https://www.slobodnaevropa.org Radio Slobodna Evropa/Radio Liberty je međunarodni medij koji pokriva Centralnu i Istočnu Evropu, Kavkaz, Centralnu Aziju, Rusiju, Bliski istok i zemlje Balkana. https://www.slobodnaevropa.org/Content/responsive/RFE/sh-SH/img/logo.png https://www.slobodnaevropa.org sh Sva prava zadržava 2010 - RFE/RL, Inc. 60 Fri, 24 Apr 2026 00:58:14 +0200 Pangea CMS – RFE/RL Osumnjičenima za pokušaj ubistva vođe Kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera, u Kijevu 2020, Ukrajina je povrijedila ljudska prava jer su u pritvoru duže od pet godina zbog čega treba da im isplati 11, 9 hiljada eura odštete, prozilazi iz odluke Evropskog za ljudska prava. Riječ je o dvojici srpskih i jednom crnogorskom državljaninu koji su 26. maja 2020, kako je saopštila ukrajinska policija, u elitnom kvartu u Kijevu "u sačekuši" pokušali da ubiju Zvicera, koji je tom prilikom teško ranjen. Policija je tada uhapsila Stefana Đukića i Emila Tuzovića iz Crne Gore, te Petra Jovanovića i Milana Brankovića iz Srbije kojima je određen pritvor. Četiri godine kasnije, krajem novembra 2024. njihov ukrajinski advokat se, zbog dužine pritvora, žalio Evropskom sudu za ljudska prava. Evropski sud u Strazburu je u predmetu "Jovanović i drugi protiv Ukrajine" jednoglasno utvrdio povredu člana 5, Evropske konvencije o ljudskim pravima i naložio Ukrajini da trojici napadača isplati po 3,9 hiljada eura odštete. U presudi od 25. septembra Sud je naveo i da su Đukić, Jovanović i Branković u pritvoru pet godina, jedan mjesec i osam dana. Četvrti napadač, Podgoričanin Emil Tuzović se u presudi ne pominje. Kako su crnogorski državljani Đukić i Tuzović optuženi za druga krivična djela, pred Višim sudom u Podgorici, Radio Slobodna Evropa je Ministarstvu pravde poslao upit - da li su tražili njihovo izručenje od Ukrajine. Minisartvo nije odgovorilo. Teško ranjeni Zvicer je nakon liječenja u Kijevu napustio Ukrajinu, i za njim i dalje tragaju policije nekoliko država. Sud u Kijevu ponovo produžio pritvorPred Okružnim sudom u Kijevu predmet protiv osumnjičenih za pokušaj ubistva Zvicera se vodi pod oznakom 757/23962/21-k. Poslednje ročište je održano 27. novembra ove godine. Iako su imena osumnjičenih zaštićena navedeno je da im Sud produžava pritvor za još 60 dana, do 25. januara 2026. Zapisnik je javno objavljen na sajtu, u kome je navedeno da su optuženi strani državljani i da postoji rizik od bjekstva, uticaja na svjedoke ili ometanje postupka. Šta je prethodilo presudi Evropskog suda u StrazburuCrnogorski državljani Stefan Đukić i Emil Tuzović, koje ukrajinska policija sumnjiči da su pokušali da ubiju vođu Kavačkog klana. se dovode u vezu sa suprotstavljenim Škaljarskim klanom. To je neposredno nakon pucnjave u kojoj je Zvicer ranjen saopštila ukrajinska policija, navodeći da je riječ o obračunu balkanskih kriminalnih klanova: "Optuženi su čekali žrtvu u blizini njegove kuće. Nakon ispaljivanja pet metaka na žrtvu, dvojica počinitelja su ušla u automobil i napustili mjesto zločina". Dva klana su ratu od 2014. kada je u španskoj luci Valensija nestao tovar kokaina. Od tada je u njihovim međusobnim obračunima stradalo više od 70 osoba. Iako to ukrajinska policija nije navela na osnovu objavljenih fotografija, vjeruje se, da je Zviceru tada život spasila supruga Tamara, koja je navodno pucala na napadače, koji su nakon otvaranje vatre pobjegli. Šef Nacionalne policije Ukrajine Ihor Klymenko je tada rekao da su glavni motivi za pokušaj atentata na Zvicera bile njegove "kriminalne aktivnosti". "Te moguća preraspodjela u sferi uticaja u samoj organizaciji kao i između balkanskih klanova koji kontrolišu trgovinu drogom", rekao je Klymenko. Crnogorska policija je tada saopštila da je učestvovala u rasvjetljavanju pokušaja ubistva Zvicera, kroz direktnu razmjenu informacija sa kolegama iz Ukrajine. Osim pred ukrajinskim pravosuđem, Đukić i Tuzović se pominju u predmetima pred podgoričkim Višim sudom. Kako je tada navedeno podgorički Interpol raspisao je međunarodnu potjernicu za Đukićem, zbog upotrebe vatrenog oružja u Baru 2019, kada je ubijen Jovan Klisić a ranjen Velizar Gardašević. U međuvremenu, za to ubistvo "iz bezobzirne osvete" i stvaranje kriminalne organizacije Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je podiglo optužnicu protiv Đukića, Tuzovića i još osam lica. Optužnicu je potvrdio Viši sud. Zvicer nepravosnažno osuđen u Crnoj GoriU međuvremenu se, pred tim Sudom i protiv Zvicera vodi više kaznenih postupaka. Protiv njega je donijeta i prva nepravosnažna presuda. Presudom Višeg suda u Podgorici od 21. novembra ove godine Zvicer je, u odsustvu, osuđen na 16 godina zatvora, zbog optužbe da je 2020. organizovao kriminalnu grupu koja je pokušala da prokrijumčari 743 kilograma kokaina, zaplijenjenih u holandskoj luci Roterdam. Za Zvicerom je u maju ove godine na zahtjev crnogorskog Biroa Interpola raspisana i javno objavljena crvena potjernica. "Radi vođenja kaznenog postupka pred Višim sudom u Podgorici zbog sumnje da je izvršio: sedam krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, šest krivičnih djela teško ubistvo, krivično