https://www.slobodnaevropa.org Radio Slobodna Evropa/Radio Liberty je međunarodni medij koji pokriva Centralnu i Istočnu Evropu, Kavkaz, Centralnu Aziju, Rusiju, Bliski istok i zemlje Balkana. https://www.slobodnaevropa.org/Content/responsive/RFE/sh-SH/img/logo.png https://www.slobodnaevropa.org sh Sva prava zadržava 2010 - RFE/RL, Inc. 60 Fri, 24 Apr 2026 00:58:16 +0200 Pangea CMS – RFE/RL Živi li se bolje u Crnoj Gori, da li je inflacija pozitivna, kako preko smeća izračunati broj turista, zašto građani neće čistač otpadnih voda, šta vještačka inteligencija zna bolje, kako upozoriti medvjeda da ne napada ljude – u osnovi je gafova političara i javnih ličnosti u 2025. godini. https://www.slobodnaevropa.org/a/gafovi-crna-gora-2025-sakom-u-celo/33627905.html https://www.slobodnaevropa.org/a/gafovi-crna-gora-2025-sakom-u-celo/33627905.html Sun, 21 Dec 2025 13:09:48 +0100 Zaviri ispod površine Crna GoraAudiowebteam@rferl.org (Srđan Janković) Boravak vođa kriminalnih klanova iz Srbije Veljka Belivuka i Marka Miljkovića u Crnoj Gori od prije pet godina doveo je do novih hapšenja policijskih službenika novembra ove godine. Belivuk i Miljković su od 2018. imali zabranu ulaska u Crnu Goru jer su tretirani kao prijetnja po nacionalnu bezbjednost. Krajem 2020. ta zabrana je ukinuta, nakon čega su 17. januara 2021. ušli u Crnu Goru preko aerodroma Tivat. Tokom boravka prisustvovali su porodičnom slavlju Radoja Zvicera koji važi za vođu Kavačkog kriminalnog klana, a protiv koga je podignuto više optužnica. Nalazi se u bjekstvu. U Crnoj Gori su boravili do 29. januara 2021. kada ih je policija privela i deportovala u Srbiju gdje su uhapšeni 4. februara. Nekoliko mjeseci kasnije optuženi su za najteža krivična djela počinjena u Srbiji, uključujući ubistva, otmice, dilovanje droge i nedozvoljeno nošenje oružja. Ko im je ukinuo zabranu ulaska do danas nije utvrđeno. Specijalno tužilaštvo ukidanje zabrane smatra nezakonitim zbog čega je procesuirano više policijskih službenika. Ko se tereti za davanje 'propusnice' Belivuku i MiljkovićuZoran Lazović, nekadašnji pomoćnik direktora Uprave policije, optužen je oktobra prošle godine za formiranje kriminale organizacije čiji su članovi navodno bili njegov sin Petar, bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost, i dvojica bivših specijalnih tužilaca Milivoje Katnić i Saša Čađenović. U okviru optužnice se navodi da je Lazović, na zahtjev Radoja Zvicera, naložio policiji da Belivuka i Miljkovića skinu sa spiska onih kojima je zabranjen ulaz u Crnu Goru. Kao posrednik između Zvicera i Zorana Lazovića, u spisima istrage se pominje i njegov sin Petar za koga se navodi da je bio dio Kavačkog klana. Lazović je na glavnom pretresu negirao da je tražio ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru za pripadnike kriminalne grupe iz Srbije, kako je rekao - ni usmeno ni pisano. Bivšeg Glavnog Specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužilaštvo tereti da je obmanjivao javnost izjavama da su Belivuk i Miljković ušli u Crnu Goru na zahtjev bezbjednosnih službi Srbije. Katnić tvrdi da je optuženi Petar Lazović bio"prikriveni policijski službenik na tajnom zadatku", te da nije bio pripadnik Zvicerovog klana. Još jedan događaj povezuje Katnića sa Belivukom i Miljkovićem. Naime, on ih je 2021. nakon što su pritvoreni saslušao u Beogradu u vezi sa tri ubistva počinjena u okolini Podgorice u oktobru 2020, u vrijeme dok im je bio zabranjen ulazak u Crnu Goru. Oni su negirali ta ubistva tvrdeći da u tom periodu nisu bili u Crnoj Gori. Katnić i Lazović su u pritvoru od aprila prošle godine. Skoro pet godina kasnije - nova hapšenjaDejan Knežević, bivši pomoćnik direktora policije za organizovani kriminal uhapšen je 29. novembra ove godine zbog sumnje da je falsifikovao službena dokumenta u slučaju ukidanja zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću. Negirao je navode tužilaštva tvrdeći da funkcija koju je tada obavljao nije bila vezana za odluke o zabranama ulaska u državu. Kneževiću je određen kućni pritvor. Istovremeno je uhapšen i Milorad Žižić, bivši policijski funkcioner zbog sumnje da je pripadao kriminalnom klanu Zorana Lazovića. I Žižić je negirao optužbe. U istoj akciji, zbog sumnje da je učestvovao u uklanjanju zabrane ulaska u Crnu Goru, Belivuku i Miljkoviću, uhapšen je i Aleksandar Bošković, nekadašnji šef Odsjeka za opšti kriminal. Takođe mu je određen kućni pritvor. Tokom saslušanja Bošković je potvrdio da je, u komunikaciji sa tadašnjim pomoćnikom direktora policije Enisom Bakovićem, bio upoznat sa skidanjem zabrane, ali da se o razlozima nije interesovao. On je i 2021. bio uhapšen po nalogu Osnovnog tužilaštva zbog zloupotrebe službenog položaja počinjene ukidanjem zabrane ulaska u Crnu Goru srpskim državljanima. Tada je Specijalno tužilaštvo saopštilo da "nema osnovane sumnje da je Bošković izvršio to krivično djelo". U ovom slučaju je više puta pominjan i Enis Baković, bivši pomoćnik direktora policije koji je više puta saslušavan u svojstvu svjedoka. Njega je, 2021. tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, optužio za skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću navodeći da je to učinio "usmenim putem i protivzakonito". Policija je više puta pretresala i Bakovićev stan. I dok tužilaštvo skoro pet godina istražuje ovaj slučaj u Godišnjem izvještaju Evropske komisije o proširenju od 4. novembra, u koji je Radio Slobodna Evropa imao uvid, se navodi da Crna Gora treba da poboljša rezultate istraga i krivičnih gonjenja u slučajevima visoke korupcije i organizovanog kriminala. https://www.slobodnaevropa.org/a/kavacki-klan-belivuk-crna-gora-srbija/33611147.html https://www.slobodnaevropa.org/a/kavacki-klan-belivuk-crna-gora-srbija/33611147.html Fri, 05 Dec 2025 16:25:21 +0100 Crna GoraAktuelnowebteam@rferl.org (Srđan Janković) Agencija za audio vizuelne medijske usluge (AMU) izradila je digitalnu mapu medijskog vlasništva, koja potvrđuje da televizije sa nacionalnom frekvencijom dominantno kontrolišu kompanije i pojedinci iz regiona, uglavnom iz Srbije. Takođe, vlasništvo i suvlasništvo u dijelu medija imaju članovi užih porodica, a može se uočiti povezanost različitih medija preko fizičkih i pravnih lica. Iz AMU su za Radio Slobodna Evropa (RSE) saopštili da podaci o vlasništvu u medijima ne pokazuju nedozvoljenu medijsku koncentraciju, niti se može spekulisati o postojanju skrivenog vlasništva. "Agencija se oslanja isključivo na zvanične, prijavljene i verifikovane podatke, koji predstavljaju jedinu pravno relevantnu osnovu za naš rad. Agencija ne može spekulisati o mogućem postojanju skrivenih vlasnika", saopšteno je za RSE iz AMU. A direktor Media centra Goran Đurović za RSE kaže da se na osnovu dostupnih podataka, neće moći sa potpunom sigurnošću utvrditi ko su stvarni vlasnici medija u Crnoj Gori. Vlasnička struktura iz SrbijeDigitalna mapa vlasništva u medijima bi trebalo da omogući pregled vlasništva svih pružalaca audio vizuelnih usluga i prepoznavanje povezanih lica kroz poslovne veze, porodične relacije ili zajedničko učešće u drugim kompanijama. Od šest televizija koje, prema AMU, imaju nacionalnu pokrivenost, četiri su u većinskom vlasništvu pojedinaca i kompanija izvan Crne Gore. To su televizije Adria, Prva, Vijesti i Nova. One imaju razgranatu šemu vlasništva koja sadrži i do nekoliko desetina imena firmi i pojedinaca. Za razliku od tih televizija E TV, koju je AMU označio emiterom sa nacionalnom pokrivenošću ima samo jednog vlasnika. Dok je osnivač Javnog servisa RTCG Skupština Crne Gore. Mapa je izrađena na osnovu informacija o vlasništvu koje su dostavili sami mediji. A struktura vlasništva, po mišljenju predsjednika Savjeta AMU Branka Boškovića, nije zadovoljavajuća: "Zato što imamo veliki broj medija koji nije u vlasništvu lica iz Crne Gore nego lica van države. To može u nekim potencijalnim okolnostima može biti sporno i alarmantno." I direktor Media centra Goran Đurović za Radio Slobodna Evropa naglašava da mapa AMU pokazuje značajnu koncentraciju vlasništva iz država regiona: "Najveći uticaj i najznačajnija vlasnička struktura dolazi iz Srbije može uticati na podsticanje medijskog pluralizma. Jer postavlja se pitanje zašto bi medij, čiji su vlasnici iz Srbije, informisali na objektivan način o pitanjima koji su za građane Crne Gore od životnog značaja." Direktorica AMU Sunčica Bakić je navela da su medijska tržišta susjednih država višestruko veća i uticajnija i da se uz medijski sadržaj prelivaju politički uticaj, finansijski interesi i poslovne veze. "Onaj ko finansira taj oblikuje medijski narativ i utiče na javno mnjenje, institucije i demokratske procese", rekla je Bakić. Ona je potvrdila da Zakon kojim se reguliše pitanje vlasništva u medijima ima paradoks – veoma liberalan pristup ulaska kapitala na to tržište, a ograničenja koja se odnose na koncentraciju vlasništva su mala i gotovo nepostojeća. Ipak iz AMU objašnjavaju za RSE da nije utvrđeno da na crnogorskom medijskom tržištu postoji nedozvoljena medijska koncentracija. Takođe, nije zabilježeno da jedan emiter sa nacionalnom dozvolom učestvuje sa više od 25 posto kapitala ili prava glasa u drugom nacionalnom emiteru. Zakonom je zabranjeno da isto fizičko ili pravno lice, na istoj teritoriji emituje više od jednog radijskog ili televizijskog programa sa istom ili sličnom programskom osnovom, ili da ima više od 30 posto kapitala u drugom lokalnom ili regionalnom emiteru na istoj teritoriji. Prema objavljenoj mapi, jedno pravno ili fizičko lice ima vlasništvo u dva ili više medija potvrđuje AMU: "Iako digitalna mapa vlasništva prikazuje određene porodične i poslovne veze među vlasnicima medija, takve povezanosti same po sebi nijesu zabranjene, jer zakon ne prepoznaje te relacije kao osnov za ograničavanje koncentracije", naveli su iz AMU. A Goran Đurović kaže da su vlasnici medija formalno izvršili redistribuciju vlasništva kako bi ispunili zakonom propisane uslove: "Teško se mogu zaobići zakonska rješenja i procedure kako bi došlo do nedozvoljene medijske koncentracije. Jer bi takav pokušaj za posljedicu imao oduzimanje dozvole za emitovanje nekog medija." U posljednjem izvještaju o napretku Evropska komisija je upozorila na kašnjenja u imenovanju članova Savjeta Agencije za audio vizuelne usluge. Porodično (su)vlasništvo u medijimaZakon nalaže da svaka medijska kuća mora da objavi ko su akcionari, vlasnici i povezana lica kako bi građani znali ko stoji iza informacija koje se plasiraju. U komercijalnim medijima dio vlasništva dijele članovi uže porodice, a među pojedinima su i maloljetna djeca. Na pitanje da li postoji mogućnost da se iza pojedinih imena formalnih vlasnika kriju stvarni vlasnici, u AMU kažu da ne mogu spekulisati o postojanju skrivenih vlasnika jer se oslanjaju na zvanične podatke koje su im dostavili mediji: "Upravo digitalna mapa omogućava javnosti, novinarima i istraživačima da prepoznaju eventualne nedosljedne, nepotpune ili sumnjive informacije." I Goran Đurović smatra da se podaci, koji ukazuju da se čitave porodice nalaze u strukturi vlasništva u medijima, mogu tumačiti dvojako: "Da je čitava vlasnička struktura napravljena kao porodični biznis, a moguće je i da se iza određenih članova porodice koja je u vlasničkoj strukturi kriju i neki drugi centri ekonomske i političke moći." Kaže da će se fenomen skrivanja vlasnika nastaviti: "One koji odluče da skrivaju podatke neće spriječiti zakonska procedura, to će nastaviti da rade i trudiće se da budu što manje transparentni." Evropskim aktom o slobodi medija se zahtjeva da vlasništvo u medijima mora biti u potpunosti transparentno, rekla je Bakić: "Mi taj zahtjev ispunjavamo i prije formalne obaveze. A platforma može imati za rezultat da ogoli uticaj uredničke politike, ili da pokaže da postojeća rješenja nisu dovoljna da se medijsko tržište zaštiti i gradi u pravcu veće nezavisnosti i slobode medija." Iz AMU navode da podaci o vlasništvu omogućavaju njihovu analizu i tumačenje, te predstavlja standard predviđen Evropskim aktom o slobodi medija (European Media Freedom Act - EMFA). https://www.slobodnaevropa.org/a/mediji-crna-gora-vlasnistvo-srbija/33607232.html https://www.slobodnaevropa.org/a/mediji-crna-gora-vlasnistvo-srbija/33607232.html Fri, 28 Nov 2025 17:43:55 +0100 Crna GoraAktuelnowebteam@rferl.org (Srđan Janković) Fudbalska utakmica reprezentacija Crne Gore i Hrvatske, koja je bila označena kao meč povišenog rizika, okončana je bez incidenata. Čitav događaj su obezbjeđivale jake policijske snage raspoređene kroz centar Podgorice, uz video nadzor na terenu i iz vazduha. Utakmici je prisustvovalo više stotina navijača iz Hrvatske za čiju su bezbjednost bile zadužene specijalne jedinice policije. Prethodno je policija saopštila da će djelovati "odlučno, preventivno i bez tolerancije" prema bilo kakvom narušavanju javnog reda i mira. Utakmica, koja se igrala u sklopu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. nije imala rezultatski značaj jer se Hrvatska već plasirala za odlazak na Svjetsko prvenstvo dok Crna Gora nije imala realne šanse. Meč je okončan pobjedom Hrvatske 