https://www.slobodnaevropa.org Radio Slobodna Evropa/Radio Liberty je međunarodni medij koji pokriva Centralnu i Istočnu Evropu, Kavkaz, Centralnu Aziju, Rusiju, Bliski istok i zemlje Balkana. https://www.slobodnaevropa.org/Content/responsive/RFE/sh-SH/img/logo.png https://www.slobodnaevropa.org sh Sva prava zadržava 2010 - RFE/RL, Inc. 60 Sun, 28 Jun 2026 10:53:10 +0200 Pangea CMS – RFE/RL Južna plinska interkonekcija - planirani gasovod koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskom plinskom mrežom sve više dobija na značaju. Nakon što je Dom naroda Parlamenta Federacije BiH potvrdio izmjene zakona, kojima se omogućava uključivanje američkog investitora u realizaciju projekta, očekuje se i potpisivanje međunarodnog sporazuma s Hrvatskom krajem mjeseca u Dubrovniku. Šta se zna o Južnoj interkonekciji i zašto je bitna za Bosnu i Hercegovinu i regiju? https://www.slobodnaevropa.org/a/juzna-interkonekcija-gas-bih-hrvatska-sad-projekat/33733028.html https://www.slobodnaevropa.org/a/juzna-interkonekcija-gas-bih-hrvatska-sad-projekat/33733028.html Wed, 15 Apr 2026 18:21:19 +0200 Bosna i HercegovinaVideoMultimedijawebteam@rferl.org (Edib Bajrović, Miran Jelenek) Bosna i Hercegovina 30 godina nakon rata nije u potpunosti očišćena od mina. Zbog sporog i neefikasnog procesa, te nedovoljne podrške domaćih institucija, mnogi međunarodni donatori su odlučili da se povuku i okrenu trenutnim kriznim područjima. Problem je što se mine sada uglavnom kriju na nepristupačnim terenima. Obišli smo jedan takav lokalitet, 30-ak kilometara od Sarajeva, koji trenutno korak po korak čiste pripadnici Oružanih snaga BiH. https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-mine-deminiranje-minska-podrucja-bh-mac-osbih/33729383.html https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-mine-deminiranje-minska-podrucja-bh-mac-osbih/33729383.html Fri, 10 Apr 2026 15:18:19 +0200 Bosna i HercegovinaVideoMultimedijawebteam@rferl.org (Edib Bajrović, Miran Jelenek) Više od milijardu eura ove godine planiraju da se zaduže entiteti u Bosni i Hercegovini - Federacija BiH za 800 miliona, a Republika Srpska oko 500 miliona eura. Problem, kažu ekonomski stručnjaci, nije samo u zaduživanju, već u tome što se novac ne ulaže u razvoj i projekte koji bi donosili prihod, već se koristi za krpljenje postojećih finansijskih rupa. https://www.slobodnaevropa.org/a/entiteti-budzeti-zaduzenja-krediti-berza-finansijsko-trziste/33716371.html https://www.slobodnaevropa.org/a/entiteti-budzeti-zaduzenja-krediti-berza-finansijsko-trziste/33716371.html Wed, 25 Mar 2026 16:36:47 +0100 Bosna i HercegovinaVideoMultimedijawebteam@rferl.org (Edib Bajrović, Miran Jelenek) Godinu i po dana od nesreće u Donjoj Jablanici pravosuđe je i dalje u fazi istrage. Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona od oktobra 2024. godine istražuje uzroke smrti 19 stanovnika Donje Jablanice. U međuvremenu se uključio i Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala Federalnog tužilaštva (POSKOK), koji je donio novu naredbu o provođenju istrage u ovom predmetu, ali je naglasio da će biti apsolutni prioritet. https://www.slobodnaevropa.org/a/donja-jablanica-nesreca-poplave-kliziste-pravosudje-istraga/33710884.html https://www.slobodnaevropa.org/a/donja-jablanica-nesreca-poplave-kliziste-pravosudje-istraga/33710884.html Fri, 20 Mar 2026 10:59:04 +0100 Bosna i HercegovinaVideoMultimedijawebteam@rferl.org (Edib Bajrović, Miran Jelenek) Most na rijeci Bistrici je zatvoren. Saobraćaj, prekinut. Posljednja vozila preko ove dionice magistralnog puta Sarajevo–Foča prošla su 4. februara. Nakon toga – rampa. Nadležni u Republici Srpskoj prvi put javno priznaju – uzrok klizišta i oštećenja infrastrukture jesu radovi na izgradnji hidroelektrane "Bistrica", koju gradi kineska kompanija "AVIC". Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Zoran Stevanović kaže za Radio Slobodna Evropa zbog "greške izvođača". U BiH zatvoren put Trnovo–Miljevina–Foča zbog radova na hidroelektrani Bistrica, ugrožena sigurnost putnika"Čim je došlo do klizanja terena izazvanog radovima na hidroelektrani Bistrica, znači da izvođač je nešto pogriješio. Niko ne spori kakve su oni dozvole imali. Uglavnom, nastala je greška, možda je greška i u projektovanju, mi sad to ne znamo, ali pokazaće vrijeme. Uglavnom, nismo smjeli dalje da rizikujemo da se saobraćaj odvija", kaže za RSE Stevanović. Ekološke organizacije, međutim, upozoravaju da problemi nisu novi niti iznenađujući. Prema riječima Vladimira Topića iz Centra za životnu sredinu, gradnja se odvija u izrazito trusnom i osjetljivom području kanjona rijeke Bistrice, koje je ranije bilo planirano za zaštitu. "Imamo tu situaciju, taj ekološki problem, zato što se gradi na jednom jako trusnom i da tako kažem osjetljivom području, u kanjonu rijeke Bistrice. Sa druge strane, sam taj kanjon i rijeka Bistrica su bili planirani za zaštitu, ali ono što je najvažnije je da vidimo da se u zadnjih nekoliko godina kako radovi traju sve više i više javljaju određeni problemi. Bilo da su klizišta, bilo da su saniranje terena, problemi sa putem, problemi u kanjonu, iznad kanjona", navodi za RSE Topić. Kineski izvođač prihvatio odgovornostSporazum o gradnji hidroelektrane Vlada RS potpisala je s kompanijom "AVIC" još 2019. godine, a radovi su počeli 2021. Iako je projekat trebao biti završen do kraja ove godine, umjesto završnih radova sada je u fokusu – sanacija štete. Premijer RS Savo Minić tvrdi da su iz kompanije prihvatili odgovornost i obećali sanaciju, dok će vlasti pokušati ublažiti posljedice zatvaranja puta. "Obavijestili nas jutros (4. februar) da će odmah krenuti u sanaciju štete koja je nastala. Alternativni putni pravac za putnička vozila će Vlada Republike Srpske zajedno sa putevima omogućiti. Kada je u pitanju teretni saobraćaj, on će ići preko Rogatice, da na neki način samo smanjimo u ovom momentu pritisak, ali isto tako da ćemo tražiti odgovornost. Ja poštujem da je to velika investicija, ali mora apsolutno neko da bude za to odgovoran", ističe Minić za Radio Slobodna Evropa. Magistralna cesta Sarajevo-Foča jedna je od najopasnijih dionica u državi. Inspekcija je prilikom ranije posjete utvrdila osam kritičnih lokacija. Ministarstvo najavljuje sastanke sa izvođačem, Elektroprivredom RS kao investitorom i drugim institucijama, dok most ostaje zatvoren do daljnjeg. "Da vidimo sva rješenja i kad se to može završiti. Most će ostati zatvoren sve do sticanja uslova za normalno odvijanje saobraćaja. Naravno da škodi i privrednim aktivnostima. Svim lancima snabdjevanja na potezu Foča-Sarajevo. Bezbjednost građana je na prvom mjestu i morali smo postupiti tako", ističe Stevanović. Čime se bavi AVIC?AVIC je kineska državna kompanija osnovana 2008., ima više od 100 podružnica i 450.000 zaposlenih. Uglavnom se bave projektima vezanim za avijaciju, a za kinesku vojsku su proizvodili vojne vazduhoplove, uključujući i najavljeni "stealth" bombarder H-20. Kolika je vrijednost investicije?Cijeli projekat vrijedan je 102 miliona eura, a ukupna