djelo ubistvo, pet krivičnih djela neovlašćena proizvodnja, i stavljanje u promet opojnih droga...", saopšteno je iz Uprave policije. Zvicer je na čelu Kavačkog klana, dok je a na čelu Škaljarskog bio Jovan Vukotić, koji je ubijen 2022. u Istanbulu, u Turskoj. Klanovi su dobili nazive po istoimenim naseljima u Kotoru. Kavački i Škaljarski kriminalni klanovi se povezuju se sa međunarodnim švercom droge, ubistvima i drugim krivičnim djelima. Velika Britanija je u julu uvela sankcije nekim članovima klanova. https://www.slobodnaevropa.org/a/ukrajina-radoje-zvicer-crna-gora-pokusaj-ubistva-/33623594.html https://www.slobodnaevropa.org/a/ukrajina-radoje-zvicer-crna-gora-pokusaj-ubistva-/33623594.html Mon, 15 Dec 2025 19:51:28 +0100 Crna Gorawebteam@rferl.org (Lela Šćepanović) Crnogorske građane će u novoj godini dočekati nova poskupljenja usluga. Najavljeno je da će računi za struju biće uvećani, nakon što je Regulatorna agencija za energetiku odobrila veće troškove za prenos. Poskupiće i komunalne i advokatske usluge, nakon što je Vlada, 6. novembra, dala saglasnost za nove tarife Advokatskoj komori, udruženju koja okuplja advokate. Pored novih cijena usluga, novi namet je i porez na dodatu vrijednost (PDV) od 21 odsto na građevinsko zemljište. Te izmjene zakona pripremilo je Ministarstvo finansija a javna rasprava traje do 14. decembra. A da nekontrolisano rastu i cijene osnovnih namirnica indirektno je priznala i Vlada, uvodeći akciju limitirane cijene na neke prehrambene artikle. "Odluka se donosi radi zaštite životnog standarda građana i sprječavanja daljeg rasta cijena osnovnih proizvoda", rekao je 6. novembra potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj. Akcijom su do kraja marta 2026. ograničene marže na dio mliječnih i mesnih prerađevina, proizvoda od brašna, jestivog ulja, higijenske i artikle za bebe, i pelet. Šta će Vlada preduzeti da zaštiti standard građana od najavljenih poskupljenja, pitanje je na koje RSE nije dobio odgovor iz kabineta premijera Milojka Spajića. Građani o najavljenim poskupljenjimaGrađani su uvjereni da će najavljeno poskupljenje struje i usluga izazvati novi talas poskupljenja. Mirko iz Podgorice, zaposlen u državnoj upravi, za Radio Slobodna Evropa kaže da ga iskustvo uči da i najmanje poskupljenje struje dovodi do serije poskupljenja: "Rast cijena samo jedne kategorije usluga ili proizvoda koji su neophodni širokom krugu potrošača, uzrokuje lančani rast cijena. A svako poskupljenje će osiromašiti domaćinstva koja žive od jedne plate i jedva sastavljaju kraj s krajem." On smatra da je nephodna sistemska akcija države u zaustavljanju rasta cijena. "U suprotnom, imaćemo stihijska poskupljenja na svim poljima i nivoima." Penzionerka Lidija, iz Podgorice, je ogorčena zbog najavljenih poskupljenja. "Oni kažu to je dva eura, ali ja im ne vjerujem. I bez najavljenih poskupljenja većina porodicaa, kao i moja, jedva preživljava sa ovim cijenama. A vladajuća garnitura, "oslobodioci", koje smo čekali 30 godina samo su prekopirali i retoriku i poteze bivše vlasti", kaže Lidija za RSE. Naglašava da njeno tročlano domaćinstvo živi od 450 eura njene penzije: "Koristimo najjeftinije moguće namirnice i uredno plaćamo račune za struju i komunalije...a sa najavljenim poskupljenjima porodice kao moja prelaze u totalno siromaštvo, o kome država očigledno ne vodi računa." I penzionerka Vera iz Bara je ogorčena zbog najavljenog poskupljenja struje i računa za smeće. "Sve je ovo postalo normalno, a sve je preskupo. Novac za ništa došao, bezvrijedan papir. Ne znam šta prije da plaćam i gdje više da uštedim, kao omču oko vrata da su nam stavili. Užas, sve će cijene podići, ali će penzije ostati iste", smatra Vera. Šta o poskupljenjima kaže strukaEkonomski analitičar Vasilije Kostić za RSE kaže da je teško predvidjeti da li će poskupljenja, prije svega struje, biti uvod u novi rast cijena. On ističe da menadžment Elektroprivrede godinama "vještački" održava cijenu struje ispod tržišne vrijednosti, u cilju zaštite standarda građana. "Ne kažem da građani ne žele nisku cijenu struje- naravno da žele. Ali bi o takvoj politici menažmenta trebalo da vodi računa Vlada jer je ona na uštrb profitabilnosti te kompanije. To će prije ili kasnije eskalirati i dovesti do rasta cijene struje. Vjerujem da je to izvjesno," kazao je Kostić. On ocjenjuje da se u 2026. može očekivati "puzajuća inflacija" i pad standarda: "Ako inflaciji dodamo jedan vrlo složen geopolitički trenutak vezan za dešavanja u Ukrajini i isporuke energije, nafte, gasa ... onda se, uz našu uvoznu zavisnost, vrlo lako može desiti da cijene u Crnoj Gori polako rastu." Kostić uzrok problema vidi u ekonomskim programima Vlade, Evropa sad 1 i 2, kojima su povećane plate, što je dovelo do pada standarda: "Ja uporno govorim da građani žive sve teže i sve lošije zbog tih programa, koji su bili nerealni i zasnovani na vještačkom podizanju potrošnje. Već sad počinjemo, ili smo počeli kada je bila visoka inflacija, da plaćamo cijenu takvih postupaka." Kostić kaže da ipak poskupljenje struje ne mora da dovede do niza drugih poskupljenja jer "rast cijena na