3:2. Tokom utakmice čula su se šovinistička skandiranja hrvatskih navijača 'Ubij Srbina' i 'Za dom spremni', na šta su crnogorski navijači uzvratili takođe skandiranjem 'Ustaše, četnici – zajedno ste bježali'. Oficijelni spiker je više puta apelovao na navijače za fer i korektno navijanje. Policija je nakon utakmice bezbjedno sprovela navijače Hrvatske ka autobusima. Visok nivo obezbjeđenja je između ostalog bio neohodan zbog incidenta koji se dogodio veče pred susret reprezentacija u Podgorici. Oštećeni automobili hrvatskih navijačaHrvatski navijači, koji su se u dva vozila kretali ka Podgorici, napadnuti su u nedelju 16. novembra oko 22 sata na putu od Budve prema Cetinju. Njima je, kako je saopštila crnogorska policija više nepoznatih lica automobilom prepriječilo put i palicama im oštetili vozila. "Napadnuta lica se nisu kretala organizovano niti kao navijačka grupa, već individualno", saopštila je policija navodeći da traga za napadačima. Vozila su imala hrvatske tablice. Policija je potom blokirala dio puteva i kontrolisala lica i vozila. Pronašli su palice koje će se vještačiti ali ne i napadače. Državljani Hrvatske su prijavili napad cetinjskoj policiji, a jedan od njih je za Radio Cetinje izjavio: "Ne osuđujemo Crnogorce kao narod, napali su nas sa kapuljačama na glavama. Takvih incidenata ima i kod nas." Gradonačelnik Cetinja osudio napad i ponudio pomoć državljanima HrvatskeGradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković je pozvao nadležne da hitno identifikuju napadače i najoštrije ih sankcionišu. On je za Radio Cetinje ocijenio da se radi o smišljenoj namjeri da se navijači napadnu na teritoriji Cetinja, te da to 'dolazi iz dobro poznate kuhinje: "Oni koji čine sve da naruše prijateljske odnose sa Hrvatskom i njenim građanima neće uspjeti. Cetinje je otvoreni grad, a na državnoj vlasti je da hitno zaustavi spiralu mržnje koja se produkuje kako bi Cetinje i Crnu Goru prikazali suprotnim od onoga što jesmo." Đurašković je obišao grupu hrvatskih navijača i ponudio pomoć i popravku vozila, međutim oni su pod pratnjom policije nastavili put ka Podgorici oko 23 sata. Poslanik opozicionih Socijaldemokrata Nikola Zirojević tvrdi da je policija imala operativne podatke da se sprema napad na navijače. "Prije dva dana sam dobio operativnu informaciju da se sprema napad na hrvatske navijače. Istu informaciju imao je i bezbjednosni sektor u Crnoj Gori" napisao je Zirojević na mreži X. Pozvao je nadležne utvrde odgovornost: "Pitanje je - zašto hrvatski navijači nijesu dobili adekvatnu zaštitu, u skladu sa bezbjednosnom procjenom i operativnim informacijama". Bezbjednosne pripreme za utakmicuA desetak sati prije napada policija je saopštila da spremno dočekuje fudbalsku utakmicu između reprezentacija Crne Gore i Hrvatske. Kako su naveli formirali su štab i angažovali 'optimalan broj policajaca' koji će biti prisutni na ključnim tačkama oko i na stadionu u Podgorici. "U vezi sa dolaskom gostujućih navijača, preduzete su mjere koje se odnose na kontrolu lica na graničnim prelazima, te adekvatne policijske aktivnosti u vezi sa boravkom ovih lica na našoj teritoriji." U saopštenju je navedeno i da će čitav događaj nadzirati video opremom na terenu i iz vazduha. Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović je još 5. novembra upoznao ambasadora Hrvatske Veselka Grubišića o aktivnostima policije u obezbjeđivanju utakmice. Uoči susreta reprezentacija crnogorske službe bezbjednosti evidentirale su prisustvo nekoliko bezbjedonosno interesantnih lica iz Beograda, objavila je 'Pobjeda' pozivajući se na 'dobro upućene izvore'. Policija je navela da je, nakon medijskih objava o ulasku u Crnu Goru lica koja bi mogla izazvati incidente na utakmici, kontrolisala Audi beogradskih registracija i privela 'operativno interesantno lice' crnogorskog državljanina M.L. za koga je utvrđeno da je pod dejstvom kokaina. Jedan od njegovih saputnika – državljanin Srbije je priveden, a potom protjeran iz Crne Gore. Na dan utakmice Javni servis emitovao je emisiju "Perspektiva" u koprodukciji Mebius Film i Radija Slobodna Evropa koja je prikazana 20. jula ove godine, a čija su tema desničarski pokreti, uključujući veličanje ustaškog pokreta u Hrvatskoj. Ionako zategnuti odnosiOdnosi Crne Gore i Hrvatske su zategnuti od jula prošle godine kada je većina u crnogorskom parlamentu usvojila Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu što je Hrvatska doživjela kao direktnu provokaciju. Hrvatska je uzvratila proglašavanjem nepoželjnim lidera prosrpskih stranaka koje su podržale Rezoluciju -predsjednika Skupštine Andriju Mandića, poslanika Milana Kneževića i potpedsjednika Vlade Alekse Bečića. Uz to Hrvatska je, zbog narušenih dobrosusjeds kih odnosa, krajem 2024, blokirala da Crna Gora ,u okviru pregovora sa Evropskom unijom, zatvori poglavlje 31 - vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika. Dvije države imaju više neriješenih pitanja: vlasništvo nad vojnim brodom Jadran, ratna odšteta za hrvatske zatvorenike u logoru Morinj, granica na području Prevlake... https://www.slobodnaevropa.org/a/navijaci-crna-gora-hrvatska-napad/33593228.html https://www.slobodnaevropa.org/a/navijaci-crna-gora-hrvatska-napad/33593228.html Mon, 17 Nov 2025 08:57:34 +0100 Crna GoraAktuelnowebteam@rferl.org (Srđan Janković) Da li je 1918. godine dinastija Petrović Njegoš detronizovana nasilnom aneksijom ili se radilo o dobrovoljnom ujedinjenju Crne Gore i Srbije? O tom istorijskom i političkom pitanju će se raspravljati u crnogorskom parlamentu, nakon što su poslanici Pokreta Evropa sad (PES) premijera Milojka Spajića predložili izmjene Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš. Traže izmjenu postojećeg Zakona u kome se konstatuje da je dinastija Petrović Njegoš detronizovana 'aktom nasilne aneksije države 1918. godine', tako što će se izbrisati termin 'nasilna'. PES je ocijenio da sama 'aneksija' podrazumijeva prisilu, te će se brisanjem riječi 'nasilna' "smanjiti polarizacija društva, a promovisati pomirenje". Ipak njihov koalicioni partner, prosrpska Socijalistička narodna partija (SNP) amandmanom je zatražila da se iz Zakona briše i riječ 'aneksija' i da se umjesto nje unese 'ujedinjenje Crne Gore i Srbije'. Dok opozicija tvrdi da je 'nasilna aneksija' jedini ispravan termin koji se odnosi na događaje u Crnoj Gori iz 1918. Na pitanje da li se sa istorijsko-pravnog aspekta 1918. godine dogodila nasilna aneksija, aneksija ili ujedinjenje Crne Gore i Srbije, istoričar Milan Šćekić za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je te godine crnogorska teritorija bila okupirana, a potom prisajedinjena Srbiji. "I kao dio Srbije, Crna Gora je ušla u sastav novostvorene Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Budući da je prisajedinjenje nasilan čin, nema dileme da je 1918. godine izvršena aneksija Crne Gore", kaže profesor Šćekić. Nestanak države Crne Gore 1918.Više od sto godina političari i istoričari ne mogu da daju jedinstvenu kvalifikaciju o tome šta se dogodilo nakon Prvog svjetskog rata, kada je Crna Gora jedina izgubila status nezavisne države, a vladarska porodica Petrović Njegoš protjerana iz zemlje. Iako je Crna Gora u ratu bila na strani saveznika, po njegovom završetku u novembru 1918. je održana Podgorička skupština na kojoj su donijete odluke o ukidanju suvereniteta, pripajanju Crne Gore Srbiji i detronizovanju kraljevske porodice. Tadašnjem kralju Nikoli Petroviću, koji je bio u egzilu, zabranjen je povratak u Crnu Goru. Naredne godine su u Crnoj Gori bile obilježene oružanim sukobima novih vlasti pod komandom srpskog kralja Aleksandra Karađorđevića i komitskih - crnogorskih oružanih formacija koje nisu pristale na bezuslovno prisajedinjenje Crne Gore Srbiji i čiji su pripadnici ostali lojalni prognanom kralju Nikoli I. Crnoj Gori je vraćena državnost tek nakon Drugog svjetskog rata, kada je dobila ravnopravan status Republike u višečlanoj zajednici bivše Jugoslavije. Radi istorijske i moralne rehabilitacije dinastije, crnogorski parlament je 2011. usvojio Zakon o statusu potomaka Petrović Njegoš. U prvom članu tog Zakona je navedeno da je dinastija detronizovana 1918. aktom 'nasilne aneksije države Crne Gore i protivno Ustavu za Knjaževinu Crnu Goru (iz 1905.). Tada je parlamentarnu većinu predvodila Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića, koju je 2020. na izborima pobijedila trojna koalicija proruskog Demokratskog fronta (DF), Demokrata i Pokreta Ura. Upravo pridjev 'nasilna' vladajući PES želi da izbaci izmjenama Zakona, dok druge prosrpske članice vladajuće većine SNP i stranke bivšeg DF-a smatraju da ne treba u zakonu da stoji ni 'aneksija' jer smatraju da je ujedinjenje Crne Gore i Srbije bilo dobrovoljno. Šćekić: Ukidanje žele da predstave legitimnimA da je 1918. godine izvršena aneksija Crne Gore od strane Srbije, profesor Milan Šćekić dokazuje citirajući navode samih srpskih istoričara kao što je Vladimir Ćorović. "U knjizi 'Naše pobede' Ćorović tvrdi da je u Podgorici 1918. 'Crnogorska Skupština izvršila prisajedinjenje Crne Gore Srbiji'. Istini za volju, ogromna većina Crnogoraca je 1918. bila za ujedinjenje sa Srbijom, ali to ne znači da je ono izvršeno na legitiman i legalan način, kao i na pravednim osnovama", kaže Šćekić za RSE. Komentarišući namjeru vlasti da u Zakonu izmjene istorijski kontekst brišući termine 'nasilna' i 'aneksija', profesor Šćekić kaže da su za njih podjednako neprihvatljiva oba termina: "Jasno je da ukidanje crnogorske državne nezavisnosti žele da predstave kao legitiman i demokratski čin izglasan slobodnom voljom građana, što ni izvori srpske provenijencije ne mogu da potvrde." Princ Nikola Petrović Njegoš o 'nasilnoj aneksiji'Povodom javne polemike o izmjeni Zakona, oglasio se i praunuk kralja Nikole, princ Nikola Petrović Njegoš, koji je u pismu javnosti konstatovao da je termin 'nasilna' izazvao polemike i kada je usvojen 2011. A termin 'aneksija' smatra ispravnim: "Za mene, tada kao i danas, riječ 'aneksija' ostaje istorijska činjenica koja je izbrisala Crnu Goru sa mape i bacila moju porodicu u bol izgnanstva. Predviđa se brisanje riječi 'nasilna', a da se zadrži termin 'aneksija', koji to već sam po sebi podrazumijeva." Takođe je naveo da vjeruje vlastima, da izmjenama Zakona žele da ujedine građane: "Možda ćete me smatrati naivnim, ali namjera predsjednika Vlade (Spajića) da smiri strasti i pronađe nove kompromise učinila mi se iskrenom." Princ Nikola Petrović se sastao sa premijerom Spajićem 21. septembra, desetak dana prije nego što je PES podnio predlog o izmjeni Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš. Tada mu je Spajić obećao da će dinastija do kraja godine 'biti u potpunosti rehabilitovana'. Skupštinski Odbor pokazao razlikeO izmjenama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš raspravljalo se 12. novembra na skupštinskom Odboru za politički sistem. Jedan od predlagača izmjena, poslanik PES Miloš Pižurica, saopštio je da brisanjem termina 'nasilna' za aneksiju Crne Gore ne žele da sprovode istorijski revizionizam već da istaknu poštovanje prema vladarskoj porodici Petrović Njegoš i njihovim potomcima. A poslanik Nove srpske demokratije Jovan Vučurović se založio da se iz Zakona izbriše kompletan stav koji govori o aktu aneksije Crne Gore, iako on smatra da su se 1918. godine Crna Gora i Srbija dobrovoljno ujedinile. Dok je poslanik opozicionog DPS-a Andrija Nikolić konstatovao da se eventualnim unošenjem termina o 'ujedinjenju Crne Gore i Srbije' u Zakon - falsifikuju istorijske činjenice. Zbog različitih stavova partija vladajuće većine odloženo je glasanje o ovim izmjenama. Dodjela objekata potomcima dinastijePES je predložio da se potomcima dinastije dodijeli dvorac 'Kruševac' u Podgorici sa pripadajućim zemljištem, ali bez prava prodaje. Ovome se usprotivio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, čiji je kabinet saopštio da dvorac 'na Kruševcu' ima poseban značaj za kulturni identitet Crne Gore i da bi njegovo prenošenje u privatno vlasništvo bilo 'suprotno principima očuvanja kulturne baštine i odgovorne politike upravljanja imovinom'. https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-aneksija-ujedinjenje-1918/33588506.html https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-aneksija-ujedinjenje-1918/33588506.html Fri, 14 Nov 2025 08:53:29 +0100 Crna GoraAktuelnowebteam@rferl.org (Srđan Janković) Najava komesarke za proširenje Evropske unije Marte Kos da bi kandidati prije punopravnog članstva bili na probnom periodu kako bi se spriječilo nazadovanje u reformama i pretvaranje tih "država u trojanske konje Rusije" - u vladajućim crnogorskim krugovima je dočekana sa rezervom. Za razliku od njih, analitičari imaju razumijevanja za ovu najavu. Da je ovo poruka upravo zemljama kandidatima Zapadnog Balkana, koji su manje više pod snažnim uticajem Rusije, smatra spoljnopolitički analitičar iz Beograda Boško Jakšić, jer Brisel želi budućnost bez "novih uporišta proputinovske politike". Ivana Stradner, saradnica Fondacije za odbranu demokratije iz Vašingtona, ocjenjuje da je ovakav plan Brisela