instalisana snaga tri hidrocentrale je 39 megavata sa ukupnom godišnjom proizvodnjom 152 gigavat časa (GWh) električne energije. Prema podacima državne Agencije za statistiku iz 2020. godine, BiH godišnje proizvodi 16.874 GWh struje – od čega 4.663 dolazi iz hidroelektrana. Nosilac koncesije je fočansko preduzeće "Hidroelektrane Bistrica", koje je u stoodstotnom vlasništvu "Hidroelektrana na Drini" iz Višegrada, jednoj od pet kompanija u vlasništvu "Elektroprivrede Republike Srpske" koje se bave proizvodnjom električne energije. Kako je počelo?Sporazum o izgradnji hidroelektrana između kompanije AVIC i Vlade RS-a je sklopljen u Pekingu 4. decembra 2019. godine, kada je u glavnom gradu Kine boravio entitetski premijer Radovan Višković. On je sa predstavnicima Industrijske i komercijalne banke Kine (ICBC) tada razgovarao i o mogućem finansiranju hidrocentrala. Za gradnju hidroelektrane prvo su se za 15 miliona eura zadužili u Unicredit banci iz Banje Luke, a potom i 75 miliona eura u kineskoj Exim banci. Rok za izgradnju tri hidrocentrale je kraj 2026. godine. Decenija i po od prvobitne koncesijeEntitetsko Ministarstvo privrede, energetike i razvoja je još 2006. godine dodijelilo koncesiju "Elektrodistribuciji" sa Pala, za izgradnju tri hidroelektrane na Bistrici. "Elektrodistribucija" je tada osnovala koncesiono preduzeće "Hidroelektrane Bistrica", koje su preuzele posao 2009. godine. Rokovi su se konstantno pomjerali, predzeće "HE Bistrica" je mijenjalo ruke, a 2019. je ponovo završilo u vlasništvu RS-a, konkretno u vlasništvu "Hidroelektrana na Drini". https://www.slobodnaevropa.org/a/radovi-hidroelektrana-bistrica-most-put-avic/33671470.html https://www.slobodnaevropa.org/a/radovi-hidroelektrana-bistrica-most-put-avic/33671470.html Fri, 06 Feb 2026 16:42:49 +0100 Bosna i HercegovinaAktuelnoKina na Balkanuwebteam@rferl.org (Edib Bajrović) Klizište, urušeni pristupni putevi, ograde i table. Slika kakvu zatičemo na gradilištu jedne od tri lokacije u sklopu Hidroelektrane Bistrica ne ulijeva nadu da će projekat vrijedan više od 100 miliona eura biti uskoro završen. Prilaz ovoj lokaciji na magistralnom putu Sarajevo-Foča regulira saobraćajna signalizacija. Riječ je o jednoj od najopasnijih dionica u državi, gdje su vozači svjesni da voze na vlastitu odgovornost. https://www.slobodnaevropa.org/a/he-bistrica-foca-sanacija-kliziste-odron/33661476.html https://www.slobodnaevropa.org/a/he-bistrica-foca-sanacija-kliziste-odron/33661476.html Wed, 28 Jan 2026 07:15:00 +0100 Bosna i HercegovinaVideoMultimedijawebteam@rferl.org (Edib Bajrović, Miran Jelenek) Gradnja Koridora Vc, najvažnije saobraćajnice koju bi Bosnu i Hercegovinu trebala povezati s Evropskom unijom, traje već 25 godina, uz teret kreditnih zaduženja, probijanja rokova, i sve češćih istraga zbog sumnji u kriminal i korupciju. https://www.slobodnaevropa.org/a/autoput-koridor-vc-autoceste-fbih-istrage-revizija-dionice/33653960.html https://www.slobodnaevropa.org/a/autoput-koridor-vc-autoceste-fbih-istrage-revizija-dionice/33653960.html Tue, 20 Jan 2026 07:37:12 +0100 Bosna i HercegovinaVideoMultimedijawebteam@rferl.org (Edib Bajrović, Miran Jelenek) Vlasti Republike Srpske su i ovog 9. januara obilježile "Dan Republike Srpske", usprkos presudama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koje navode da je taj datum neustavan i sporan za druge narode. Krivični zakon BiH predviđa da svako ko je uključen u organizaciju neustavnog dana može biti kažnjen zatvorom od šest mjeseci do pet godina. Međutim, do