kraju određuje tržište", zaključio je Kostić. Nova godina donosi nova poskupljenjaRegulatorna agencija za energetiku odobrila je 28. novembra poskupljenje struje za dva odsto, koje se odnosi na veće cijene troškova za prenosni sistem. Državna elektroenergetska kompanija, Elektroprivreda Crne Gore ima mogućnost da račune dodatno uveća ukoliko poveća troškove za proizvodnju energije, što prethodnih godina nije radila. Čelnici te kompanije su više puta saopštili da će se boriti da ne dođe do poskupljenja struje za građane. Veći računi za komunalne uslugePodgoričko preduzeće Čistoća saopštilo je da je za njihovo uspješno poslovanje neophodno da duplo uvećaju cijene usluga odvoza smeća, sa sadašnjih četiri i po na devet centi po kvadratnom metru, za domaćinstva. Prosječan račun za smeće u Podgorici je oko 9 eura. Direktor Denis Hot je podsjetio da je to povećanje od gradskih vlasti tražio prije pet godina. Prema njegovim riječima zbog niske cijene to preduzeće gomila dugove. Hot je kazao da će konačnu odluku o cijenama donijeti lokalna vlast u Podgorici. I regionalna deponija Možura, na kojoj se odlaže otpad iz Bara, Budve, Kotora, Tivta i Ulcinja, je donijela odluku o povećanju cijena od 1. januara 2026. "Cijene usluga deponovanja iznose za opštine Bar i Ulcinj 13,5 eura po toni bez (PDV). Cijene za Budvu, Tivat i Kotor bez PDV po toni iznosiće od naredne godine 27 eura", navodi se u odluci koju je usvojio Odbor direktora Možure. Lokalna komunalna preduzeća iz pet primorskih opština za sada nijesu saopštila za koliko će primjenom novog cjenovnika biti veći računi građanima. Gradske vlasti u tim opštinama upravljaju komunalnim preduzećima. Skuplje usluge advokataVlada Crne Gore je dala saglasnost Advokatskoj komori za novi cjenovnik, pa će građani od 1. januara 2026. dio advokatskih usluga plaćati po duplo većim cijenama. Tako će građani za podnesak u sporu za razvod braka umjesto dosadašnjih 125, advokatu platiti duplo više. A u sporu gdje je zaprijećena kazna do tri godine zatvora, za svaki pretres po 200, umjesto dosadašnjih 100 eura. Iz Advokatske komore nove tarife za usluge obrazlažu infalcijom i činjenicoma da cijene nijesu mijenjali godinama. Vlada uvodi novi porezKroz izmjene zakona, Ministarstvo finansija namjerava da uvede obavezu plaćanja poreza na dodatu vrijednost od 21 odsto na promet građevinskog zemljišta. Javna rasprava o izmjenama Zakona traje do 14. decembra. Vlada te izmjene obrazlaže usklađivanjem sa pravnim propisima Evropske unije, ali u obrazloženju navodi da može povećati cijene nekretnina. Vlada će od tog poreza, prema procjenama, imati tri do četiri miliona u budžetu. Prethodno zakon mora biti usvojen u Skupštini Crne Gore. https://www.slobodnaevropa.org/a/cran-gora-nova-godina-poskupljenje/33613020.html https://www.slobodnaevropa.org/a/cran-gora-nova-godina-poskupljenje/33613020.html Tue, 09 Dec 2025 16:09:39 +0100 Crna GoraAktuelnowebteam@rferl.org (Lela Šćepanović) Vlada Crne Gore svake godine otkupom jagnjadi pomaže farmere i penzionere. Farmerima se jagnjad plaćaju po većoj cijeni od tržišne, a penzioneri ih dobijaju po nižoj cijeni nego u prodavnicama. U tom procesu zarade i klanice koje skladište jagnjad. Ove godine živa jagnjad su od farmera otkupljivana po 4,75 eura po kilogramu iako je tržišna cijena bila 4 eura. Problem je nastao jer dio farmera sa sjevera nije uspio da proda jagnjad tokom organizovanog otkupa, zbog čega im je tvrde ugrožena egzistencija. Neotkupljeno je ostalo oko 3.000 jagnjadi. Sumnjaju da su umjesto njihovih, otkupljena nelegalno uvezena jagnjad iz Srbije gdje koštaju oko 3 eura po kilogramu, a da su prodata po 4,75 eura kao domaća. Predsjednik Unije stočara sa sjevera Milko Živković za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da njihove sumnje o nelegalnom uvozu treba da ispitaju nadležni organi. "Činjenica je da su jagnjad iz okruženja prodata po subvencionisanoj cijeni. Ja bih to nazvao ozbiljno organizovanim kriminalnim poslom jer to ne može da radi jedan čovjek. Tu mora da bude uključeno nekoliko institucija ..", kaže Živković. U proces otkupa osim Ministarstva poljoprivrede uključene su domaće kompanije, koje vrše otkup i skladištenje, penzioni Fond i Ministarstvo socijalnog staranja. Vlada je za projekat snadbijevanja penzionera jagnjećim mesom po nižim cjenama obezbijedila 320.000 eura. Jagnjetina koja se u mesarama prodaje za oko 13 eura po kilogramu penzionerima će se ponuditi za po nešto više od 8 eura. Uz to penzioneri će moći da je otplate u osam rata. Kako je nastao problemUnija stočara od Ministarstva poljoprivrede u septembru tražila da se ove, kao i prethodnih godina, otkupi oko 12.000 jagnjadi. Otkup je završen 28. novembra i sredstava za te namjene potrošena, ali je na terenu ostalo još jagnjadi, potvrdio za RSE ministar poljoprivrede Vladimir Joković: "I sada imamo problem", kazao je Joković. On tvrdi da je otkupljeno oko 15.000 jagnjadi, što je više od dogovorenog. Ministar Joković kaže da imaju samo naznake o nelegalnom uvozu. Objašnjava da je ključni problem nastao što je u Crnoj Gori određena značajno veća otkupna cijena za kilogram nego