povezan sa djelovanjem premijera Mađarske i Slovačke koji opstruiraju EU. Crnogorski diplomata Željko Perović, strategiju Brisela smatra opravdanom kada je u pitanju Crna Gora, jer je kako kaže "vlast od 2020. pod uticajem antievropskog i proruskog Beograda". U ovogodišnjem Izvještaju o proširenju, Evropska komisija je navela četiri kandidata koji bi mogli biti novi članovi EU: Albanija, Moldavija, Crna Gora i Ukrajina. Duže od dvanaest godina nije bilo prijema novih članica u EU. Posljednja je primljena Hrvatska 2013. Poslije 12 godina EU govori o proširenju - ali uslovnomPredsjednice EK Ursula Fon Der Lajen prošle godine je najavila da će proširenje biti "prioritet" do 2029. godine. Uoči ovogodišnjeg Izvještaja o napretku država komesarka za proširenje Marta Kos je za The Financial Times navela mogućnost da kandidati dobiju "probni rok" kako bi se spriječilo nazadovanje u reformama i kršenje vrijednosti Unije. Kazala je da ne želi pristupanje zemalja u EU koje će se poslije prijema udružiti sa Rusijom: "Ne želim da uvodim 'trojanske konje' koji će biti aktivni za pet, deset ili 15 godina. Zato Komisija razrađuje ideje poput prelaznog ili probnog perioda i zaštitnih mjera." "Probni status" mogao bi podrazumijevati period u kome nove članice nemaju pravo glasa o svim pitanjima i mogućnost privremenog isključenja u slučaju demokratskog nazadovanja, piše The Financial Times. Vlada Crne Gore rezervisana prema 'probnom članstvu'Prema modelu "uslovnog prijema" Crne Gore u EU, rezervu su izrazili premijer Milojko Spajić i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović. Spajić je krajem oktobra okviru londonskog Samita Berlinskog procesa saopštio, da se protivi da Crna Gora uđe u Uniju bez prava glasa. Na istom skupu premijer Albanije Edi Rama je rekao da se, za razliku od Spajića, ne protivi prijemu u članstvo "sa drugačijim statusom" u Uniji: "Nemamo pravo na veto, dok se Evropa ne reformiše. Pratimo politiku EU i NATO, ali ćemo dati sebi za pravo da kažemo šta mislimo." A potpredsjednik Vlade Crne Gore Filip Ivanović je rekao da bi "članstvo bez punog prava glasa bi bilo teško prihvatljivo". Uslovno članstvo za suzbijanje 'krtica'Analitičar Boško Jakšić za RSE ocjenjuje da su Crna Gora i Albanija u potpunosti uskladile spoljnu politiku sa EU. "Zato vjerujem da se klauzula ne odnosi na Podgoricu i Tiranu, ali se hipotetički zadržava mogućnost uslovnog članstva, imajući u vidu prosrpske proruske snage koje nisu zanemarljive u Crnoj Gori", kaže Jakšić. Kaže da bi klauzula bila upozorenje Crnoj Gori šta se može dogoditi ukoliko se dozvoli da uticaj tih snaga poraste u budućnosti: "To se ne odnosi na ovaj trenutak, jer su u Briselu gotovo svi zadovoljni procesom integracija u Crnoj Gori." Ipak smatra da Brisel ne može biti siguran da u budućnosti u nekoj od novih članica, neće pobijediti snage koje će voditi politiku kao sada mađarski premijer Viktor Orban: "EU ne želi događaje kakvi su bili u Mađarskoj ili Slovačkoj koje blokiraju odluke Unije, stavljaju veto na podršku Ukrajini ili proširenje sankcija Rusiji. To je poruka i kandidatima Zapadnog Balkana koji su manje ili više pod snažnim uticajem Rusije." Naglašava da je to poruka kandidatima "da spoljnu i bezbjednosnu politiku vode na način koji će onemogućiti da postanu 'krtice' u Uniji". 'Brisel već ima Orbana i Fica'I Ivana Stradner, saradnica nevladine Fondacije za odbranu demokratije iz Vašingtona za RSE, plan EU dovodi u vezu sa djelovanjem premijera Mađarske ali i Slovačke koji, kako kaže, opstruiraju EU. "Brisel već ima Orbana i Roberta Fica, a posljednje što im treba je Aleksandar Vučić." Ona ocjenjuje da je Brisel dugo tolerisao Srbiji koja je kandidat za EU, balansiranje između Rusije i Kine sa jedne i zapada sa druge strane. "Zvuči paradoksalno, ali Rusiji i Kini bi članstvo Srbije u EU odgovaralo, jer bi Srbiju koristili kao polugu uticaja u Evropi. To je test za EU", kaže Stradner. Ona navodi da bi EU trebalo da pomogne Crnoj Gori i Albaniji da se što prije približe članstvu, kako bi spriječila zvanični Beograd da urušava prozapadne težnje zemalja regiona. "Vučić poručuje da u EU treba zajedno da uđu sve zemlje Zapadnog Balkana uz poruku zapadu da 'možda Srbija nije savršena ali je region još gori'. EU treba da ignoriše te poruke i pomogne priključenju Crne Gore i Albanije", zaključuje Stradner. Brisel neće da 'timari Putinovog trojanskog konja'A crnogorski diplomata Željko Perović za RSE kaže da je opravdana strategija Brisela o "probnom članstvu" budućih članica EU, pa i kada je riječ o Crnoj Gori koja je, kako kaže, podijeljena i međusobno posvađana: "Vlast nakon 2020. je pod dirigentskom palicom antievropskog i proruskog Beograda, sa zavisnim pravosuđem, nedobronamjernim ponašanjem prema svim susjedima, osim Srbije. U Crnoj Gori je ugroženo sve što nije srpsko - ruski svijet. I to daje za pravo ovakvom razmišljanju Brisela." Perović podsjeća da Brisel već duže Crnu Goru vidi kao prvu narednu članicu EU, naročito nakon agresije Rusije na Ukrajinu. Perović kaže da se već nekoliko godina spekuliše o "brzom prijemu" Crne Gore, navodeći izjavu potpredsjednice EK Kaje Kalas koja je 2030. navela kao godinu uslovnog prijema novih članica. Vjeruje da bi pobjeda istinski prozapadnih snaga na narednim izborima 2027, obradovala Brisel: "Jer EU više neće morati da 'timari' Putinovog 'trojanskog konja', nego državu i vlast koja dijeli evropske vrijednosti." I dio opozicije u Crnoj Gori smatra da je dobra ideja da se EU protiv ruskog uticaja bori mehanizmom "probnog članstva". "Ako je Rusija 2016. godine pokušala državni udar zbog očekivanog ulaska Crne Gore u NATO, naivno je vjerovati da slično neće pokušati i prilikom ulaska u EU, naročito sa novouspostavljenih i ojačanih pozicija", naveo je Miloš Đuričković iz opozicionog Evropskog saveza. Dio vladajuće koalicije u Crnoj Gori, prije svega stranke nastale iz proruskog Demokratskog fronta, ne podržavaju NATO članstvo i zalažu se za ukidanje sankcija Rusiji. One u značajnoj mjeri participiraju u Vladi premijera Milojka Spajića, a njihov lider Andrija Mandić predsjednik je Skupštine Crne Gore. https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-eu-uslovno-clanstvo/33584253.html https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-eu-uslovno-clanstvo/33584253.html Mon, 10 Nov 2025 19:36:35 +0100 Crna GoraAktuelnowebteam@rferl.org (Srđan Janković) Da bi državljani Turske došli u Crnu Goru, od 30. oktobra, moraju dobiti vizu za koju dokumenta podnose lično u crnogorskoj ambasadi ili konzulatu u Turskoj. Radio Slobodna Evropa (RSE) nije dobio odgovor iz Ministarstva vanjskih poslova koliko se čeka na odobrenje i izdavanje vize. Prva posljedica uvođenja viza je značajan pad broja putnika na avionskim linijama iz Turske prema Crnoj Gori, rekli su za RSE u Aerodromima Crne Gore. U Udruženju crnogorskih iseljenika u Turskoj kažu za RSE da je uvođenje viza od strane Crne Gore izazvalo iznenađenje i razočarenje. U Udruženju su svjesni da, zbog pristupanja Evropskoj uniji, Crna Gora treba da postepeno uskladi vizni režim sa članicama EU, što podrazumijeva uvođenje viznog režima i Turskoj, ali nisu očekivali da će se to dogoditi brzo. "Žao nam je što je proces ubrzan nakon nedavnih događaja u Crnoj Gori. Smatramo da je ovaj korak mogao biti sproveden u mirnijem i smislenijem tranzicionom periodu, što bi bilo u interesu prijateljskih odnosa dva naroda i dvije države", kaže za RSE predsjednik Udruženja crnogorskih iseljenika u Turskoj Adil Ozuzun. I Sead Šahman predsjednik vanparlamentarnog Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) koji je nedavno bio na okupljanju crnogorske dijaspore u Turskoj, kaže za RSE da su iseljenici zabrinuti zbog novog režima: "Iseljenici očekuju povlašćenije uslove za ulazak u Crnu Goru, odnosno da se vrate na bezvizni režim i da imaju određene povlastice kada je u pitanju njihovo poslovanje u Crnoj Gori." Vizni režim Turskoj nakon pogrešne informacijeU Republici Turskoj, prema podacima iseljeničkih organizacija živi oko šest hiljada ljudi koji imaju iseljeničke kartice na osnovu porijekla iz Crne Gore. Takođe se procjenjuje da je mnogo veći broj državljana Turske vodi porijeklo iz Crne Gore - oko 250.000. Državljani Turske su mogli bez viza da putuju u Crnu Goru do 30. oktobra kada je Vlada uvela, kako je navela, privremene vize. Povod je bilo povređivanje Podgoričanina u fizičkom sukobu sa strancima, za koje je policija saopštila da su u pitanju turski državljani, što se kasnije ispostavilo kao netačna informacija. Uslijedila je serija incidenata protiv Turaka, pri čemu su fizički napadani, uništavana im je imovina, a organizovano je i više antiturskih protesta. Vlada je najavila ukidanje bezviznog režima za državljane Turske. Sedam dana kasnije policija je saopštila da su u tuči i povređivanju Podgoričanina učestvovali državljani Azerbejdžana. Ova informacija nije uticala na Vladu da promijeni odluku o uvođenju viza državljanima Turske. Ozuzun: Iseljenicima omogućiti ulazak bez vizeUdruženje crnogorskih iseljenika u Turskoj vodi intenzivnu komunikaciju sa institucijama u Crnoj Gori tražeći da se zadrži pravo iseljenika na ulazak bez vize. Predsjednik Udruženja Adil Ozuzun kaže da Turska podržava težnju Crne Gore ka EU, i da mora do 2027. da primjeni vizni režim usklađen sa Briselom ali očekuju izuzetke: "Smatramo neophodnim da se (najmanje) licima koja posjeduju iseljeničku karticu omogući ulazak bez vize u Crnu Goru. Ti ljudi čuvaju istorijsku vezu sa domovinom i aktivno doprinose razvoju prijateljskih odnosa između Crne Gore i Turske." On ocjenjuje da mnogi imaju pogrešnu percepciju Turske kroz prizmu toga što je većinski muslimanska zemlja ili kroz istorijske predrasude: "Danas Turska ni na koji način ne predstavlja silu sa osvajačkim namjerama ili bilo kakvim oblikom dominacije - to iskreno i odgovorno naglašavamo." Gledajući iz perspektive ravnoteže interesa, Ozuzun kaže da postoje jasni pokazatelji da Crna Gora u mnogo čemu može imati veću potrebu za Turskom nego obrnuto. Takođe vjeruje da će Turska, iako nezadovoljna novim tranzitnim režimom, ostati otvorena za građane Crne Gore, posebno u slučaju liječenja i zdravstvenih potreba. Da li će Turska uvesti vize Crnoj Gori?Prema podacima crnogorskog Fonda za zdravstveno osiguranje, tokom prošle i ove godine, u turskim klinikama je pregledano ili liječeno preko hiljadu pacijenata iz Crne Gore, što je državu koštalo skoro šest miliona eura. U Crnoj Gori, prema posljednjim podacima boravi oko 13.400 državljana Turske, koji su osnovali blizu deset hiljada firmi. U prošloj godini je u Crnu Goru došlo preko 160.000 turista iz Turske. Mogućnost da Turska uzvrati uvođenjem viza za crnogorske državljane, pomenuo je ambasador Turske u Crnoj Gori Bariš Kalkavan prilikom obilaska demolirane radnje turskog državljanina u Baru, 2. novembra. "Očekujem da se povuče odluka o uvođenju viza. Ako se ne naprave određeni koraci, naša strana će biti primorana da napravi neke korake u skladu sa ovim što se desilo. U Turskoj živi 250.000 ljudi porijeklom iz Crne Gore. Oni će morati da podnesu neki teret zbog svega ovoga." On je podsjetio da su turske investicije u prvih osam mjeseci ove godine iznosile sto miliona eura. A prema njegovim riječima, Turkish airlines je, na linijama sa Crnom Gorom, u prvih osam mjeseci ove godine prevezao 250.000 putnika. "Ako se ovo nastavi (vizni režim) ne znam šta će biti sa pacijentima koji se liječe u Turskoj i šta će biti sa Crnogorcima koji planiraju da putuju preko Turske na druge destinacije", rekao je ambasador. Uvođenje recipročnih mjera bi smatra Sead Šahman imalo posljedice i po prijateljske odnose dvije države: "Kada obilježavamo 146 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa i kada se dičimo nekim partnerstvima, imaćemo jedno zahlađenje odnosa koje nije dobro ni za jednu državu. Biće pogođeni privreda i usluge, a to će se osjetiti i budžet." Pad broj putnika iz Turske od uvođenja vizaIz kompanije Aerodromi Crne Gore su za RSE saopštili da ključne kompanije koje prevoze putnike iz Istambula, Air Montenegro i Turkish Airlines, za sada nisu otkazale nijedan let, ali je ipak pao broj putnika na relaciji Crna Gora - Turska. "Od 30. oktobra – od kada je državljanima Turske neophodna viza za ulazak u Crnu Goru, primjetan je značajan pad u broju putnika na ovim linijama. Napominjemo da evidenciju o državljanstvima putnika vodi Granična policija", naveli su iz Aerodroma Crne Gore za RSE. Iz Granične policije nijesmo dobili odgovor broju turskih državljana koji su došli u Crnu Goru od uvođenja viza i za koliko je taj broj manji u odnosu na bezvizni režim. Takođe, turska niskobudžetna avio-kompanija, Pegasus Airlines, otkazala je letove između Ankare i Izmira ka i od Podgorice, privremeno, do 29. novembra. Zadržali su liniju Podgorica – Sabiha Gokčen, u azijskom dijelu Istanbula. Iz Aerodroma navode da su do sada imali preko 400 hiljada putnika godišnje u avio prometu sa Turskom što je 15 odsto od ukupnog prometa. https://www.slobodnaevropa.org/a/vize-turska-crna-gora/33582066.html https://www.slobodnaevropa.org/a/vize-turska-crna-gora/33582066.html Thu, 06 Nov 2025 07:34:26 +0100 Crna GoraAktuelnowebteam@rferl.org (Srđan Janković) U Crnoj Gori je od vikenda zabilježena serija incidenata usmjerenih protiv turskih imigranata, uključujući demoliranje njihovih lokala, fizičke napade i prijetnje linčom. Incidenti su počeli 26. oktobra, nakon tuče u kojoj je povrijeđen Podgoričanin, od strane stranih državljana. Uslijedili su protesti ulicama Podgorice sa porukom da "Turke treba protjerati iz Crne Gore". Gotovo sve radnje u Podgorici čiji su vlasnici turski državljani su zatvorene. Vlada je reagovala uvođenjem viza za turske državljane. 