sada niko nije sankcioniran. https://www.slobodnaevropa.org/a/dan-rs-9-januar-neustavni-dan-ustavni-sud-bih/33644148.html https://www.slobodnaevropa.org/a/dan-rs-9-januar-neustavni-dan-ustavni-sud-bih/33644148.html Fri, 09 Jan 2026 16:52:59 +0100 Bosna i HercegovinaVideoMultimedijawebteam@rferl.org (Gojko Veselinović, Siniša Nenadić, Edib Bajrović) Tečnost koja više od 20 godina izlazi iz slavina u Lukavcu, gradiću sa oko 12.000 stanovnika, građani opisuju kao "crveni mulj". Umjesto pitke vode, stanovnici ovog mjesta u sjeveroistočnoj Bosni i Hercegovini koriste industrijsku, takozvanu tehničku vodu koja dolazi iz lokalne Koksare – jedinog izvora vodosnabdijevanja. "Pa, ne pijemo mi ovu vodu decenijama", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Lukavčanin Edhem Muftić. Dodaje i da se voda iz Koksare koristi, uglavnom, za kupanje, zalijevanje bašti i pranje ulica. Za piće se, kaže, kupuje flaširana voda. Uprkos tome što voda nije ispravna, jedina je koju imaju. Situacija bi uskoro mogla postati još teža, ukoliko dođe do prestanka rada koksare. Kompanija H&P iz Zvornika, koja je kroz stečajni postupak preuzela upravljanje nad ovim preduzećem, najavila je mogućnost gašenja, i to svega dvadesetak dana nakon preuzimanja. Koksara se nalazi u finansijskom kolapsu, s dugovima većim od 500 miliona maraka (oko 250 miliona evra) i otvorenim stečajem. Prethodno je H&P Zvornik, ugovorom o zakupu imovine i upravljanju proizvodnjom, najavio stabilizaciju pogona, te očuvanje proizvodnje. Gašenje fabrike pogodilo bi oko 600 radnika, ali i niz dobavljača, transportnih i servisnih firmi, kao i budžet lokalne zajednice. Posebno bi bila ugrožena komunalna preduzeća, koja bi u tom slučaju morala tražiti alternativna rješenja za održavanje vodosnabdijevanja i infrastrukture. Problem vode u Lukavcu datira decenijamaLukavačka koksara je privatizovana 2003. godine. Tada joj je pripala i filter stanica koja prečišćava industrijsku vodu, a u fabriku dolazi cjevovodom iz obližnjeg jezera. "Znači, iz česmi ide opasna voda i ljudi se razboljevaju. Ali eto, imamo to što imamo i daj šta daš", kaže Edin Mejrić, koji dodaje i da su Lukavčani navikli na takvu vodu. Muhamed Spahić, direktor Javnog preduzeća Rad Lukavac, tvrdi da voda nije za piće, ali da je bakteriološki i hemijski u dozvoljenim granicama. Iako nije za piće, voda se Lukavčanima fakturiše kao pitka – po cijeni od 0,76 maraka (0,38 evra)po kubiku, bez PDV-a. "Mi fakturišemo prema gradu, po potrošnji. Moramo imati radnike, popravljati cjevovod, imamo troškove održavanja, a i kupujemo tu vodu, plaćamo je 0,33 maraka (0,16 evra) bez PDV-a. Razlika je samo za održavanje, mada smo u minusu", pojašnjava on. Navodi i kako se problem vodosnabdijevanja Lukavca pokušava riješiti više od 20 godina, ali bezuspješno. "Oni su mogli otkupiti filter stanicu zajedno sa vodom. Tehnološke vode ima oko 90 litara u sekundi, mi uzimamo oko 60. Trenutno nam prodaju sve, ali sada je sve pod upitnikom", pojašnjava Spahić. Bez obzira na potencijalno gašenje koksare, stečajni upravnik Almir Bajrić kaže za RSE da bi se vodosnabdijevanje trebalo nastaviti neometano. Iz Gradske uprave Lukavac za Radio Slobodna Evropa je rečeno da su se zvanično obratili svim nadležnim institucijama, formirali krizni štab, te usvojili zaključke kojima se predlaže proglašenje stanja neposredne opasnosti "od tehničko-tehnološke nesreće". "Kontinuitet rada Filter stanice Modrac i isporuka vode predstavljaju apsolutni prioritet za Grad Lukavac. U ovom trenutku