u Srbiji: "Imamo naznaka, ali ništa dokazano, da je bilo prebacanja jagnjadi iz Srbije u Crnu Goru. I to iz pograničnih mjesta i drugih susjednih država. Dakle, o tome se radi." Prethodno je Ministarstvo poljoprivrede saopštilo da su obaviješteni još krajem oktobra o pojačanom prisustvu jagnjadi iz susjednih država koja su u Crnu Goru dospjela preko zelenih granica, o čemu su obavijestili i policiju. Ministar "proziva" i stočareJoković smatra da je i jedan od uzroka nastalog problema i to što je Unija stočara prijavila manje jagnjadi za otkup od stanja na terenu. Ukazuje na trend da stočari ne žele tokom turističke sezone da prodaju jagnjad zbog male težine i niske cijene. Podsjeća da tokom sezone Crna Gora uvozi jagnjeće meso. Kako kaže dio farmera svjesno čeka novembar da jagnjad dostignu maksimalnu kilažu od 40 kilograma da bi ih prodali po subvencionisanoj cijeni, zbog čega se stvaraju viškovi na tržištu. Šta kažu farmeriTe tvrdnje negira Milko Živković iz Unije stočara. Navodi da nijesu pogriješili u procjenama jagnjadi i da su viškovi nastali jer su otkupljena nelegalno uvezena jagnjad, da bi bila prodata po subvencionisanoj cijeni. Kaže da sumnje treba da ispitaju nadležni organi: "Da ispitaju da li je veći broj od neotkupljenih jagnjadi, ilegalno uvezen iz okruženja, radi preprodaje i zarade od bar euro po kilogramu žive mjere. To je velika zarada za pojedince", kaže Milko Živković. Ukazuje da su taj posao morali biti uključeni neki veterinari. Prema njegovim riječima svako jagnje mora da ima ušne markice da bi ušlo u sistem subvencija. Kako farmeri ne bi pretrpjeli još veću štetu Živković traži od Ministarstva i Vlade da se nađe rešenje za otkup preostalih jagnjadi po subvencionisanim cijenama. Prema njegovim riječima klanična industrija je za to zainteresovana. Slučaj najvećeg farmera na sjeveruJedan od farmera koji nije prodao jagnjad, iako se prvog dana prijavio za otkup, je Salun Hasković iz sela Bistrice kod Bijelog Polja. On ima 500 jagnjadi. "Od prvog dana su odlagali, zovite u petak, pa zovite u ponedeljak, pa ide sporo otkup i tako je otkupljeno 15.000 jagnjadi, a moja su ostala. I ne samo ja, još je stočara uskraćeno da proda po toj cijeni i u tom roku", kazao je Hasković za RSE. On tvrdi da u njegovom slučaju nijesu tačni navodi da je izbjegavao da proda jagnjad tokom ljetnje turističke sezone zbog niže cijene: "Moja jagnjad ne mogu da stignu u tom periodu. Ovce se jagnje u martu i aprilu, tako da su jagnjad tek sad za prodaju." Hasković kaže da je njegova farma već u minusu jer nije prodao jagnjad a treba ih hraniti svaki dan. "I da ih prodam po toj subvencionisanoj cijeni ja sam u gubitku a ne po četiri eura koje sad neki nude.. Ako ih ni po četiri eura ne prodam moraću ih pustiti u selo, ili u prirodu da dosade narodu dok ne polipšu (uginu)". Njegova porodica ima jednu od većih farmi i ona im je jedini izvor prihoda: "Ovo je uništavanje poljoprivrednih proizvođača. Ako nije bilo moguće otkupiti svim stočarima, trebalo je napraviti neki plan koliko komada da se otkupi po domaćinstvu, pa bi se svi snašli za 10-20 odsto viška", kazao je Hasković. Ističe da farmeri imaju saznanja o neregularnostima i podsjeća da je i Ministarstvo poljoprivrede nedavno saopštilo da sumnja na nelagalni uvoz. Jagnjad moraju biti obilježena markicama da bi ušla u program otkupa što otvara pitanje kako su nelegalno uvežena dobila ušne markice. "Saznanja imaju veterinarska uprava i veterinarske stanice koliko su komada jagnjadi obilježili po majki-ovci kod pojedinih farmera. Imamo saznanja da su obilježili po pet ili šest jagnjadi po jednoj ovci, a maksimum je do dva jagnjeta za naše uslove držanja", kaže Hasković. Ministarstvo traži rješenjeMinistar poljoprivrede kaže da je riječ o ozbiljnom problemu, koji će pokušati da riješe u saradnji sa svim akterima organizovanog otkupa. "U ovom trenutku nemamo sredstava za pomoć, ali ćemo da vidimo, da li iz budžetske rezerve ili na neki drugi način možemo pomoći da se ta jagnjad plasiraju", kazao je Joković. Privrednici godinama pozivaju građane da kupuju domaće proizvode i na taj način stimulišu poljoprivrednu proizvodnu i domaću ekonomiju. Crna Gora godišnje uveze hranu i piće u vrijednosti od skoro milijardu eura, dok je izvoz oko 13 puta manji, podaci su Privredne komore. Poljoprivrednici su poslednji put protestovali 28. novembra tražeći povećanje agrobudžeta na pet odsto državne kase i zaštitu domaćih proizvoda. Sadašnja izdvajanja su, kako tvrde, 1,65 odsto a podrška poljoprivredi oko 0,8 odsto državnog budžeta. Iz Vlade je najavljeno da će do kraja godine biti zatvoreno poglavlje 11, koje se tiče poljoprivrede u pregovorima sa Evropskom komisijom. https://www.slobodnaevropa.org/a/jagnjad-crna-gora-nelegalan-uvoz-srbija-otkup/33610984.html https://www.slobodnaevropa.org/a/jagnjad-crna-gora-nelegalan-uvoz-srbija-otkup/33610984.html Tue, 02 Dec 2025 17:44:32 +0100 Crna GoraAktuelnowebteam@rferl.org (Lela Šćepanović) "Ubij me, zakolji samo me nemoj više mučiti... te vapaje sam čuo kroz jauke, po naglasku sam znao da su naši", tim riječima Veselin Bojović iz Žabljaka opisuje mučenje