26. oktobarPola sata nakon ponoći u podgoričkom naselju Zabjelo došlo je do tuče između stranih državljana i Podgoričana, pri čemu je korišten nož. Ispred lokalne kafane dvadesetpetogodišnji M. J. je zadobio posjekotine u predjelu grudi i ruku. Prevezen je u Klinički centar. Policija o ovom incidentu ne obavještava javnost. 18.00. - Crnogorski portali objavljuju informaciju da policija traga za trojicom napadača koji su povrijedili mladića. Portal "Vijesti" prenosi izjavu povrijeđenog M. J. koji je nakon pružene medicinske pomoći rekao da su ga napali "turski državljani" koji su mu zadali više udaraca i uboda nožem. Tu informaciju prenose svi mediji. Policija se i dalje ne oglašava. 20.00. - Javnosti se obraća odbornik vladajuće prosrpske stranke u podgoričkom parlamentu Milivoje Brković, koji turske državljane naziva "gospodarima života i smrti", navodeći da stranci potiskuju domicilno stanovništvo i najavljuje samoorganizovanje: "Ukoliko se nastavi nesavjestan rad nadležnih na procesuiranju oholih doseljenika, građani će u revoltu biti prinuđeni da radikalnim mjerama zaštite sopstvenu sigurnost." 20.30. - U naselju Zabjelo okupljaju se mještani, turski državljani koji su prethodne večeri ranili M.J. zatvaraju se u obližnju kladionicu. Jake policijske snage spriječile su mještane da priđu kladionici. Okupljani skandiraju "Ubij Turčina". Policija izvodi dvije osobe, za koje se sumnja da su bili počinioci napada. Na lice mjesta dolazi i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović koji ubjeđuje okupljene građane da policija ima kontrolu nad situacijom. On demantuje informaciju da se u Crnoj Gori nalazi "više od sto hiljada turskih državljana", navodeći da ih je sa privremenim ili stalnim boravkom oko 13.000. 22.15. - Premijer Milojko Spajić objavljuje na X nalogu da će Vlada narednog dana po hitnoj proceduri privremeno ukinuti bezvizni režim za državljane Turske. 22.23. - Policija se prvi put oglašava saopštenjem da se dogodio incident na Zabjelu u kojem je korišćeno hladno oružje, a čiji su vinovnici državljani Turske. Objavljuju da je sprovedena racija i da je privedeno 45 stranih državljana. 22.53. - Na društvenoj mreži X oglašava se Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić sa pitanjem "da li Beograd kažnjava Tursku preko Crne Gore?" Uz to je objavio fotografiju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji oštro kritikuje Tursku zbog naoružavanja Kosova. 23.51. - Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na mreži X, osudio je napad na mladića i poziva građane na smirenost i uzdržanost: "Ne smije biti mjesta kolektivnoj krivici niti stigmatizaciji cijelog naroda." U noćnim satima zapaljen automobil u okviru auto-placa Zeren motors u naselju Zabjelo, čiji je vlasnik državljanin Turske. U centru Podgorice demoliran je lokal čiji je zakupac turski državljanin. 27. oktobar11.47. - Više državno tužilaštvo u Podgorici saopštava da je formiralo predmet povodom skandiranja grupe građana "Ubij Turčina" i oštećenja vozila i objekta čiji su vlasnici turski državljani. Provjeravaju da li je bilo elemenata krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje. 12.00. - Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović pozvao građane na suzdržanost i razboritost: "U evropskoj Crnoj Gori nema mjesta nasilju, nema mjesta samovlašću i nema mjesta pokličima 'Ubij Turčina!'" 13.00 - Ministarstvo vanjskih poslova Turske objavljuje da je od crnogorskih vlasti zatraženo preduzimanje mjera u cilju zaštite bezbjednosti građana te države. 15.06. - Sa kolegijuma čelnika bezbjednosnih službi je saopšteno da će primjenjivati restriktivnije mjere prema strancima u Crnoj Gori, uključujući dozvole za boravak i rad. 18.48. - Policija saopštava da je privela više državljana Crne Gore zbog sumnje da su planirali napad na strane državljane. U blizini jedne zgrade na Zabjelu policija je pronašla više drvenih palica pripremljenih za napad. 20.24. - Ministarka kulture Tamara Vujović najoštrije osudila nasilje, govor mržnje i poruke koje podstiču netrpeljivost, dodajući da krivica za ranjavanje mladića na Zabjelu mora biti individualna. U večernjim i noćnim satima nastavljeni fizički napadi na turske državljane i njihovu imovinu. U naselju Zabjelo, tri osobe su napale trojicu turskih državljana, šakama, nogama i palicama. U vozilu napadača su pronađene i oduzete baklje i fantomke, saopštila policija 28. oktobra. Iste večeri tri osobe su napale jednog turskog državljanina, dok je jedan Podgoričanin napao dvojicu državljana Azerbejdžana. 18.30 - Kolone muškaraca sa tamnim kapuljačama "patroliraju" kroz stambeni blok City kvart u kome živi i radi veliki broj turskih državljana uz povike "Turci napolje". Policija je pratila ovu kolonu. 20.43 - Navijačka grupa fudbalskog kluba Budućnost "Varvari" saopštava da su sa stanovnicima Zabjela obišli cijeli grad, poručivši da neće dozvoliti da "naoružani migranti zavode red po podgoričkim ulicama". "Ako država nije sposobna da nas zaštiti, mi ćemo zaštititi naše majke, sestre i nas same." Naveli su i da migranti siluju, pljačkaju i otimaju. Tokom noći, u Baru su demolirana dva lokala čiji su zakupci ili vlasnici državljani Turske. Jedan od lokala su pokušali da zapale. Vlasnik sa porodicom već četiri godine živi u tom gradu. 22.30. - Oglašava se Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici. Navode da dvojicu državljana Turske i Azerbejdžana, zbog sukoba na Zabjelu, terete za nasilničko ponašanje, u kome je M.J. zadobio lake tjelesne povrede. 28. oktobar9.55. - Uprava policije saopštila da je uhapšeno sedam lica zbog fizičkog nasilja prethodne noći nad stranim državljanima. Jedno lice je uhapšeno zbog prijetećih i uvredljivih poruka na društvenim mrežama. Policija je navela da će svako javno okupljanje i kretanje građana u grupama, koje je motivisano izazivanjem nasilja, biti snimano. Kontrolisala je i strane državljane - dvadesetak njih je po raznim osnovama vraćeno ili je u postupku otkazivanja boravka, dok je za 30-tak izdat prekršajni nalog. 17.00. - MUP objavljuje da se ministar Šaranović sastao sa ambasadorom Turske u Crnoj Gori Barišom Kalkavanom i da je naglašena važnost očuvanja stabilnosti, međuinstitucionalne saradnje i poštovanja zakona. "Ambasador je istakao da dvije zemlje, prave razliku između turskih državljana koji boraveći u Crnoj Gori poštuju njene zakone od onih koji se ponašaju suprotno", navedeno je u saopštenju. 19.30. - Održan protest ispred Vlade kome je prisustvovalo nekoliko stotina mlađih osoba, Uz pirotehniku, skandirali su uvredljive parole protiv državljana Turske. Uzvikivalo se "Turci napolje", "Ko ne skače taj je Turčin", "Nećemo migrante". https://www.slobodnaevropa.org/a/turci-crna-gora-nasilje-policija/33573289.html https://www.slobodnaevropa.org/a/turci-crna-gora-nasilje-policija/33573289.html Wed, 29 Oct 2025 15:35:31 +0100 Crna GoraAktuelnowebteam@rferl.org (Srđan Janković) Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i poslanik Milan Knežević zatražili su od Vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića da podnese ostavku jer, između ostalog, Specijalno tužilaštvo i dalje vodi proces protiv njih u slučaju "državni udar". "Kakve vi to dokaze imate za 'državni udar'? Vi ste čovjek koji ste tražili dobrovoljce u Specijalnom tužilaštvu da potpišu sramnu žalbu (Apelacionom sudu). Odlučili ste da se obračunavate sa nama", rekao je Knežević. Marković je odgovorio da neće podnijeti ostavku, poručivši da tužilaštvo ne funkcioniše na osnovu bilo čijih očekivanja, već "na osnovu dokaza, samostalno, neselektivno i zakonito". Rasprava je vođena 23. oktobra u parlamentu tokom debate o radu Tužilaštva. U slučaju "državni udar" proces traje više od osam godina. Njime se za pokušaj nasilne promjene vlasti 2016. terete dvojica ruskih i osam srpskih državljana, kao i Andrija Mandić i Milan Knežević, te Mandićev vozač. Do sad su donesene tri presude. Viši sud ih je najprije osudio na zatvorske kazne, Apelacioni je poništio tu presudu i naložio novo suđenje, Viši sud ih je u ponovljenom procesu oslobodio. Na tu presudu Specijalno tužilaštvo je podnijelo žalbu. Na potezu je ponovo Apelacioni sud. On može da potvrdi oslobađajuću presudu ili otvori novi pretres čija bi presuda bila pravosnažna. Nakon nje, nezadovoljna strana bi mogla da podnese zahtjev za zaštitu zakonitosti. Tok afere i sudskog postupka 'državni udar'16. oktobar 2016.Na dan parlamentarnih izbora crnogorska policija je po nalogu Specijalnog tužilaštva uhapsila više državljana Srbije uglavnom u Podgorici. Tada je saopšteno da su pripremali nasilno rušenje vlasti i terorističke napade na institucije nakon proglašenja izbornih rezultata u večernjim satima. Uhapšeno je više od dvadeset osoba. 19. jul 2017.Počelo suđenje u Višem sudu u Podgorici, koje je direktno prenosio javni servis, pred vijećem Suzane Mugoše. Prema optužnici Specijalnog tužilaštva, koju je zastupao Milivoje Katnić, optuženi su namjeravali da na kraju izbornog dana "izazovu nemire, sukobe sa policijom, uhapse tadašnjeg premijera Mila Đukanovića i preuzmu vlast i time spriječe Crnu Goru da se priključi NATO-u". Djela su kvalifikovana kao priprema terorističkih napada, djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore, stvaranje i učešće u kriminalnoj organizaciji. Za organizaciju i finansiranje "državnog udara" optuženi su ruski državljani Eduard Šišmakov i Vladimir Popov. Od crnogorskih državljana optuženi su Andrija Mandić, Milan Knežević i Mandićev vozač Mihailo Čađenović. Optuženo je i osam državljana Srbije: penzionisani general srpske Žandarmerije Bratislav Dikić, Srboljub Đorđević, Kristina Hristić, Branka Milić, Milan Dušić, Dragan Maksić, Predrag Bogićević i Nemanja Ristić. Bogićević i Ristić su bili nedostupni, a Srbija je odbila da ih izruči. Šest srpskih državljana je bilo pritvoreno, a crnogorski su se branili sa slobode. Za Šišmakovim i Popovim Crna Gora je raspisala međunarodnu potjernicu. Svi optuženi negirali krivicu i tvrdili da se međusobno ne poznaju. Proces se u velikom dijelu oslanjao na iskaze svjedoka saradnika Saše Sinđelića i Mirka Paje Velimirovića koji su govorili o pripremama nemira. Advokati odbrane i optuženi su odbacili njihove navode. 9. maj 2019.Sud je sve optužene proglasio krivim i osudio ih na ukupno 70 godina zatvora. Izričući presudu, Mugoša je saopštila da su Šišmakov i Popov formirali kriminalnu grupu u Srbiji, Rusiji i Crnoj Gori koja je trebalo da izazove nemire koji bi ugrozili ustavne, političke i društvene strukture Crne Gore. Odbrana najavila žalbu. 21. oktobar 2019.Branioci optuženih podnijeli su žalbe Apelacionom sudu u kojima traže ukidanje prvostepene presude Višeg suda u Podgorici i novo suđenje. Optuženi lideri Demokratskog fronta Mandić i Knežević su tvrdili da je postupak predstavljao političko suđenje opoziciji. 5. februar 2021.Apelacioni sud ukinuo osuđujuću presudu i vratio predmet na ponovno suđenje Višem sudu ali pred novim sudskim vijećem. Sud je uvažio žalbe branilaca i konstatovao da je u krivičnom postupku povrijeđeno pravo na odbranu optuženih i pravo na pravično suđenje. 17. februar 2022.Tužilački savjet razriješio je tužioca iz ovog slučaja Milivoja Katnića, sa funkcije Glavnog specijalnog tužioca. Katnić je penzionisan protivno svojoj volji, a dvije godine kasnije je uhapšen pod optužbom za zloupotrebu službenog položaja i članstvo u kriminalnoj organizaciji. 29. novembar 2022.U Višem sudu počelo novo suđenje u procesu "državni udar" pred novim vijećem sudije Zorana Radovića. Specijalno tužilaštvo je u cjelosti ostalo pri ranijoj optužnici Katnića i zatražilo od sudskog vijeća da optužene oglasi krivim i kazni po zakonu. Branioci predložili da se u ponovljenom postupku odbaci optužnica. 12. jul 2024.Viši sud oslobodio sve optužene u procesu "državni udar". Sudija Zoran Radović je rekao da nije bilo dokaza da su optuženi krivi za djela koja su im stavljena na teret: "Oružje nikada nije ušlo u Crnu Goru. Oprema koja je trebalo da posluži za nasilan ulazak u Skupštinu nije unijeta u Crnu Goru, a tvrdnja da su specijalne jedinice trebalo da pucaju u crnogorsku policiju nije dokazana." 