ne postoji neposredna obustava vodosnabdijevanja, ali zbog složenosti sistema i povezanosti sa tehnološkim procesima u Koksari, rizik se ne može u potpunosti isključiti. Upravo zbog toga su doneseni zaključci kojima se stečajni upravnik obavezuje da osigura kontinuitet proizvodnje vode", navode u odgovoru iz Gradske uprave Lukavac. Problemi oko gašenja koksareZa Bajrića, pored vodosnabdijevanja, jedan od mogućih problema je gašenje peći u kojima se proizvodi koks. Koksna baterija nije običan industrijski pogon koji se može ugasiti i ponovo upaliti po potrebi. Jednom zaustavljena, više se ne može ponovo pokrenuti. Zbog toga njeno gašenje zahtijeva poseban elaborat, kao i niz ekoloških dozvola i precizno definisane planove. U lukavačkoj Koksari bateriju čini 65 peći, a proces gašenja mora se odvijati po strogo propisanim tehničkim protokolima. Podrazumijeva pažljivu kontrolu temperature, bezbjedno pražnjenje peći i kontinuirani nadzor štetnih emisija, kako bi se spriječile ozbiljne posljedice po okolinu i zdravlje ljudi. "Informisan sam da, ukoliko se odluče na gašenje, sve će biti urađeno po sigurnosnim procedurama", kaže Bajrić. Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma za RSE su rekli da "svaki operater prilikom privremenog ili trajnog zatvaranja pogona ili postrojenja dužan osigurati provođenje mjera zaštite okoliša i zdravlja ljudi koje propisuje nadležni organ, a koje obuhvataju mjere sprječavanja i smanjenja negativnih utjecaja, mjere sanacije okoliša, kao i mjere monitoringa stanja okoliša". Podsjećaju i da Koksara Lukavac posjeduje "Studiju uticaja na okoliš iz 2020. godine za zatvaranje postrojenja", koja propisuje način sprovođenja tog postupka, kao i obaveze operatora. S obzirom da se radi o dozvoli staroj pet godina, studija se mora ažurirati. "S tim u vezi, Federalno ministarstvo okoliša i turizma zahtijeva da kompanija Koksara d.o.o. Lukavac u najkraćem roku dostavi informacije o trenutnom statusu rada postrojenja, eventualnim planovima obustave ili prekida rada, kao i aktivnostima vezanim za ažuriranje Studije uticaja na okoliš za zatvaranje postrojenja", navodi se u dogovoru resornog ministarstva. Ekološki rizici tokom i nakon gašenjaEkološki rizici gašenja koksne baterije zavise od načina kako će se sprovesti gašenje. Stručnjaci ističu da su ekološke posljedice minimalne, ukoliko se proces bude vodio po pravilima. Samir Lemeš, profesor na Politehničkom fakultetu Univerziteta u Zenici kaže da je gašenje koksnih peći "vrlo težak i zahtjevan proces koji se mora raditi striktno propisanim procedurama". "Prije svega, koksara mora biti okružena mjernim uređajima da se prate emisije zagađujućih materija, posebno specifičnih polutanata koji se javljaju samo u koksari. Koliko znam, u BiH imamo, čak, i mobilne stanice za mjerenje benzena, toluena – materija koje se mogu pojaviti i koje se, inače, nažalost, ispuštaju iz koksare nekontrolisano, kroz otvore peći i ventilacione sisteme. Prilikom gašenja može doći do enormnih količina i to mora biti pod strogom kontrolom, uz prisustvo inspekcije i ovlaštenih laboratorija, kako bi se spriječilo nekontrolisano ispuštanje ogromnih količina", pojašnjava profesor Lemeš. Ukoliko dođe do gašenja koksne baterije, ostaje problem kontaminiranog zemljišta u širokom krugu fabrike i potencijalnog uticaja na okolne vodne tokove, upozorava Bajazit Okić, penzionisani rudarski inžinjer i član Foruma za zaštitu okoline u Lukavcu. "Istraživanja pokazuju da je kontaminacija prisutna do tri kilometra od centra