Crnogoraca u splitskom logoru Lora, u Hrvatskoj. On je jedini Crnogorac koji je kao 19–godišnjak preživio 125 dana mučenja i zlostavljanja u Lori, ratne 1992. godine. "Posle te noći sam čistio taj blok C, jedna je ćelija bila zatvorena… čistio sam krv, odsječeno uho i polni organ. Stražar Botić mi je rekao da su te noći mučeni moji zemljaci i da su sad u hladnjači", priča Bojović. U Lori su od marta '92. hrvatski vojni policajci 72. jedinice Hrvatske Vojske zlostavljali i mučili civile i zarobljene pripadnike Jugoslovenske narodne armije (JNA), mahom srpske nacionalnosti, utvrđeno je pravosnažnim presudama. Za te ratne zločine, nad civilima - slučaj "Lora 1" i nad ratnim zarobljenicima - "Lora 2", Hrvatska je osudila osam vojnih policajaca na ukupno 60 godina zatvora. Za razliku od njih slučaj "Lora 3" se još ispituje. Da se upravo taj slučaj stradanja tzv. "nikšićko-šavničke grupe" vodi kao Lora 3 ", saopštilo je 2011. Županijsko državno odvjetništvo u Splitu. Sudbinu te grupe - 14 zarobljenih pripadnika rezervnog sastava JNA iz Crne Gore - splitski tužioci ispituju od 2007. Ali do danas nema optužnice. U Lori su, kako se vjeruje, iz Crne Gore usmrćeni: Dušan Barović, Luka Gazivoda, Borivoje Zirojević, Ranko Vujović, Dragoman Doknić, Dragan Jakovljević, Pavle Popović, Miloš Perunović, Ratko Simović, Neđeljko Janković, Miljan Šušić, Radivoje Petković, Radomir Vulić i Luka Adžić (razmijenjen je avgusta '92. u teškom stanju, godinu kasnije umro je u Nikšiću). Njihovi posmrtni ostaci su, godinama kasnije, nađeni na različitim lokacijama u Bosni i Hercegovini (BiH). Sahranjeni su u Crnoj Gori. Tijelo Miloša Perunovića do danas nije pronađeno. Šta je Bojović preživio u Lori?Bojović je zarobljen kao redovan vojnik JNA u proljeće '92 . na teritoriji BiH. "Zarobili su me pripadnici Hrvatske vojske u Gabeli, blizu Čapljine. Posle par dana su nas odveli u Loru. I šta sam tamo preživio to niko neće. U nekim trenucima je bolja bila smrt, samo da se prekrate muke", priča Bojović. Ističe da su u Lori u "bloku C" najviše mučeni momci iz "nikšićko-šavničke grupe": "Luka Adžić iz Nikšića je bio u tom bloku i ispričao mi je sve šta su im radili, a ja sam slušao njihove jauke i muke dvije-tri noći. Dijelila nas je samo pregrada..." Podsjeća da je Adžić jedini iz te grupe živ izašao iz Lore, putem razmjene u teškom psihofizičkom stanju od, čega je kaže, godinu kasnije umro u Nikšiću. Bojović za RSE priča da je u Lori nebrojeno puta dobio batine. Premlaćivali su ga, kaže, i bejzbol palicama i mučili strujom: "Odvedu me u tu prostoriju da bih se navodno javio mojima kući, na telefon. I kreće mučenje. Ja padam u nesvijest od bolova. To je improvizovani telefon, svežu mi žicu za prst, poliju vodom noge i zavrte... užasni bolovi, vjerujte...", prisjeća se Bojović. On smatra da ljudski um ne može da zamisli kakve su sve načine smišljali da muče i premlaćuju zatvorene u Lori: "Kupali nas gole hidrantom, iživljavali se, tukli čim i ko stigne, gazili čizmama... imam ožiljke i po licu". Bojović kaže da se riječima ne može dočarati šta je vidio i preživio u Lori. "Od dasaka od sanduka za municiju sam kovao mrtvačke sanduke. Ja i zatvorenik Čučak iz okoline Čapljine. Ja sam ih dva napravio...." Bojović se, kaže, sjeća lica svih koji su ga mučili : "Mene je najviše tukao upravnik (Tomislav) Duić, ali bih prepoznao sve njih, vjerujte. Prošlo je dosta godina i ljudi se mijenjaju, ali mislim da bih ih prepoznao. I danas mi u san dolaze..." Smatra da je preživio jer ga je u Lori evidentirao Međunarodni crveni krst. Dva puta je svjedočio u crnogorskom tužilaštvu o mučenjima zarobljenih u Lori. Prvo je 2012. dao izjavu tužiteljki Lidiji Vukčević. A potom u februaru 2025. to ponovio u Specijalnom tužilaštvu na poziv tužiteljke Tanje Čolan Deretić. To saslušanje je, kako je saopštila Akcija za ljudska prava, obavljeno po zamolnici splitskog tužilaštva. Do danas, kaže Bojović, nema ni optužnice a ne pravosudnog epiloga. Njemu je teško narušeno zdravlje zbog torture koju je kao redovan vojnik JNA preživio u Lori, ali od države Crne Gore ne prima nikakvu novčanu nadoknadu. "Živim od krampe i kanala koje kopam, vežem cijevi u vodovodu, eto to radim. Od toga živimo ja i moja porodica. Imam dvoje djece, dva studenta", kaže Bojović. Šta kažu porodice stradalih u LoriMeđu stradalima iz "nikšićko-šavničke grupe" je i 27- godišnji Nikšićanin Ratko Simović. Njegova supruga Radmila Simović tridest četiri godine traži istinu i pravdu o suprugu, koji je na ratište pošao kao rezervista JNA. Za RSE kaže da država decenijama nije pominjala svoje stradale građane, iz "nikšićko-šavničke grupe". "Moj suprug je otišao na poziv države, koja ne samo da ih nije zaštitila, već ih decenijama nije ni pominjala, nije tražila odgovornost, ni pokretala postupke za ta zlodjela...” Simović ističe da za stradanje 14 momaka iz "nikšićko -šavničke" grupe do danas nije pokrenuta zvanična istraga: "Niko nije osuđen ni institucijalno, ni moralno posle 34 godine. Hrvatska kao država Evropske unije (EU), nije priznala da je taj ratni zločin uopšte počinjen." Simović od države Crne Gore očekuje da se više