17. jul 2025.Na ovu, oslobađajuću, presudu Specijalno tužilaštvo podnijelo je žalbu Apelacionom sudu, tražeći da optuženi budu oglašeni krivim. https://www.slobodnaevropa.org/a/drzavni-udar-crna-gora-sudjenje-apelacioni/33552625.html https://www.slobodnaevropa.org/a/drzavni-udar-crna-gora-sudjenje-apelacioni/33552625.html Sun, 26 Oct 2025 10:24:09 +0100 Crna GoraAktuelnowebteam@rferl.org (Srđan Janković) Podrška građana članstvu Crne Gore u NATO manja je za skoro devet odsto nego marta prošle godine, dok je broj protivnika, u istom periodu, porastao preko 11 odsto – rezultati su istraživanja Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) obavljenog u septembru. Za Atlantski savez Crne Gore to je potvrda da unutar institucija i političkih struktura i dalje djeluju proruski i anti NATO elementi. "Njihovo djelovanje je usmjereno na širenje sumnje, slabljenje povjerenja građana i relativizaciju strateških ciljeva države", naveli su za Radio Slobodna Evropa (RSE). NATO zvaničnik je na upit RSE da komentariše ove podatke naveo da se Crna Gora suočava "sa stalnim hibridnim prijetnjama od strane ruskih i stranih aktera", istakavši da Alijansa cijeni kontinuiranu saradnju sa njom. Na konkretno pitanje o razlozima za pad podrške u posljednjem istraživanju, zvaničnik je RSE uputio na crnogorske vlasti. Međutim, RSE nije dobio komentar od Ministarstva odbrane. Bivši načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Dragan Samardžić smatra da je pad podrške članstvu posljedica složene kombinacije globalnih uticaja, unutrašnje polarizacije i komunikacionih slabosti državnih institucija. Crna Gora je u junu 2017. godine postala članica Alijanse, u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista koja je izgubila vlast sredinom 2020. Dio stranaka koje su od tada u vlasti, uglavnom su iz stranaka proruskog Demokratskog fronta protivnici su NATO. Njihov lider Andrija Mandić predsjednik je Skupštine Crne Gore. CEDEM o podršci članstvuIstraživanje CEDEM-a, obavljeno u septembru, pokazalo je da članstvo Crne Gore u NATO podržava 40,7 ispitanika što je manje u odnosu na mart 2024., kada je ta podrška iznosila 49,5 odsto. Procenat protivnika je sada 42,1 posto, dok je u martu prošle godine bio 30,7 odsto. CEDEM odnos javnog mnijenja prema članstvu istražuje od 2008. godine. Dosadašnja istraživanja su pokazala da su ispitanici u kontinuitetu većinski podržavali članstvo Crne Gore u NATO od polovine 2020. do marta 2024. Posljednje istraživanje je realizovano od 25. septembra do 6. oktobra ove godine, na uzorku od 1006 punoljetnih ispitanika. Crna Gora u borbi protiv hibridnih prijetnjiU odgovoru na upit RSE, zvaničnik NATO je saopštio da Crna Gora doprinosi zajedničkoj bezbjednosti učešćem u misijama na Kosovu, Iraku, Letoniji i Bugarskoj, te podrškom koju je do sada pružila Ukrajini. "Uključujući isporuku vojne opreme i podršku kroz NATO Sveobuhvatni paket pomoći", rekao je zvaničnik Alijanse. Istakao je i benefite koje Crna Gora ima od učlanjenja u NATO. Navodi da su od tada porasle strane investicije iz NATO zemalja, da saveznici obezbjeđuju crnogorski vazdušni prostor kroz misiju Air policing i da Alijansa pomaže u borbi protiv hibridnih prijetnji. "Crna Gora je preduzela snažne mjere za suzbijanje hibridnih prijetnji i bila prva saveznica koja je dobila podršku NATO tima za borbu protiv hibridnih prijetnji", navodi se u odgovoru za RSE. Samardžić: Neki bi da dovedu u pitanje opravdanost članstvaDa je percepcija građana o konkretnim koristima članstva i dalje slaba ocjenjuje bivši načelnik Generalštaba Vojske, penzionisani admiral Dragan Samardžić. Smatra da su za to najodgovornije državne institucije, prije svega Vlada. "Jasno je da postoje akteri koji, dirigovanim i koordinisanim aktivnostima, nastoje da poljuljaju povjerenje građana i ponovo otvore pitanje opravdanosti članstva", navodi Samardžić. Samardžić kaže da ti protivnici NATO vješto koriste institucionalne slabosti i neadekvatne reakcije države u kriznim situacijama kako bi to prikazali kao manjkavost same Alijanse. Dodaje i da je država suočena i sa visokim stepenom populizma. Intenzivne informacione kampanje proruski orijentisanih izvora i višegodišnji rat u Ukrajini stvaraju atmosferu nesigurnosti i zamora građana od geopolitičkih tema, ocjenjuje Samardžić. "Takvo okruženje pogoduje narativima koji relativizuju značaj članstva u Alijansi i šire sumnju u njeno jedinstvo, sposobnost i kredibilitet da odgovori na savremene bezbjednosne izazove i zaštiti svoje članice", dodaje on. Podrivanje evroatlantskih vrijednostiU Atlantskom savezu Crne Gore smatraju da i dio državnih centara moći koristi javne resurse da podrivaju evroatlantske vrijednosti. "Istovremeno prikrivajući sopstvenu političku zavisnost od interesa koji su suprotni crnogorskim. To je glavna prijetnja. Država mora pokazati odlučnost, zrelost i jasnu volju da odbrani strateške interese od onih koji bi je rado vratili pod tuđi uticaj", ističu iz Atlantskog saveza. Naglašavaju da je Crna Gora duboko u evropskom procesu i članica najsnažnijeg bezbjednosnog saveza, te da "sa tog puta nema nazad". Ključnim ocjenjuju da Vlada i institucije sa reaktivnog pređu na proaktivan pristup šaljući jasne i jedinstvene poruke. "I da konkretnim rezultatima vrate povjerenje građana i pokažu da Crna Gora pripada Evropi, da je njena vrijednosna i politička cjelina", ističu iz Atlantskog saveza. Gdje škripi?Skupština Crne Gore duže od tri mjeseca ne usvaja odluku o upućivanju pripadnika Vojske u sastav NATO misije bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu NSATU (NATO Security Assistance and Training for Ukraine). Tu odluku skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu je usvojio 17. jula, čemu su se protivili poslanici vladajuće koalicije iz stranka proruskog Demokratskog fronta (DF). Kako su tada saopštili, izričito se protive bilo kakvom angažmanu crnogorskih vojnika u vezi s ratom u Ukrajini. Reagovao je ministar odbrane Dragan Krapović objašnjavajući da pripadnici Vojske neće ići u Ukrajinu, već da će ukrajinske vojnike obučavati u Njemačkoj. Inače, ministar Krapović je, na posljednjem ministarskom sastanku u Briselu 16. oktobra, naglasio da Crna Gora odgovorno ispunjava zadatke sa NATO agende čiji je cilj jačanje kolektivne odbrane. U tom kontekstu je potvrdio odlučnost Crne Gore da nastavi sa trendom rasta izdvajanja za potrebe odbrane. Naime, na posljednjem samitu NATO u Hagu, postignut je dogovor da članice saveza do 2035. povećaju izdvajanja za odbranu na pet odsto BDP-a. To je dva i po puta više od sadašnjih izdvajanja, i procjenjuje se na više od 460 miliona eura. Milan Knežević, iz vladajućeg DF-a, je to ocijenio neprihvatljivim i pozvao da se građani na referendumu izjasne o tom izdatku. Ostale članice vladajuće koalicije nisu komentarisale Kneževićevu inicijativu. Istraživanje CEDEM-a je pokazalo i pad podrške građana članstvu u Evropskoj uniji, sa 78 posto u martu prošle godine na 71 procenat u septembru ove. Slični su i rezultati nedavnog istraživanja sprovedeno za potrebe Evropske komisije, koje je pokazalo pad povjerenje građana Crne Gore u EU za 14 procenata, sa 83 na 69 odsto, od marta do septembra ove godine. https://www.slobodnaevropa.org/a/nato-crna-gora-podrska-clanstvu/33565988.html https://www.slobodnaevropa.org/a/nato-crna-gora-podrska-clanstvu/33565988.html Thu, 23 Oct 2025 13:12:13 +0200 Crna GoraAktuelnowebteam@rferl.org (Srđan Janković) Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore obezbijedilo je da se nastavi otkup mlijeka i mliječnih prerađevina kroz izvoz u zemlje regiona i prodaju preko domaćih trgovina, čime je zaustavljeno uništavanje viška proizvoda, na koji su crnogorski farmeri bili prinuđeni jer su mljekare obustavile otkup. "Cjelokupnu količinu otkupljenog mlijeka prerađivači će imati priliku da izvezu u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, sa čijim institucijama i kompanijama smo postigli dogovor, a tržišne viškove finalnog proizvoda kroz trgovačke lance u Crnoj Gori", objavilo je Ministarstvo. Problem je nastao kada je dio prerađivača saopštio stočarima, da obustavljaju otkup mlijeka zbog tržišnog viška izazvanog neograničenim uvozom. Tako je farmerska porodica Dumnić iz Nikšića bila primorana 12. oktobra da prospe tri i po tone sirovog mlijeka jer nije imala gdje da ga skladišti. "Mljekara nije mogla plasira naš domaći proizvod na tržište zbog ogromnog uvoza gotovih proizvoda. I obavijestili su nas da ne mogu da otkupe mlijeko. Tako smo morali da prospemo mlijeko", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Marko Dumnić. On je jedan od najvećih proizvođača mlijeka u Crnoj Gori. Otkup mlijeka 'čuva' farmereDa i drugi farmeri imaju veliki problem sa otkupom mlijeka potvrđuje Goran Mugoša iz Podgorice koji dnevno proizvodi 350 litara mlijeka. Kako navodi za RSE, potrošači više kupuju uvozno mlijeko od domaćeg, jer je bolje plasirano u trgovinama. On sumnja da je posrijedi i interes uvozničkog lobija. "Njih interesuje da više uvoze jer imaju višu zaradu nego kad prodaju naše domaće mlijeko. A od države tražimo samo da nam kaže da li da držimo krave ili da ih prodajemo", kaže Mugoša. Ukoliko ne bude otkupa mlijeka, Mugoša je najavio da će svoj proizvod dijeliti zainteresovanim građanima i njime hraniti druge domaće životinje: "To mlijeko će popiti telad, a daćemo i poklonićemo narodu." A prema riječima Marka Dumnića, nemaju samo problem proizvođači već i mljekare koje ga otkupljuju i prerađuju: "Meni su iz mljekare rekli da će je ugasiti ako država nešto ne preduzme. Oni traže od države da oslobodi tržište od uvoza, odnosno da se dâ prostora domaćem proizvodu. Takođe traže i dozvolu za izvoz sirovog mlijeka." Privremeno ili trajno rješenje?Dogovorom Ministarstva sa domaćim trgovcima i inostranim kompanijama o otkupu, problem je trenutno riješen, ali država treba da traži sistemsko rješenje, ocjenjuje za RSE Milutin Đuranović, predsjednik Odbora poljoprivrede Privredne komore. "Treba nam dugoročno rješenje za situaciju kada uvoz mlijeka raste, a otkup u Crnoj Gori pada. Moramo tražiti veća budžetska sredstva jer je u ovom trenutku ta podrška ispod jedan posto", kaže Đuranović. Dodaje da je za prvih osam mjeseci uvoz mlijeka porastao za 8,2 posto. Istovremeno u prvih pola godine, otkup je pao za 3,8 posto. On navodi da je doprinos poljoprivrede u bruto društvenom proizvodu države između osam i deset posto, a da država u poljoprivredu vraća mnogo manje. "EU daje i preko 40 posto zajedničkog budžeta za poljoprivredu", kaže Đuranović. Opozicija kritikuje VladuOpoziciona Demokratska partija socijalista (DPS)je kritikovala odnos Ministarstva prema proizvođačima mlijeka. "Uvoz hrane raste svakodnevno, dok domaći prerađivači ne mogu da prodaju sopstvene zalihe. Postavlja se pitanje šta radi Ministarstvo", saopštili su iz DPS. A opozicioni Pokret URA je pozvao Vladu da zaštiti domaće proizvođače uvođenjem dodatnih taksi na uvoznu robu: "Crna Gora mora da ima strategiju kako da zaštiti domaću proizvodnju, koja tone usljed trgovinskog disbalansa. Na sve to imamo letargičan odnose Vlade Crne Gore prema farmerima i domaćoj proizvodnji." Svake godine novi problem farmeraU aprilu ove godine formirana je Radna grupa za sistemsko rješavanje problema u sektoru mljekarstva. Tada je definisano da će se raditi na problemu sa ograničenim pristupom tržištu domaćih proizvođača i sa damping (ispod tržišnih) cijenama proizvoda iz uvoza. Problem sa otkupom je samo jedan u nizu s kojim su se suočili proizvođači mlijeka. Tokom prošle godine sektor stočarstva je bio na udaru Kju groznice koji je pogodio farme na području Nikšića i Danilovgrada. Ranije su proizvođači protestovali zbog niske otkupne cijene, kada su ispred Ministarstva poljoprivrede ostavili bidone sa mlijekom. U pregovaračkom procesu za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, Poglavlje 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj - koje je otvoreno 2016 još uvijek nije zatvoreno. Vlada se nada da će ga privremeno zatvoriti do kraja 2025. godine. Crna Gora je usvojila Plan implementacije za uspostavljanje Agencije za plaćanja i Integrisani administrativni i kontrolni sistem jula ove godine , što je jedno od ključnih mjerila za Poglavlje 11. Istovremeno parlament je usvojio zakon koji uređuje mjere podrške poljoprivredne politike, ruralnog razvoja i politike ribarstva. https://www.slobodnaevropa.org/a/mlijeko-otkup-crna-gora-mljekare/33561836.html https://www.slobodnaevropa.org/a/mlijeko-otkup-crna-gora-mljekare/33561836.html Thu, 16 Oct 2025 18:51:51 +0200 Crna GoraAktuelnowebteam@rferl.org (Srđan Janković) Crnogorska policija je podnijela krivične prijave protiv trojice maloljetnika zbog sumnje da su 4. oktobra pretukli petnaestogodišnjeg državljanina Bosne i Hercegovine u jednom parku u Podgorici. "Trojica osumnjičenih su oštećenom maloljetnom licu zadala više udaraca u predjelu glave i tijela, od kojih je oštećeni zadobio lakše tjelesne povrede", saopštila je policija. Državna tužiteljka za maloljetnike se izjasnila da se u radnjama tri napadača starih 14 i 15 godina, stiču "bitni elementi krivičnog djela nasilničko ponašanje". Ovo je drugi slučaj u posljednje dvije godine da su žrtve napada u Crnoj Gori maloljetnici koji dolaze iz BiH. Slučaj iz 2023. kada su u Baru pretučeni tinejdžeri iz BIH, dvije godine kasnije nije dobio konačan sudski epilog. Advokatica Snežana Mićanović Nikčević za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocjenjuje da je situacija sa vršnjačkim nasiljem alarmantna jer je kaznena politika preblaga: "Odnosno postoji potpuno odsustvo sankcionisanja počinilaca vršnjačkog nasilja koje uglavnom završava u prekršajnim postupcima." Statistika pokazuju da je broj maloljetnika počinilaca krivičnih djela u 2024. za 25 posto veći u odnosu na godinu ranije. Poslednji napad na maloljetnika iz BIHReprezentativaca BiH u vaterpolu, starog 15 godina, grupa vršnjaka, 4. oktobra, nakon psovanja oborila je na zemlju i izudarala rukama i nogama. Sve se desilo u parku u podgoričkom naselju Blok 5 gdje je izašao sa drugom i dvije drugarice, kad im je prišla grupa od dvadesetak maloljetnika. Kako je saopštila majka žrtve za portal roditelji.me, napad je počinjen kada je tinejdžer saopštio da je iz Sarajeva, a uz udarce su ga vrijeđali i psovali majku "balijsku". Napad je prekinula ženska osoba koja se našla na mjestu događaja i zaprijetila da će zvati policiju. Radio Slobodna Evropa je pokušao da stupi u kontakt sa majkom tinejdžera, međutim ona nije željela da govori za medije. Prema svjedočenju majke, njen sin je zbrinut u bolnici u Podgorici, gdje su se sreli sa porodicom napadača koja je bila agresivna prema njima. "Porodica napadača je nastavila da prijeti i upućuje slične psovke majci povrijeđenog tinejdžera. Prema njenim riječima, otišli su i korak dalje, nudeći da se stvar izgladi na drugi način i da porodica, ne tražeći pravdu, napusti Crnu Goru", navedeno je na portalu roditelji.me. Nevladina organizacija Akcija za ljudska prava (HRA) je saopštila da se ovaj slučaj ne smije tretirati kao obično nasilje jer, medijski izvještaji upućuju, da je motiv napada nacionalna ili vjerska mržnja. "Ako se ispostavi da su tačni navodi da su roditelji napadača nastavili s vrijeđanjem na nacionalnoj osnovi i nakon napada, očekujemo da tužilaštvo ispita i odgovornost roditelja", navodi HRA. Bez konačne presude za napad na tinejdžere iz BIH u Baru 2023.Sličan napad na maloljetne goste iz BIH dogodio se u aprilu 2023. Žrtve su bili atletičari iz Sarajeva koji su boravili na pripremama u Baru. Grupa maloljetnika iz tog grada ih je fizički napala, pri čemu je jednom od Sarajlija slomljen nos i vilična kost. Pet napadača je optuženo za nasilničko ponašanje. Nakon više odlaganja suđenja, promjene sudije, tek u novembru prošle godine je Sud u Baru izrekao prvostepenu presudu. Jedan od optuženih, koji je bio punoljetan, osuđen je na šest mjeseci zatvora, dok su ostalima izrečene mjere društveno korisnog rada i pojačan nadzor staratelja. Predmet je na Višem sudu, po žalbi tužioca. Jedan od optuženih maloljetnika iz tog slučaja je u oktobru prošle godine, ispred gimnazije u Baru, izbo nožem učenika Darisa Mujića. Mujić je tek poslije dvadeset dana borbe za život izašao iz bolnice. A maloljetni napadač je pušten iz pritvora poslije devet dana. Ovaj slučaj je izazvao proteste u Baru sa kojih je poručeno da je potrebna izmjena zakona o maloljetničkoj delikvenciji, kako bi se "pravednije sankcionisalo i preveniralo nasilništvo" među mladima. Jesu li roditelji odgovorni?Advokatica Mićanović Nikčević kaže da ne postoji posebno krivično djelo "vršnjačko nasilje", te smatra da bi i to krivično djelo trebalo da bude uvršteno u Krivični zakonik Crne Gore. "Trebalo bi da bude posebno krivično djelo, u smislu pozivanja na odgovornost i roditelja maloljetnika koji počini to djelo. Smatram da su roditelji prvi odgovorni kod ovakvih situacija i takvog oblika nasilja." Porast maloljetničkog nasilja u Crnoj GoriPrema podacima Zavoda za statistiku, tokom 2024. prijavljeno je 260 maloljetnih učinilaca krivičnih djela, dok ih je godinu ranije bilo 196. Prema podacima Centara za građansko obrazovanje, 2024. je 97 slučajeva završeno osuđujućim presudama, manje nego 2023. kad ih je bilo 123. Ista analiza pokazuje da se oko jedne petine krivičnih djela maloljetnika odnosi na napade na život i tijelo, dok su više od trećine imovinski delikti. https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-napad-maloljetnik-bih/33551535.html https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-napad-maloljetnik-bih/33551535.html Mon, 06 Oct 2025 18:16:39 +0200 Crna GoraAktuelnowebteam@rferl.org (Srđan Janković) "Crna Gora ne smije više biti zemlja u kojoj zakoni služe za kažnjavanje građana, a ne važe za političare na vlasti", saopšteno je iz kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića povodom različitog odnosa nadležnih u slučajevima javno izrečenih prijetnji. Motiv za reakciju bila je odluka tužioca da odbaci krivičnu prijavu Milatovića protiv potpredsjednika Vlade Nika Đeljošaja zbog upućenih prijetnji. Istovremeno policija i sud su ekspresno postupili u slučaju prijetnji gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću, uhapsivši vinovnike i kažnjavajući ih novčano. Iste institucije još uvijek razmatraju da li je poslanik i lider vladajuće Demokratske narodne partije Milan Knežević prijetio ekološkom aktivisti Aleksandru Dragićeviću rekavši da će mu na kuću doći sa 'traktorima i fekalijama'. Komentarišući prijetnje u kojima je različit odnos nadležnih prema građanima i političarima, advokat Veselin Radulović za Radio Slobodna Evropa ocjenjuje da su različiti aršini. "Tužilaštvo i policija postupaju selektivno zavisno od toga ko se nalazi u ulozi podnosioca prijave i od toga ko je među prijavljenima. To je jako loše. Institucije su morale da postupaju u svim slučajevima isto", kaže Radulović. Kad građanin prijeti političaru, brza presuda i pritvorNezadovoljni zbog namjere vlasti Podgorice da u Zeti izgradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, dvojica stanovnika te opštine zaprijetili su podgoričkom gradonačelniku Saši Mujoviću. Snimili su audio poruku i poslali na njegov Instagram profil. Dan kasnije 27. septembra, policija je saopštila da su uhapšeni. Jedan zbog ugrožavanja sigurnosti, a drugi zbog vrijeđanja i drskog ponašanja. Sud za prekršaje ih osudio na kaznu u iznosu od 2150 eura. I u ranijim slučajevima policija, tužilaštvo i sudovi su ekspresno reagovali hapšenjem i osudom onih koji su prijetili političarima. Tako je u maju ove godine identifikovan i uhapšen Nikšićanin zbog prijetnje na društvenim mrežama lideru Pokreta Ura Dritanu Abazoviću. Izjavu policiji je dao građanin Berana 2023. zbog objave na Viber grupi u kojoj se najavljuje 'sahrana' tadašnjeg mandatara Milojka Spajića. I u periodu prije političkih promjena 2020. zabilježeno je više hapšenja osoba koje su preko društvenih mreža prijetile političarima tadašnje vlasti. Tako je V.M. 2018. uhapšen i osuđen na osam mjeseci zatvora zbog prijetnji upućenih tadašnjem predsjedniku države Milu Đukanoviću, premijeru Dušku Markoviću, direktoru policije Veselinu Veljoviću. S obzirom da se radilo o video snimku na kome su izrečene prijetnje i pominjani prigušivač i snajper, uhapšene su i osobe koje su snimale video mobilnim telefonom. Policija je bila efikasna i 2019. u slučaju Andrijevčanina Ž.P. koji je na društvenoj mreži prijetio tadašnjem predsjedniku Đukanoviću. Kad političari prijete, efikasnost izostajeEfikasnost policije u hapšenju i sudova u presudama do sada nije zabilježena kada političari prijete građanima. Prijava ekološkog aktiviste Aleksandra Dragićevića policiji protiv poslanika Milana Kneževića zbog govora 9. septembra na protestu u Zeti zaustavljen je na davanju izjava policiji. Knežević je na protestu protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda najavio da će izručiti 'traktore pune fekalija' pred kuću eko aktiviste ne imenujući Dragićevića, koji je u više navrata afirmativno govorio o tom projektu. Dragićević je u policiji saopštio da je Knežević njega prozvao navodeći da mu je ugrožena sigurnost jer 'crtanje mete dolazi od poslanika vlasti'. Knežević je saslušan u policiji i na tome je proces stao. Međusobne prijetnje političara su 'reakcija'A nadležni tužilac je odmah saslušao vicepremijera Nika Đeljošaja po prijavi predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića. Iz kabineta Milatovića su saopštili da su Đeljošajeve Viber poruke sadržale prijetnje da bi ga "izbio prutom kao djecu", potom psovke upućene njegovoj majci i upozorenje da nije dobrodošao u Malesiji. Malesija je oblast u blizini Podgorice u kojoj dominantno žive Albanci. Obuhvata opštinu Tuzi, ciji je gradonačelnik do skoro bio Đeljošaj. Povod za prepisku je bila odluka Milatovića da Skupštini vrati zakon o porezu na nepokretnosti koji smatra protivustavnim, a koji podržava potpredsjednik Vlade Đeljošaj. On je negirao da je uputio prijetnje Milatoviću koga je nazvao 'slučajnim predsjednikom'. Tužilac je, prema saopštenju iz Milatovićevog kabineta, odbacio prijavu ocijenivši njihovu viber prepisku 'političkom reakcijom'. Milatović je ustvrdio da se tužilac ponaša kao advokat Đeljošaja. Tužilaštvo u Podgorici istražuje da li je šef poslaničkog kluba opozicione Demokratske partije socijalista Danijel Živković prijetio potpredsjednici Skupštine iz vladajućih Demokrata Zdenki Popović. Popović je u prijavi navela da joj je Živković, na kraju sjednice, povišenim tonom rekao da će 'imati ogroman problem s njim'. Živković je u izjavi policiji odbacio tvrdnje Popović o prijetnjama. Advokat Radulović: Neophodna profesionalizacija institucijaAdvokat Radulović konstatuje da policija i tužilaštvo efikasnije postupaju po prijavama političara, što pojačava utisak selektivnosti: "Sa više pažnje i brzine se pristupa kada neko od funkcionera podnese prijavu protiv uslovno rečeno običnog građanina. To ukazuje na još jedan problem – da su institucije, policija i tužilaštvo pod političkim uticajem." Kaže da je problem "dvostrukih aršina" jedino moguće riješiti profesionalizacijom institucija: "To podrazumijeva da se institucije djeluju jednako, bez obzira da li je oštećen političar, funkcioner ili građanin Crne Gore." U Izvještaju Evropske komisije o vladavini prava, koji je objavljen u julu ove godine se navodi da samo 26 posto stanovništva i 35 posto preduzeća smatra da su sudije i sudovi "prilično ili vrlo" nezavisni. Percepcija građana o nezavisnosti sudova i sudija znatno je smanjena u odnosu na 2024. kada je iznosila 35 posto. Kao glavni razlog slabe percepcije nezavisnosti sudova navodi se uplitanje i pritisci Vlade ili političara. https://www.slobodnaevropa.org/a/prijetnje-crna-gora-nadlezni-prijave/33547242.html https://www.slobodnaevropa.org/a/prijetnje-crna-gora-nadlezni-prijave/33547242.html Thu, 02 Oct 2025 18:51:41 +0200 Crna Gorawebteam@rferl.org (Srđan Janković) Od šest država Zapadnog Balkana, Albanija, Crna Gora i Severna Makedonija su članice NATO-a; Kosovo i Bosna i Hercegovina teže članstvu, dok je Srbija, iako zvanično vojno neutralna, deo NATO programa "Partnerstvo za mir". https://www.slobodnaevropa.org/a/vojna-saradnja-zapadni-balkan-naoruzanje/33539713.html https://www.slobodnaevropa.org/a/vojna-saradnja-zapadni-balkan-naoruzanje/33539713.html Wed, 24 Sep 2025 15:02:00 +0200 MultimedijaRegijaBosna i HercegovinaSrbijaCrna GoraKosovoInfografikeSjeverna MakedonijaViše od naslovawebteam@rferl.org (Mila Manojlović, Predrag Zvijerac, Srđan Janković, Zorana Gadžovska Spasovska, Valona Tela, Asja Hafner) Povjerenje građana Crne Gore u Evropsku uniju (EU) palo je za pola godine za 14 procenata - sa 83 na 69 odsto, rezultati su istraživanja objavljenog početkom septembra, koje je sprovedeno za potrebe Evropske komisije. U Delegaciji EU u Crnoj Gori potvrdili su za Radio Slobodna Evropa (RSE) da su zabilježili "određene oscilacije" što se, kako navode, može pripisati blagoj promjeni metodologije ispitivanja. "Uprkos padu u odnosu na skorije ankete u Crnoj Gori, udio građana koji su za pristupanje i dalje je četiri puta veći od onih koji su protiv. Različita mišljenja i oscilacije u javnom mnjenju, uključujući i pitanja pristupanja EU, normalna su u demokratskim društvima", navode iz Delegacije. Iz Ministarstva evropskih poslova za RSE kažu da je podrška crnogorskih građana članstvu u EU godinama stabilno visoka, između 70 i 80 procenata. Na upit da prokomentarišu pad povjerenja u EU iskazano kroz posljednje istraživanje Eurobarometra, iz Ministarstva ističu da se radi o visokoj podršci crnogorskih građana članstvu u EU: "Razlike u procentima, kod različitih istraživanja, postoje. Ali one su prevashodno rezultat primjene različitih metodoloških pristupa u istraživačkom procesu i kao takve ih treba interpretirati sa posebnom pažnjom." Kažu da posebno ohrabruje što više od polovine država članica EU podržava proširenje i vidi Crnu Goru kao narednu članicu. A politički analitičar Zlatko Vujović za RSE ocjenjuje da je povjerenje od 69 posto u EU i dalje visoko. Za prethodni rezultat od 83 procenata povjerenja kaže da je bio nerealno visok. "Pogledajte samo partije koje čine vlast. Značajan dio, gotovo polovina partija i njihovi mediji vode jednu tihu antievropsku kampanju", kaže Vujović. Trend povjerenja građana Crne Gore u EUPosljednji podaci Eurobarometra iz septembra su pokazali prvi veći pad povjerenja u EU, od kada se mjeri ta kategorija. Podrška je 2013. godine iznosila 57 posto, a narednih godina su trendovi bili uzlazni uz manja kolebanja. Povjerenje građana Crne Gore u EU je povećano na preko 70 posto od 2020. godine da bi do 2025. dostiglo 83 procenta. Delegacija navodi da ovo nije prvi put da nivo podrške varira, ali da istraživanje sprovedeno za potrebe Evropske komisije generalno pokazuje "ohrabrujući nivo" javne podrške pristupanju. Delegacija poručuje da je njihov cilj da se koristi od pristupanja EU učine konkretnim i vidljivim građanima partnerskih zemalja: "Pažljivo pratimo trendove, zajedno sa crnogorskim vlastima, EU će nastaviti da komunicira o koristima proširenja kroz dosljednije poruke u partnerskim zemljama." Najnovije istraživanje pokazuje da bi 64 posto građana glasalo za članstvo u Evropskoj uniji ako bi se sada održao referendum. Da li vlast može uticati na pad povjerenja u EU?Analitičar Zlatko Vujović postavlja pitanje da li zabilježeni pad povjerenja građana Crne Gore u EU može biti indikator trenda koji se dešava u Srbiji. Naime, prema Eurobarometru, povjerenje građana Srbije u EU iznosi svega 37 posto. "Koliko god Vučić (predsjednik Srbije) pregovarao sa EU i slao signale da je za članstvo, mediji u Srbiji su paralelno vodili kampanju protiv EU. Ti Vučićevi mediji, koji dominiraju i u Crnoj Gori, vode istu kampanju i ovdje", kaže Vujović. On kaže da članstvo Crne Gore u EU suprotno interesima Beograda. "Ako znamo da Beograd radi sve da spriječi članstvo susjednih zemalja u EU prije Srbije, onda je sasvim logično da njihovi eksponenti u Crnoj Gori sprovode sličnu kampanju protiv EU. Ona nije javna, ali 'po dubini' svi prosrpski mediji vode tihu antievropsku kampanju." Četiri od pet televizija sa nacionalnom frekvencijom u Crnoj Gori imaju vlasnike iz Srbije - jedini izuzetak je Javni servis, koji, pak, ima dominantno prosrpski uređivački kadar. Vladajuću većinu u Crnoj Gori čine Pokret Evropa sad premijera Milojka Spajića, stranke bivšeg proruskog Demokratskog fronta koje snažno sarađuju sa Vučićem, prosrpske Demokrate i Socijalistička narodna partija, stranke nacionalnih manjina Albanaca i Bošnjaka. Vujović zaključuje da, iako Vlada napreduje u procesu evropskih integracija, dominantan njen dio nije proevropski orjentisan: "Samim tim ne čudi da će jedan dio birača sve više i otvorenije biti protiv članstva Crne Gore u EU kako se taj dan bude približavao." Rijetke reakcije iz Vlade na zabilježeni pad povjerenjaKljučni prioritet Vlade Crne Gore je da do kraja 2026. godine zatvori sva pregovaračka poglavlja, da bi tokom 2028. bila primljena u EU. Do sada je privremeno zatvoreno sedam poglavlja, od ukupno 33, a najavljeno je da će do kraja godine biti zatvoreno još nekoliko. Crna Gora važi za zemlju koja je najbliža članstvu u odnosu na sve kandidate. Međutim, paralelno sa napretkom, Crna Gora se suočava sa padom procenta ispunjavanja evropskih obaveza, kao i zategnutim bilateralnim odnosima sa Hrvatskom. Naime, Vlada je u prvoj polovini prošle godine ispunila 92 odsto obaveza prema EU, a u istom periodu ove godine 65 odsto. Za pad povjerenja u EU, jedan dio vlasti krivi Hrvatsku. Iz Nove srpske demokratije predsjednika Skupštine Andrije Mandića ocjenjuju da je jedan od glavnih razloga za pad podrške "odnos pojedinih članica prema Crnoj Gori". Kako je precizirao visoki funkcioner stranke vladajuće koalicije Jovan Vučurović, uzrok su konstantni pritisci hrvatskih političara: "Zvanični Zagreb ne želi dobre odnose, već sve svodi na ucjene i ponižavanje Crne Gore. Nikome u Crnoj Gori nije prijatno da trpi takve provokacije, a iz Brisela nema reakcije na takvo ponašanje". Odnosi dvije države su pogoršani 2024. nakon što je Skupština Crne Gore - na predlog DF-a predsjednika parlamenta Andrije Mandića i Demokrata vicepremijera Alekse Bečića - izglasala Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Hrvatska je potom proglasila lidere ovih partija za nepoželjne osobe i kao članica EU spriječila Crnu Goru da zatvori poglavlje o vanjskoj i bezbjednosnoj politici. U istraživanju Eurobarometra, kao glavne prepreke za pristupanje Crne Gore EU, ispitanici su naveli rasprostranjenu korupciju, organizovani kriminal i ekonomsku situaciju. https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-eu-istrazivanje-eurobarometar/33528837.html https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-eu-istrazivanje-eurobarometar/33528837.html Tue, 16 Sep 2025 07:55:48 +0200 Crna GoraAktuelnowebteam@rferl.org (Srđan Janković) Parlamentarna većina Skupštine Crne Gore odbila je 15. septembra da razmotri predlog predsjednika države Jakova Milatovića da nova sutkinja Ustavnog suda bude Mirjana Vučinić. Milatović je taj akt većine nazvao "kukavičkim" potezom i optužio ih za produbljivanje ustavne krize. Mjesecima unazad Ustavni sud funkcioniše na ivici kvoruma jer, od ukupno sedam sudija aktivno je svega četvoro. Uz najavu da jednoj od sudija Desanki Lopičić ističe mandat u decembru, u slučaju izostanka izbora nedostajućih sudija, Ustavni sud će biti u blokadi. Konstatujući da je Ustavni sud stub državnog sistema, predsjednik Milatović je rekao da je ta institucija na ivici potpunog urušavanja, za šta je okrivio parlamentarnu većinu: "Odlučili su da prodube ustavnu krizu. Dali su do znanja da nijesu protiv kandidata već su protiv funkcionisanja Ustavnog suda. Danas svjedočimo odsustvu državne odgovornosti i političkom kukavičluku. Ovakav potez narušava naš put u EU." Parlamentarnu većinu čine Pokret Evropa sad (PES) premijera Milojka Spajića, stranke rasformiranog proruskog Demokratskog fronta, Demokrate, prosrpska Socijalistička narodna partija, Bošnjačka stranka i albanske nacionalne partije. Skupštinska sjednica trajala minut i poPo zahtjevu predsjednika Milatovića, trebalo je da bude održana sjednica parlamenta na kojoj bi se raspravljalo o njegovom predlogu o popuni upražnjenog mjesta u Ustavnom sudu. Dio opozicije koji je bio u sali glasao je za otvaranje rasprave, dok je parlamentarna većina bila uzdržana. Tako je umjesto rasprave o predlogu da Mirjana Vučinić bude novi član vijeća Ustavnog suda, skupštinska sjednica zaključena poslije minut i po. A predsjednik Crne Gore kao predlagač je ušao u plenarnu salu i odmah nakon glasanja napustio parlament i na vanrednom presu rekao da je Crna Gora, između ostalog, danas država u kojoj izborni procesi ne mogu da se dovedu do kraja: "Ovo je država u kojoj građanin nema kome da se obrati. Bez Ustavnog suda svaki zakon usvojen u Skupštini može ostati na snazi makar bio potpuno i u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore. Ovo je pitanje da li Crna Gora pravna država ili nije." Opozicione stranke su ocijenile da je cilj parlamentarne većine da se Ustavni sud uvede u novu blokadu. "Ustavni sud potencijalno ne može arbitrirati o ustavnosti određenih zakona, a da nijedan izborni proces ne može biti okončan. Nekome je cilj da imamo nefunkcionalan sistem", rekao je poslanik opozicione Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić. Poslanik opozicionih Socijaldemokrata Nikola Zirojević ocjenjuje da bi dovođenjem Ustavnog suda u blokadu, vladajuća većina mogla da usvaja neustavne zakone i protivzakonito da mijenja Ustav. Od partija vladajuće većine oglasio se PES premijera Spajića iz kojeg je najavljeno da će se o popunjavanju Ustavnog suda odlučivati kasnije: "Prije izbora sudija Ustavnog suda treba sprovesti preporuke Venecijanske komisije koje smo dobili još u junu." Venecijanska komisija je sredinom ove godine dala savjetodavno mišljenje na ustavnu i parlamentarnu krizu u Crnoj Gori, koja je nastala kada je parlamentarna većina mimo procedure penzionisala sutkinju Ustavnog suda Draganu Đuranović. Trogodišnja ustavna kriza u Crnoj GoriUstavna kriza u Crnoj Gori traje od sredine 2022. godine kada je Ustavni sud bio blokiran jer je bilo aktivno samo troje sudija. Zbog izostanka dogovora o izboru nedostajućih sudija, Evropska unija i Sjedinjene države su apelovali na političke subjekte u Crnoj Gori da se dogovore o deblokadi Ustavnog suda bez koga nisu mogli da se održe izbori. Tada je ministarka vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon upozorila na mogućnost da se zaustave pristupni pregovori sa Crnom Gorom. Tek 2023. postignut je politički dogovor o postizanju dvotrećinske većine za izbor troje sudija. Međutim, godinu kasnije, parlamentarna većina je donijela odluku o penzionisanju sutkinje Dragane Đuranović. Odluka je donijeta bez sprovođenja ustavne procedure. Taj čin vlasti, opozicija je ocijenila "ustavnim pučem", te su fizički sprječavali održavanje sjednica parlamenta. Blokada je obustavljena kada su vlast i opozicija dogovorili da se u rješavanje krize uključi savjetodavno tijelo Savjeta Evrope - Venecijanska komisija. Mišljenje Venecijanske komisije, iz juna ove godine je bilo, da nisu ispoštovane procedure prilikom razrješenja sudije Ustavnog suda, te su preporučili da se donesu jasni zakoni kako bi se "izbjegle situacije u kojima su sudijske pozicije nepopunjene". Skupština i Vlada nisu započeli implementaciju preporuka Venecijanske komisije. U međuvremenu je još dvoje sudija penzionisano, zbog čega je sada aktivno četvoro. Kandidati za sudije 'u fioci'Milatović je predložio Mirjanu Vučinić za sutkinju sredinom maja. A skupštinski Ustavni odbor, u čijoj je nadležnosti da predlaže sudije Ustavnog suda, u prethodnom periodu je saslušao kandidate koji su konkurisali za dva sudijska mjesta. Međutim, taj proces je zaustavljen još u maju ove godine i Skupština nije saopštila kada će biti nastavljen. https://www.slobodnaevropa.org/a/ustavni-sud-crna-gora-milatovic/33531047.html https://www.slobodnaevropa.org/a/ustavni-sud-crna-gora-milatovic/33531047.html Mon, 15 Sep 2025 17:19:35 +0200 Crna GoraAktuelnowebteam@rferl.org (Srđan Janković) Vlada Crne Gore je odlučila da privremeno obustavi priznavanje diploma stečenih na Visokoj školi za uslužni biznis istočno Sarajevo – Sokolac u Bosni i Hercegovini(BiH) zbog, kako je rečeno, zaštite javnog interesa. Ovo je osma visoko obrazovna ustanova iz država regiona čije diplome ubuduće neće biti nostrifikovane u Crnoj Gori. Ministarstvo prosvjete je obrazložilo da će nostrifikacija diploma iz te obrazovne ustanove biti obustavljena do "pribavljanja informacija o uslovima upisa, prepisa i načinu sticanja obrazovnih isprava". "Time se želi obezbijediti pouzdanost procesa priznavanja i zaštititi standardi kvaliteta u visokom obrazovanju", saopštilo je Ministarstvo prosvjete Crne Gore. Direktor Visoke škole iz Sokoca Ognjen Bakmaz, za Radio Slobodna Evropa odluku crnogorskih vlasti smatra "stavom koji nosi pravno-politički pečat izvršne vlasti". "Privremenost ove odluke, nije utemeljena u povredi zakonom propisanih standarda kvaliteta na kojima Visoka škola gradi svoju reputaciju već 18 godina, kako u Republici Srpskoj i BiH, tako i u zemljama regiona", navodi Bakmaz. Na čemu se temelje sumnje Ministarstva prosvjete Crne Gore?Ministarstvo prosvjete je saopštilo da su do septembra ove godine podnijeta 33 zahtjeva za priznavanje diploma Visoke škole u Istočnom Sarajevu, od čega su 23 u postupku rješavanja. Najstarije lice koje je podnijelo zahtjev za nostrifikaciju ima 47 godina, najmlađe 22, dok je 15 osoba staro preko 30 godina. Ministarstvo kaže da ovo navodi na zaključak da su podnosioci zahtjeva sticali visoko obrazovanje uglavnom iz radnog odnosa. "To dalje navodi na sumnju u način sticanja obrazovnih isprava. 27 lica je steklo kvalifikaciju iz oblasti bezbjednosti, dok je šest lica steklo kvalifikacije iz oblasti prava i ekonomije", navodi Ministarstvo. Takođe se kaže da su 22 osobe visoko obrazovanje u BiH stekle prepisom - obrazovanje koje su počeli u Crnoj Gori ili inostranstvu, završili su polaganjem minimalne razlike ispita u Visokoj školi u Istočnom Sarajevu. "Zbog ovih sumnji, Vlada je zadužila Ministarstvo da privremeno obustavi priznanje diploma te ustanove, do pribavljanja informacija o upisu, prepisu i načinu sticanja diploma", rečeno je u saopštenju. Te informacije će crnogorsko Ministarstvo pribaviti od nadležnog Ministarstva obrazovanja i Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta u BiH. Direktor škole Bakmaz navodi da će sva pitanja, koja mogu izazvati nedoumice u dijelu upisa, prepisa i načina sticanja isprava na Visokoj školi, rješavati u saradnji sa Agencijom za akreditaciju Republike Srpske i BiH, kao i nadležnog ministarstva. Kaže da je Visoka škola privržena evropskom sistemu kvaliteta visokog obrazovanja i ljudskih sloboda: "Ostajemo privrženi osnovnim vrijednostima slobode kretanja ljudi i usaglašenosti kvaliteta visokoškolskih institucija u sistemu Evropske asocijacije za obezbjeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju." Na web stranici Visoke škole objavljena su rješenja o akreditaciji Visoke škole za uslužni biznis koja važi do 2027. koju je izdala Agencija za razvoj visokog obrazovanja BiH. Takođe je objavljena i akreditacija dodijeljena od Agencije entiteta Republika Srpska. Čije još diplome ne važe u Crnoj GoriCrna Gora se godinama suočava sa uplivom obrazovnih isprava sumnjivog kvaliteta, kao i falsifikovanih diploma. Prije tri godine su pokrenute konkretne istrage o kvalitetu i validnosti diploma zaposlenih u javnom sektoru, najviše u zdravstvu, obrazovanju i policiji. U novembru prošle godine, Ministarstvo prosvjete je privremeno obustavilo priznavanje diploma stečenih na privatnim fakultetima koji su obuhvaćeni istragom nadležnih u Bosni i Hercegovini. Obustavljeno je priznavanje diploma: tri fakulteta u Banja Luci - Nezavisnog univerziteta za političke nauke, Visoke škole "Prometej" i Univerziteta za poslovni inženjering i menadžment, zatim dvije visoke škole iz Mostara - Univerzitet "Victoria…"i Visoka škola "Union" i Internacionalnog univerziteta Brčko. Pored toga prekinut je postupak priznavanja za preko 120 diploma stečenih na Visokoj medicinskoj školi "Milutin Milanković" iz Srbije, kao i za oko 60 diploma Srednje škole "Tutin". Ministarstvo prosvjete otkriva i falsifikovane diplome tokom postupka priznavanja inostrane obrazovne isprave. Ministarstvo je u posljednje tri godine podnijelo tužilaštvu 90 krivičnih prijava protiv lica za koja se sumnja da su izvršili krivično djelo falsifikovanje isprave. Trideset prijava je podnijeto samo u posljednjih godinu dana. https://www.slobodnaevropa.org/a/obrazovanje-falsifikovane-diplome-crna-gora-istocno-sarajevo/33523900.html https://www.slobodnaevropa.org/a/obrazovanje-falsifikovane-diplome-crna-gora-istocno-sarajevo/33523900.html Mon, 08 Sep 2025 07:37:47 +0200 Crna GoraAktuelnowebteam@rferl.org (Srđan Janković) Osamdeset godina nakon Drugog svjetskog rata uz pomoć Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori je podignut spomenik u bronzi ratnom zločincu četničkom komandantu Pavlu Đurišiću. Na prostoru bivše Jugoslavije uvijek su postojali podržavaoci kvislinških pokreta iz vremena Drugog svjetskog rata - bilo četničkog, ustaškog, balističkog i drugih koji su se kao pristalice fašističkih ideja tada zajedno sa okupatorom se borili protiv Narodno oslobodilačkog pokreta.   Tako se i u Crnoj Gori, od uvođenja višepartijskog sistema širila neočetnička ideologija, ali je skoro tri decenije bila svedena na nivo nacionalističkog ili desničarskog folklora, a propagiralo je svega par manjih političkih stranaka. Međutim, u 2025. godini je podignut spomenik četničkom komandantu. U Zaviri ispod površine kroz razgovore sa istoričarima, pravnim stručnjacima, ali i studentima i starijim građanima pokušavamo da pronađemo odgovor na pitanje ko četnike u Crnoj Gori pretvara u 'heroje'? https://www.slobodnaevropa.org/a/cetnici-crna-gora-pavle-djurisic-spomenik-/33518904.html https://www.slobodnaevropa.org/a/cetnici-crna-gora-pavle-djurisic-spomenik-/33518904.html Tue, 02 Sep 2025 10:26:08 +0200 Zaviri ispod površine Crna GoraAktuelnowebteam@rferl.org (Srđan Janković) Crnogorski ribari i Ministarstvo poljoprivrede pokušaće, nakon vladinog povratka sa kolektivnog godišnjeg odmora, 8. septembra, da riješe probleme. Sastanak je zakazan nakon što su ribari, nezadovoljni odnosom države, zaprijetili blokadom ulaza u Bokokotorski zaliv. Nacionalno udruženje za proizvodnju ribe i oko 120 ribara smatraju da se njihovi problemi moraju riješiti prije zatvaranja Poglavlja 13 - Ribarstvo. Crna Gora planira da ovo poglavlje u pregovaračkom procesu za članstvo u Evropskoj uniji zatvori do kraja godine. Predsjednik Udruženja Marko Kise, za Radio Slobodna Evropa (RSE) navodi da im država mora pomoći kako bi ribarenje, od kojeg žive, bilo održivo: "Naša ribarska flota je zastarjela i ako s ovim uđemo u Evropu nećemo biti konkurentni. Sada je šansa da uvezemo veće, nove ili polovne brodove. A to možemo samo ako država smanji PDV." Crna Gora ima 338 plovila za izlov ribe, čija je prosječna starost 32 godine, pri čemu su najveće - koče, stare preko 45 godina. U Vladinoj Strategiji razvoja ribarstva do 2029. se konstatuje da je flota zastarjela, nedovoljno bezbjedna, da nema dovoljno obučene posade. Dodaje se i da ne postoji organizovano tržište za plasman ulovljene ribe, kao ni adekvatni kapaciteti za kontrolu. Šta muči crnogorske ribare?Ribari očekuju da im država pomogne u obnavljanju dotrajale flote, smanjenjem poreza i akciza na uvoz plovila, opreme i materijala za lov. "Hrvatska i Italija uvoze opremu sa Tajlanda. A mi tu robu sa Tajlanda uvozimo iz Hrvatske. To znači da mi plaćamo tri puta skuplje robu nego što ona košta na svjetskom tržištu", kaže Kise. Zahtjevaju, kako pojašnjava za RSE, izgradnju pristaništa za ribarske barke i prostora za iskrcaj ribe: "Tražimo iskrcaj ribe u ribarskim lukama, a ne gdje kome padne napamet. Tražimo i da država ne iznajmljuje mandraće (manja obalna privezišta za čamce) trećim licima, već ribarima i mještanima." Kaže da država ima vezove za ribarske brodove u Meljinama, ali da profesionalni ribari ne mogu da ih koriste jer je tu vez za obližnji hotel. Jedan od najvažnijih zahtjeva je obezbjeđivanje mjesta za remont brodova: "Mi bukvalno nemamo gdje da ih remontujemo. Popravljamo brodove u marinama koje su skupe, kao da posjedujemo jahtu vrijednu dva miliona." Marko Kise tvrdi i da gliseri i kruzeri, koji ulaze u Bokokotorski zaliv tokom ljetnjih mjeseci prave veliku štetu ribarima. "Mi nismo protiv kruzera, neka ih dođe i više. Ali je nama ulov pao na 30 posto, što ne možemo kompenzovati zimi. Tražimo da država ubira dodatnih deset posto od ulaska kruzera kojim bi se pomoglo ribarima", kaže Kise. Ribari traže i smanjenje cijene 'plavog' goriva za plovila. Ministarstvo (ne)nadležno za zahtjeve ribaraKomentarišući ove zahtjeve, ministar poljoprivrede Vladimir Joković je rekao da nisu svi u njegovom resoru. Precizirao je da je za smanjenje akciza i PDV-a nadležno Ministarstvo finansija, za izgradnju pristaništa Ministarstvo pomorstva i lokalne samouprave koje izdaju dozvole za gradnju. Joković je rekao da razumije zabrinutost ribara i da će o njihovim zahtjevima otvoreno razgovarati po povratku Vlade sa kolektivnog odmora. Bez ribara nema ni turizmaDa su problemi crnogorskih ribara snažno povezani sa ugostiteljstvom i turizmom, za RSE ukazuje predstavnik Odbora za turizam Privredne komore Dragan Ivančević. "Gosti dolaze u naše restorane da probaju morske specijalitete koji se spremaju na specifičan način. Bez ribara i njihovog ulova, nema ni tih specijaliteta. Ako im ne omogućimo da rade svoj posao izgubićemo još jednu kariku u turističkoj ponudi i konkurentnosti", kaže Ivančević. On konstatuje da se desetinama godina, crnogorsko ugostiteljstvo prepoznavalo po gastronomiji i morskim specijalitetima: "Sve to je naslonjeno na plodove mora koje obezbjeđuju naši ribari, a koji su prepušteni sami sebi. I gotovo da niko o njima ne vodi računa." Većina ribara ulove prodaje restoranima ili prodavcima na ribljim pijacama. Ukupan godišnji ulov ribe iz mora u akvatorijumu Crne Gore je oko 660 tona, što je svega jedan posto u odnosu na ukupni izlov iz Jadranskog mora. Poglavlje - Ribarstvo spremno za zatvaranjeAmbicijom da zavori poglavlje Ribarstvo do kraja godine, Vlada je predložila a Parlament usvojio tri zakona - o morskom ribarstvu, akvakulturi i državnoj pomoći u ovim oblastima. Prvi od njih predstavlja pravni okvir za upravljanje morskim resursima, usklađen sa Zajedničkom ribarskom politikom EU. Njime se jačaju se mehanizmi kontrole i definišu ribolovne tehnike koje štite morski ekosistem. Zakon o državnoj pomoći određuje način i uslove za dodjelu sredstava pomoći zasnovanih na pravilima EU. Taj zakon će biti primjenjen danom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. A u Evropskoj uniji puna odgovornost za kontrolu ribolova je na državama članicama. Unija propisuje stroge mjere kontrole u cilju zaštite od nezakonitog, neprijavljenog i neregulisanog ribolova. Takođe sprečava uvoz ribe koja je ulovljena na nedozvoljen način. Svaki ulov, njegov transport i prerada moraju biti pod video i nadzorom inspekcije, a ribarski brodovi moraju imati sisteme koji omogućavaju njihovo praćenje od strane nadležnih. https://www.slobodnaevropa.org/a/ribari-crna-gora-vlada-protest/33508557.html https://www.slobodnaevropa.org/a/ribari-crna-gora-vlada-protest/33508557.html Thu, 21 Aug 2025 18:02:42 +0200 Crna GoraAktuelnowebteam@rferl.org (Srđan Janković) Kanader je najefikasnije sredstvo za gašenje požara. Jedna vodena "bomba" koju ispušta u sekundi mijenja 200 vatrogasaca na terenu. Ovaj vazduhoplov, za svega 12 sekundi "pokupi" u rezervoar oko 6.000 litara vode klizeći po površini mora ili jezera. Sedmodnevni požari rasplamsali su polemiku o tome zašto Crna Gora nema bar jedan kanader. Da su postojeći kapaciteti Crne Gore za borbu protiv požara širokih razmjera nedovoljni, ocijenio je i premijer Milojko Spajić 12. avgusta. Presudna pomoć u gašenju požara stigla je preko Mehanizma civilne zaštite Evropske unije i NATO Centra za koordinaciju odgovora na katastrofe. Među njima i dva kanadera, iz Hrvatske i Italije. Gasili su požare uglavnom u nepristupačnim brdima na primorju između Bara i Budve i okolini Podgorice. Spajićevo obećanje da će kupiti kanaderA u vrijeme prošlogodišnjih požara, u avgustu 2024. premijer Spajić je obećao da će Vlada pronaći sredstva da "kupi makar jedan kanader". Kada su ga novinari, avgusta ove godine, podsjetili na neispunjeno obećanje rekao je da se kasni sa ratifikacijama međuvladinih sporazuma na osnovu kojih Vlada može da uđe u nabavku. "Kasnimo zbog političke klime koja nije bila dobra. Ta tema je malo ispolitizovana. Ali intenzivno radimo na tome i desiće se vrlo brzo", rekao je Spajić 14. avgusta. Uz obećanje iz 2024. da će kupiti bar jedan kanader premijer je tada optužio Demokratsku partiju socijalista (DPS) da je devedesetih, dok je bila na vlasti prodala četiri kanadera za 8,3 miliona eura. DPS je bio na vlasti od početka devedesetih do 2020. godine kada je na izborima izgubio vlast. Ko je devedesetih prodao kanadere Grčkoj?Prodaja četiri kanadera, prema novinskim arhivima, dogodila se u vrijeme Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), zajednice Srbije i Crne Gore, formirane nakon raspada bivše Jugoslavije. Tadašnja Vojska zaplijenila je četiri kanadera iz Hrvatske, početkom devedesetih, tokom rata u bivšoj Jugoslaviji. Savezna Vlada, koja je bila pod dominantnim uticajem Slobodana Miloševića, prodala je avione Grčkoj, zajedno sa rezervnim dijelovima. Prema pisanju nezavisnog dnevnika Naša Borba, jednog od rijetkih nezavisnih glasila tog vremena, posao su dogovorili tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević i grčki premijer Andreas Papandreu. Na osnovu toga je Papandreuova vlada 1995. donijela odluku o kupovini četiri kanadera "CL 215" koji su te godine prebačeni u Grčku. Posao je i pored sumnjivog vlasničkog statusa kanadera, "sklopljen" tek početkom 1997. za 24,4 miliona dolara preko kiparske offshore firme, navodi se u tekstu Naše Borbe od 4. juna 1997. Hrvatski "Večernji list" je objavio da su, dio sukcesije vojne imovine bivše Jugoslavije na koje Hrvatska polaže pravo i četiri kanadera koje je početkom devedesetih "uzela" Crna Gora. Hrvatska je 3. avgusta ove godine, u protestnoj noti drugim povodom, najavila "detaljnu analizu vojne sukcesije", a prema kojoj kako tvrde, Crna Gora duguje Hrvatskoj više od dvije milijarde dolara. Države nastale raspadom SFRJ su 2001. godine u Beču potpisale Sporazum o pitanjima sukcesije. Kanader mora da ima dvije posadeOvaj hidroavion može da ostvari do šest naleta u satu u zavisnosti od blizine vode. Posadu čine kapetan, kopilot i tehnički član posade. Svaki kanader mora da ima najmanje dvije posade. Ona mora da bude vrhunski obučena zbog uslova u kojima se leti kao što su: smanjena vidljivost, nepristupačni tereni i teške konfiguracije, šume, ponekad i teški udari vjetra. To je objasnio komandant Hrvatskog ratnog vazduhoplovstva Miroslav Kovač za portal Udruženja profesionalnih vatrogasaca Hrvatske. Kanader košta oko 50 miliona eura, a operativni troškovi sata letenja su nekoliko hiljada eura. Osim vrhunski obučenih pilota i stručnjaka za njihovo održavanje, serijska proizvodnja je limitirana na oko pet godišnje, pa se na isporuku čeka godinama. Proizvodi ih kompanija De Havilland Aircraft Limited iz Kanade. Prvi model izgradio kanadski proizvođač aviona Canadair, a prvi let je obavljen 1967. godine. U Evropi oko stotinu kanaderaHrvatska ima šest kanadera, dok ih u Evropi ima oko stotinu. Evropska komisija je prošle godine obezbijedila 600 miliona eura za kupovinu 12 novih koji će biti smješteni u šest država EU: Hrvatskoj, Francuskoj, Italiji, Grčkoj, Portugaliji i Španiji. U Hrvatskoj će biti smještena dva kanadera, čija je vrijednost 105 miliona eura, što će biti plaćeno iz evropskog budžeta. Pored toga, dio država članica EU je naručilo još deset vazduhoplova. Mehanizam civilne zaštite EU koordinira i finansira pomoć koja je na raspolaganju, osim članicama EU, i Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Turskoj, Moldaviji, Ukrajini, Islandu i Norveškoj. https://www.slobodnaevropa.org/a/kanader-crna-gora-pozari/33504165.html https://www.slobodnaevropa.org/a/kanader-crna-gora-pozari/33504165.html Sun, 17 Aug 2025 16:18:36 +0200 Crna GoraAktuelnowebteam@rferl.org (Srđan Janković)