pogona. Vode će biti minimalno kontaminirane, jer će se isprazniti određene kolone i otpadne vode će otići u rijeku Spreču. Nakon određenog perioda ne bi trebalo biti većih ekoloških posljedica, pod uslovom da se sve radi po zakonu", smatra Okić. Iz preduzeća H&P nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o potencijalnim problemima sa snabdijevanjem vode i ekološkim aspektima procesa gašenja Koksare, kao i njihovim namjerama sa ovim preduzećem. Kako je Koksara došla u trenutno stanje?Stečajni upravnik kaže da ih je upravljač obavijestio da kompanija nema interes za dalji rad ove fabrike u Lukavcu. "Obaviješteni smo da zbog loših rezultata na tržištu, velikih ulaganja bez povrata i najavljenih poskupljenja (CO₂ takse, električna energija, transport), oni nisu u mogućnosti dalje nastaviti proizvodnju i voditi poslovni proces", ističe Bajrić. Ukoliko se koksara zatvori, bez posla će ostati oko 600 radnika. Ermin Halilović, predsjednik sindikata radnika Koksare, kaže za RSE kako su odlučili da odbiju proces gašenja peći na koks. Koksara (Koksno-hemijski kombinat- KHK) je privatizovana 2003. godine. Tada ju je kupio indijski tajkun Pramond Mittal i njegova porodica. Mittalova kompanija Global Steel Holdings Ltd. (GSHL) preimenovala je KHK u Global ispat koksne industrije Lukavac (GIKIL). Lakshmi Mittal, vlasnik multinacionalna korporacija za proizvodnju čelika "Arcelor Mittal", stariji brat Pramonda, 2004. u BiH kupuje Željezaru u Zenici, koja koristi koks u proizvodnji. Ova kompanija kupila je i Rudnik željezne rude "Ljubija" kod Prijedora. No, nakon finansijskih problema u radu GIKIL-a i optužbi za pronevjeru oko 11 miliona evra, milijarder Pramod Mittal je 2019. godine uhapšen. Nakon toga je oslobođen, nakon čega je napustio BiH, a njegova kompanija GSHL je otišla u stečaj. Mittal i njegova porodica vode pravnu bitku protiv Bosne i Hercegovine, tvrdeći da im je nezakonito oduzeta kontrola nad GIKIL-om. Konzorcijum "Pavgord" iz Foče i "H&P" iz Zvornika u vlasništvu Gordana Pavlovića, biznismena iz entiteta Republika Sprska, kupio je kompaniju "Arcelor Mittal" od indijskih biznismena za 10,7 miliona evra polovinom ove godine. Time je preuzeo Željezaru u Zenici, Rudnik željezne rude kod Prijedora, te upravljanje Koksarom u Lukavcu. Sva ova preduzeća su opterećena velikim dugovima i gubicima. https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-gikil-zatvaranje-lukavac-voda/33633486.html https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-gikil-zatvaranje-lukavac-voda/33633486.html Mon, 29 Dec 2025 07:35:37 +0100 Bosna i HercegovinaAktuelnowebteam@rferl.org (Gojko Veselinović, Edib Bajrović) Uposlenici Javnog radio-televizijskog servisa Bosne i Hercegovine na protestima pred državnim parlamentom zatražili su prestanak opstruiranja provođenja Zakona o javnom sistemu, te djelovanje države kako bi se 50 miliona sredstava od naplate takse, koji je entitetski emiter Radio televizija Republike Srpske nezakonito prisvojio, vratilo državnom emiteru.   