potrudi i traži od Hrvatske da prizna taj ratni zločin i pokrene sudski postupak . "Obzirom da se zna ko su, da se pokrene postupak i ako se utvrdi, da ih kažnjeni. I da se konačno zna šta je bilo sa ovim ljudima koji su završili u Lori, kako su završili i kroz šta su prošli". Porodice stradalih traže veće angažovanje državeZbog stradanja supruga od '98. prima, kaže, porodičnu invalidninu. Objašnjava da na to primanje zakonsko pravo imaju roditelji, supružnici ili djeca stradalih. "Oni su bili mladi ljudi, malo ih je bilo oženjeno i imalo djecu. Roditelji većine stradaliih više nijesu živi, pa tu invalidninu prima malo ljudi. Ja primam 538 eura", kaže Simović. Ističe da se taj iznos nije mijenjao dvadeset godina, od 2006. "Ona je sad nažalost puno manja nego što je bila dok je Crna Gora bila dio Jugoslavije i tako... O naknadi ili obeštićenju države, nikad nijesam razmišljala." Simović kaže da nije bilo ni obećanja da bi porodice mogle biti obeštećene: "I ne razmišljam o tome. Uvijek sam željela i tražila od države da ovaj ratni zločin ne ostane bez odgovora. Ako već idemo ka EU i u budućnost na tim vrijednostima, onda ne možemo na lažima i zataškavanjima". Iako zna da je u toku revizija sporazuma između Crne Gore i Hrvatske o procesuiranju ratnih zločina, Simović kaže da je za nju važno da država traži odgovornost za svoje građane stradale u Lori. "Ali mislim da od toga neće biti ništa, ja bih željela ali...I smatram da to Crna Gore duguje ne samo porodicama nego i sebi, zbog dostojanstva države, njene časti i istorijske odgovornosti. Da mora stati u odbranu svojih građana i tražiti punu istinu i odgovornost." Sumnje o stradanju 'barske grupe' u LoriAkcija za ljudska prava je u februaru 2025. saopštila da Specijalno tužilaštvo Crne Gore od 2016. ispituje uvjerenja da su i pripadnici tzv. "barske grupe", prošli kroz Loru. Pripadnici te grupe su, kako se vjeruje: Safet Barundžija, Dragutin Vujačić, Ilija Moračanin, Slobodan Pejaković, Zoran Radović i Petar Sekulović. Akcija je navela i da u tom predmetu "nema konkretnih rezultata". Odgovornost za stradale iz Crne Gori u Lori je u oktobru ove godine zatražio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Smatra neophodnim da pitanje žrtava Lore bude sastavni dio razgovora o otvorenim pitanjima između Crne Gore i Hrvatske. Dvije države su 2006. sklopile Sporazum o saradnji i gonjenju počinilaca ratnih i zločina protiv čovječnosti i genocida. Reviziju Sporazuma tražila je Crna Gora u proljeće 2023, nako što je u Skupštini razmatran izvještaj u vezi sa mučenjima i ubistvima civila i ratnih zarobljenika u logoru Lora, posebno djela koji se odnosi na istragu u vezi sa slučajem "Lora 3". Do revizije je došlo 11. novembra 2025. kroz aneks Sporazuma iz 2006. koji su u Zagrebu potpisali vrhovni državni tužilac Crne Gore Milorad Marković i glavni državni tužilac Hrvatske Ivan Turudić. Iz crnogorskog Vrhovnog tužilaštva je saopšteno da se aneksom uvodi princip reciprociteta u primjeni Sporazuma koji će se "primjenjivati na sve slučajeve ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida ". "Lora 1" i "Lora 2"Hrvatsko tužilaštvo je 2002. podiglo prvu optužnicu u predmetu "Lora 1", kojom je optužilo osam hrvatskih vojnih policajaca za ratne zločine mučenja, zlostavljanja i "tjelesnog kažnjavanja sve i do usmrćenja" počinjene nad civilima, mahom srpske nacionalnosti. Usled takvog postupanja usmrćeni su Gojko Bulović i Nenad Knežević, a osmorici zarobljenika je teško narušeno zdravlje, podaci su Županijskog odvjetništva u Splitu. U slučaju "Lora 2" to Odvjetništvo je 2008. podiglo optužnicu protiv petorice hrvatskih vojnih policajaca za ratne zločine mučenja, zlostavljanja i "tjelesnog kažnjavanja sve do usmrćenja" nad ratnim zatvorenicima. Od posljedica su preminuli Bojan Vesović, Dušan Jelić i Vlade Savić a kod 34 zarobljenika je, kako je navedeno, teško oštećeno zdravlje. Nakon više sudskih postupaka i spajanja dva predmeta poslednje pravosnažne presude donio je Visoki kazneni sud Hrvatske krajem 2022. Sud je za ratne zločine u slučaju "Lora 1" i "Lora 2" osudio na jedinstvenu kaznu od deset godina zatvora Tomislava Duića, zapovjednika logora Lora. To je objavila organizacija Documenta iz Zagreba, Centar za suočavanje s prošlošću. Navode i da je stražar Emilo Bungur osuđen na kaznu od osam godina zatvora. Prethodno su za te zločine proglašeni krivi i osuđeni: Tonči Vrhić na 10 godina, stražari Ante Gudić i Anđelko Botić na po osam godina, Davor Banić sedam, Miljenko Bajić na četiri i po a Josip Bikić četiri godine. https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-svjedocenje-zarobljenik-lora-hrvatska/33606191.html https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-svjedocenje-zarobljenik-lora-hrvatska/33606191.html Thu, 27 Nov 2025 13:36:41 +0100 Crna GoraAktuelnowebteam@rferl.org (Lela Šćepanović) Vlada Crne Gore usvojila je predlog budžeta za narednu godinu od 3,77 milijardi eura i odluku o zaduženju od 3,23 milijarde eura - duplo više nego prošle godine. Govoreći o zaduženjima ministar finansija Novica Vuković je insistirao na podatku da će ono za 2026. biti 710 miliona. Onda je dodao i moguća zaduženja: dve milijarde za kapitalne projekte i preko milijardu za vraćanje dugova i obezbjeđivanje rezerve do 2028. Opozicija je ovo ocijenila kao istorijsko zaduživanje države. "Mogućnost zaduženja do 3,23 milijarde, to je skoro jedan cijeli godišnji budžet. Država nastavlja da živi na tuđi račun. Ovo više nije fiskalni rizik, već alarm", naveo je nekadašnji član Savjeta Centralne banke Crne Gore i poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Milović. Od izbora Vlade premijera Milojka Spajića oktobra 2023. javni dug države je veći za 773 miliona eura, podaci su ekonomske savjetničke kompanije Fideliti konsalting. Navode da je to povećanje od 20 odsto u poslednje dvije godine. Javni dug Crne Gore je u junu bio 4,76 milijarde eura, odnosno 60 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Nova zaduženja za stare dugoveGeneralni direktor Direktorata za državni budžet Bojan Paunović rekao je da za finansiranje budžeta za narednu godinu nedostaje 710 miliona. Ministar Vuković je najavio od 2025. do 2028. pokretanje velikog investicionog ciklusa. "U tom periodu prema projekcijama privredni rast će biti 3,2 odsto godišnje, a stopa inflacije - stabilna od 2,5 odsto godišnje." Vuković je rekao da se moguće novo zaduživanje odnosi isključivo za razvojne projekte i otplatu duga u 2027. i 2028. Iz njegovog resora su naveli da sledeće godine treba platiti 383, 6 miliona duga, naredne godine još 1,2 milijarde a 2028. skoro 339 miliona eura. Precizirali su da je ostavljena mogućnost zaduženja države do jedne milijarde isključivo za stvaranje fiskalne rezerve. Struka o zaduživanjuEkonomski analitičar Mirza Mulešković sa aspekta strategije upravljanja javnim dugom kaže da je činjenica da taj dug raste. "On će do 2028. biti skoro šest milijardi eura. Uvijek treba podržati zaduženje za kapitalne projekte jer oni donose nove ekonomske vrijednosti i mogućnosti", kaže Mulešković za Radio Slobodna Evropa. Smatra problematičnim što Crna Gora ne razvija ekonomiju i njenu diversifikaciju kako bi mogla vraćati dugovanja u budućnosti. On podsjeća da su takvi i nalazi u izvještajima Evropske komisije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). "Zato sada stara dugovanja vraćamo isključivo iz novih dugova iako smo, kako je saopšteno, imali rekordne prihode. Ali nijesmo vratili stare dugove iz tih prihoda već ih vraćamo iz skupljih zaduživanja". To što se kapitalni projekti i otplata starih dugova dominantno vrše iz novih zaduživanja Mulešković smatra pokazateljem da crnogorska ekonomija ne radi dovoljno brzo da se stabilizuje javni dug. Mulešković ističe da svako novo zaduženje i kod građana i kod države unosi nesigurnost. "Ukoliko postoji opravdanost i jasna vizija prihoda koji će moći da servisiraju ova zaduženja ona ne predstavljaju opasnost". Fiskalna ranjivost Crne GoreI Evropska komisija je u Izvještaju o napretku upozorila na fiskalnu ranjivost Crne Gore, zbog refinansiranja duga i mjera koje su oslabile prihodnu osnovu države i povećale socijalnu potrošnju. "Krajem 2024. odnos javnog duga porastao je na 61,3 BDP-a, u odnosu na 60,3 odsto godinu ranije. Povećanje je djelimično uzrokovano zaduživanjem radi akumuliranja rezervi za otplatu euroobveznica koje dospijevaju 2025", navodi se u Izvještaju. EK je upozorila i da državu čekaju brojne otplate dugova u naredne dvije godine. "Vrhunac u 2027. godini od 972 miliona eura posljedica je otplate euroobveznice izdate 2020." Riječ je o prvom zaduženju Crne Gore od 750 miliona eura nakon smjene DPS vlasti na izborima 2020. Tada je ministar finansija bio Spajić, koji je u tajnosti realizovao to zaduženje. Aktuelnu vlasti u Crnoj Gori je pored Spajićevog pokreta Evropa sad čine snage oko proruskog Demokratskog fronta, Bošnjačka stranka i albanske nacionalne partije. Opozicija o istorijskom zaduživanju državeDio opozicije optužuje Vladu da država živi na kredit, uz ocijene da je standard građana pozajmljen a ne zarađen. "Buduće generacije će platiti cijenu današnje neodgovornosti", smatra poslanik DPS Nikola Milović. Ocijenio je da građane ne čeka stabilnost. "Već više poreza, manje sigurnosti i rastuća neizvjesnost. Bez dubokih reformi, ulazimo u spiralu iz koje se ne izlazi bez ozbiljnog socijalnog udara". Da građane treba da zabrine ekonomska politika Vlade smatraju i u opozicionom pokretu URA. "Vladi se daje mogućnost zaduživanja do 3,23 milijarde eura, što je zabrinjavajuće jer smo već prezadužena država", ocijenio je poslanik URA Miloš Konatar. On smatra da građane naredne godine čeka krpljenje rupa i troškova. "Ali to ekipu na vlasti ne brine previše, jer misle da su oni malo jednakiji od drugih", poručio je Konatar. Zaduženja Spajićeve VladeSpajićeva Vlada je izabrana 31. oktobra 2023. a u decembru je državu zadužila 109 miliona eura kod osam poslovnih banaka u Crnoj Gori. Potom je dug uvećala za 50 miliona emitovanjem državnih zapisa. U martu 2024. je zadužila se 687 miliona emitovanjem državnih obveznica, a u oktobru uzela četiri kredita vrijedna oko 200 miliona eura. Krajem marta ove godine je uvećala dug emitovanjem 850 miliona obveznica na londonskoj berzi. A u julu je potpisala kredit od 200 miliona eura sa Evropskom investicionom bankom za izgradnju druge dionice auto-puta od Mateševa do Andrijevice. A početkom novembra je emitovala domaće obveznice od 50 miliona eura za građane. Ako Spajićeva Vlada realizuje planirana zaduženja, javni dug će u 2027. premašiti 5,5 milijardi, navedeno je u predlogu fiskalne strategije Crne Gore do 2027. https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-vlada-zaduzivanje/33595915.html https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-vlada-zaduzivanje/33595915.html Wed, 19 Nov 2025 18:52:51 +0100 Crna GoraAktuelnowebteam@rferl.org (Lela Šćepanović) Na tender za izgradnju druge dionice auto-puta u Crnoj Gori javile se: kompanija iz Kine i tri konzorcijuma - od kojih dva kineska i jedan tursko-azerbejdžanski. Jedan od učesnika tendera je China Communications Construction Company, koja se nalazi na američkoj crnoj listi. Iz Kine su i dva konzorcijuma: Shandong Foreign Economic & Technical Cooperation – Shandong Luqiao Group i Powerchina-Stecol. Treći konzorcijum je tursko-azerbejdžanski, Čengiz (Cengiz)-Azvirt koji je duže od deceniju prisutan u regionu, preko kćerki kompanija. Početak izgradnje druge dionice od Mateševa do Andrijevice na sjeveru Crne Gore planiran je za kraj godine a završetak radova za pet godina. Vrijednost posla je 600 miliona eura. Od toga 150 miliona bespovratnih sredstava iz fondova Evropske komisije, 250 iz crnogorskog budžeta a ostatak od 200 miliona je kredit Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) sa kojom je Vlada ljetos potpisala sporazum. China Communications Construction CompanyKineska državna kompanija China Communications Construction Company (CCCC) je na crnoj listi SAD od 2020. godine, zbog povezanosti sa kineskom vojskom. Ta kompanija, i sve njene podružnice, su godinama do 2016. bile na crnoj listi Svjetske banke zbog prevarnih praksi i sumnji na korupciju u projektu upravljanja nacionalnim putevima na Filipinima. Ona je gradila i luku Hambantota na jugu Šri Lanke iz kineskog kredita. Vlada te države je ubrzo nakon izgradnje 2017. luku predala Kini na 99 godina upravljanja jer nije mogla da vraća taj kredit. Prema pisanju Just Finance (Pravedne finansije) CCCC je prekršila nekoliko zakona prilikom izgradnje Autoputa E-763 u Srbiji, na Koridoru 11, koji treba da poveže Beograd i Jadransko more. Ta nacionalna kineska kompanija godinama gradi neke od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Srbiji. Kao članica konzorcijuma CRIC&CCCC je učestvovala u rekonstrukciji i modernizaciji brze pruge Beograd – Subotica. U tom projektu je rekonstruisana željeznička stanica u Novom Sadu čija se betonska nadstrešnica obrušila 1. novembra 2024. kada je smrtno stradalo 16 ljudi. Gradila je i 31 kilometar autoputa "Miloš Veliki", dionicu Preljina – Požega. Završetak radova je najavljen za sredinu ove godine ali je pomjeran više puta. Do posla, vrijednog 450 miliona eura, CCCC je došao direktnom pogodbom sa državom a Srbija je novac za izgradnju pozajmila kod kineske Eksim banke. Kineski izvođač je 2021. kao podizvođača angažovao kamenolom Slovac čiji su suvlasnici u to vrijeme bili su Zvonko Veselinović i Milan Radoičić, kojima su mjesec kasnije SAD uvele sankcije zbog pripadnosti koruptivnim mrežama povezanim sa međunarodnim organizovanim kriminalom CCCC je matična kompanija China Road and Bridge Corporation (CRBC). Ona je bila glavni izvođač radova izgradnje prve dionice crnogorskog autoputa Bar -Boljare, od 41 kilometar koji je Crnu Goru koštao oko 900 miliona eura. Izgradnja je uz brojna odlaganja trajala sedam godina a pratili su je netransparentnost, fiskalni i ekološki problemi, na šta je više puta upozoravala EU. Crna Gora se za izgradnju te dionice prvobitno uzela kredit od kineske Exim banke. Zbog fiskalnih problema u vraćanju tog duga, uz posredovanje EU, država je morala da sklopi hedžing aranžman u cilju zaštite javnog duga od valutnog rizika sa dvije američke i dvije evropske banke. Taj kredit će Crna Gora otplatiti do 2035. Konzorcijum Shandong Foreign Economic & Technical Cooperation sa Shandong Luqiao GroupKonzorcijum "Shandong foreign economic & technical cooperation" i "Shandong luqiao group" krajem 2022. registrovao je predstavništvo u Podgorici. Već sledeće godine je dobio posao izgradnje 16 kilometara duge saobraćajnice od Budve do tivatskog aerodroma na jugu zemlje. Da će gradnja trajati dvije godine, i koštati 54 miliona eura, saopšteno je tokom potpisivanja ugovora u Podgorici 29. marta 2023. Iako je rok prošao prije više od pola godine saobraćajnica se i dalje radi . Ovaj konzorcijum od jula ove godine izvodi i radove na rekonstrukciji mosta Đurđevića Tara, na sjeveru Crne Gore. Rekonstrukcija je donacija Kine. Šandong (China Shandong International Economic and Technical Cooperation Group Ltd) je 2021. dobila posao u Srbiji na saobraćajnici Požarevac–Golubac bez tendera, direktnom pogodbom, na osnovu međudržavnog sporazuma. Posao je "težak" 337 miliona eura, a završetak radova najavljen za kraj 2024. pomjeren je na početak 2026. