dužan da nakon zatvaranja rudnika izvrši rekultivaciju i remedijaciju terena, odnosno vrati zemljište u prvobitno stanje i sanira sve ekološke posljedice nastale tokom eksploatacije. Iz Inspektorata Republike Srpske za RSE su odgovorili da su ranije izvršili kontrole stanja u rudniku i da su utvrdili da tamo nema deponovanog uglja, te da su počeli radovi "na ravnanju terena i zatrpavanju iskopanih površina u skladu s Glavnim rudarskim projektom". U skladu s tim su poslali nalaze Ministarstvu energetike, koje je izdalo rješenje investitoru o zatvaranju rudnika. "Prema Rješenju Ministarstva, koncesionar je dužan završiti radove u roku od godinu dana, nakon čega će Ministarstvo formirati komisiju koja će izvršiti inspekcijski nadzor i utvrditi da li je koncesionar izvršio sanaciju i rekultivaciju u skladu sa projektom, da li je preduzeo mjere zaštite zemljišta na kojem su izvođeni radovi, te mjere zaštite i sanacije okoliša", navodi se u odgovoru Inspektorata. Ministarstvo energetike i rudarstva RS, odgovorno za nadzor rudarskih aktivnosti i izdavanje dozvola za zatvaranje rudnika, nije pružilo nikakve informacije o tome. Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS, koje je u oktobru izdalo ekološku dozvolu za rudnik, također nije odgovorilo na pitanja o tome zašto je dozvola izdana tri puta, iako su rudarski radovi završeni u martu, a rudnik bio pred zatvaranjem. Nije poznato ni koliko je uglja iskopano i izvezeno iz rudnika. https://www.slobodnaevropa.org/a/zatvaranje-rudnik-bistrica-bih-prijedor/33586176.html https://www.slobodnaevropa.org/a/zatvaranje-rudnik-bistrica-bih-prijedor/33586176.html Wed, 12 Nov 2025 10:14:03 +0100 Bosna i HercegovinaAktuelnowebteam@rferl.org (Gojko Veselinović)