https://www.slobodnaevropa.org/a/bht-bhrt-protest-emiter/33607019.html https://www.slobodnaevropa.org/a/bht-bhrt-protest-emiter/33607019.html Thu, 27 Nov 2025 13:42:36 +0100 Bosna i HercegovinaVideoMultimedijawebteam@rferl.org (Dženana Halimović, Edib Bajrović, Miran Jelenek) Dvanaest osoba je smrtno stradalo, dok je 30 osoba hospitalizovano nakon požara koji je 4. novembra izbio u Domu penzionera u Tuzli. U tom gradu je proglašena četverodnevna žalost. Štićenici doma koji su smješteni u bolnici kažu za Radio Slobodna Evropa da su prvo osjetili miris paljevine. Nakon toga su čuli samo viku, galamu i plač. Istraga o požaru još traje. https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-pozar-dom-penzionera-tuzla-prezivjeli-svjedocanstva/33583139.html https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-pozar-dom-penzionera-tuzla-prezivjeli-svjedocanstva/33583139.html Thu, 06 Nov 2025 14:53:11 +0100 Bosna i HercegovinaVideoMultimedijawebteam@rferl.org (Meliha Kešmer, Edib Bajrović) Da li će odluka o ukidanju sankcija Miloradu Dodiku od strane Ministarstva finansija SAD-a donijeti promjene unutar Bosne i Hercegovine, i povlači li to dodatnu političku trgovinu i ustupke, pitaju se građani Sarajeva i Banjaluke. Osim predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata, s liste su sklonjeni i drugi ranije sankcionisani članovi Dodikove stranke, saradnici, članovi porodice, njihove firme i poslovni partneri. OFAC je prethodno Dodika sankcionisala dva puta, zbog antidejtonskog djelovanja. https://www.slobodnaevropa.org/a/milorad-dodik-sad-sankcije-lista-sancija-snsd-rs/33576349.html https://www.slobodnaevropa.org/a/milorad-dodik-sad-sankcije-lista-sancija-snsd-rs/33576349.html Wed, 29 Oct 2025 18:59:35 +0100 Bosna i HercegovinaVideoMultimedijawebteam@rferl.org (Edib Bajrović, Miran Jelenek, Siniša Nenadić, Milorad Milojević) Solarna elektrana u Stocu, jedna od najvećih u regiji, dospjela je u fokus javnosti nakon što su građani, a potom i institucije ukazale na veći broj kineskih radnika koji su tu nađeni, iako nije prijavljen njihov boravak, niti su imali radnu dozvolu. Nekoliko dana nakon što je Služba za poslove sa strancima potvrdila da će za 71 radnika otkazati bezvizni režim boravka u BiH, na gradilištu je tek nekoliko radnika, a više od 140 hektara zemljišta čeka solarne panele, koji bi trebali biti postavljeni do proljeća naredne godine. https://www.slobodnaevropa.org/a/stolac-solarna-elektrana-paneli-kineska-kompanija-stranci/33555597.html https://www.slobodnaevropa.org/a/stolac-solarna-elektrana-paneli-kineska-kompanija-stranci/33555597.html Fri, 10 Oct 2025 11:53:06 +0200 Bosna i HercegovinaVideoMultimedijaKina na Balkanuwebteam@rferl.org (Edib Bajrović, Miran Jelenek) Manuel Sarrazin, njemački političar i bivši izaslanik Bundestaga za Zapadni Balkan ocjenjuje kako je ključno da ova regija ostane u fokusu EU. Nedostatak volje za provođenje reformi, te secesionistička politika Milorada Dodika, smatra, predstavljaju prijetnju evropskim integracijama Bosne i Hercegovine. https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-dodik-eu-balkan-/33544176.html https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-dodik-eu-balkan-/33544176.html Tue, 30 Sep 2025 07:32:58 +0200 Bosna i HercegovinaSrbijaKosovoVideoMultimedijawebteam@rferl.org (Dženana Halimović, Miran Jelenek, Edib Bajrović) Marta Kos, evropska komesarka za proširenje, tokom posjete Bosni i Hercegovini u intervjuu za RSE ističe da je odgovornost za evropski put zemlje na domaćim političarima. Građani žele članstvo u EU, ali reformska agenda još nije dostavljena, što koči finansijsku podršku i razvoj. Kos je posjetila i lokalne projekte EU u Varešu i naglasila koliko bi milion eura značio građanima, ističući frustraciju zbog političkog zastoja. https://www.slobodnaevropa.org/a/marta-kos-eu-bih-prosirenje-plan-rasta/33538939.html https://www.slobodnaevropa.org/a/marta-kos-eu-bih-prosirenje-plan-rasta/33538939.html Wed, 24 Sep 2025 00:59:36 +0200 Bosna i HercegovinaVideoAktuelnoMultimedijawebteam@rferl.org (Meliha Kešmer, Miran Jelenek, Edib Bajrović) Mlada fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine do 21. godine, u Mostaru je igrala protiv Izraela prvu utakmicu kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2027. Policija u Mostaru je donijela odluku da se utakmica igra bez gledalaca kako bi se spriječili potencijalni incidenti. Radio Slobodna Evropa je provjerio kakva je atmosfera u gradu i šta misle građani. https://www.slobodnaevropa.org/a/mostar-utakmica-izrael-bosna-i-hercegovina/33522869.html https://www.slobodnaevropa.org/a/mostar-utakmica-izrael-bosna-i-hercegovina/33522869.html Fri, 05 Sep 2025 20:05:50 +0200 Bosna i HercegovinaVideoMultimedijawebteam@rferl.org (Edib Bajrović, Gojko Veselinović, Siniša Nenadić) Smrt 33-godišnje djevojke iz Sarajeva, nakon što je na auto u kojem je bila s ocem pala stijena, ponovno je pokrenula pitanje sigurnosti saobraćajne infrastrukture u Bosni i Hercegovini. To je drugi incident sa smrtnim ishodom na dionici Sarajevo-Foča u posljednje dvije godine. Nadležni su hitno pozvali na sanaciju i zaštitu, ali dugoročno ulaganje u infrastrukturu i zaštitu ostaje kao osnovni problem. Bosna i Hercegovina je u proteklim godinama prikupila više od osam milijardi eura akciza, koje su predviđene za gradnju i održavanje cesta. https://www.slobodnaevropa.org/a/saobracajnice-sigurnost-dionice-sarajevo-foca-zastita/33497124.html https://www.slobodnaevropa.org/a/saobracajnice-sigurnost-dionice-sarajevo-foca-zastita/33497124.html Thu, 07 Aug 2025 17:20:06 +0200 Bosna i HercegovinaVideoMultimedijawebteam@rferl.org (Edib Bajrović, Miran Jelenek) Trideset godina nakon genocida, novi naraštaji tragaju za odgovorima. Hamza je išao u Srebrenicu prvi put na motoru iz Beča. Trideset godina nakon zločina koje je počinila Vojska Republike Srpske jula 1995. godine, nova generacija suočava se s naslijeđem koje nije birala, ali ga mora nositi i čuvati od zaborava. https://www.slobodnaevropa.org/a/srebrenica-motomaraton-genocid-potocari-sjecanje/33483875.html https://www.slobodnaevropa.org/a/srebrenica-motomaraton-genocid-potocari-sjecanje/33483875.html Sun, 27 Jul 2025 10:53:12 +0200 Bosna i HercegovinaVideoMultimedijawebteam@rferl.org (Mahir Sijamija, Edib Bajrović) Više stotina rudara Rudnika mrkog uglja Zenica protestovalo je pred sjedištem Vlade Federacije Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Nakon sastanka s predstavnicima Vlade i Elektroprivrede BiH, obećane su im zaostale plate i rješavanje pitanja penzionisanja dijela radnika koji su stekli uslove. Radnici su se razišli uz dozu nepovjerenja prema vlastima, ali i sindikatu. https://www.slobodnaevropa.org/a/rudnici-rudnik-zenica-rudari-elektroprivreda-bih-protest/33480066.html https://www.slobodnaevropa.org/a/rudnici-rudnik-zenica-rudari-elektroprivreda-bih-protest/33480066.html Mon, 21 Jul 2025 17:02:00 +0200 Bosna i HercegovinaVideoMultimedijawebteam@rferl.org (Edib Bajrović, Miran Jelenek) Kako je tekao proces radikalizacije zvaničnih politika Srbije i Republike Srpske prema genocidu u Srebrenici tokom protekle tri decenije i šta su bile prelomne tačke zaokreta strateških naratova o ratu u bivšoj Jugoslaviji i Bosni i Hercegovini? https://www.slobodnaevropa.org/a/genocid-poricanje-srebrenica-podcast/33476873.html https://www.slobodnaevropa.org/a/genocid-poricanje-srebrenica-podcast/33476873.html Mon, 21 Jul 2025 09:55:01 +0200 Između redovaBosna i HercegovinaSrbijaAudiowebteam@rferl.org (Edib Bajrović, Asja Hafner)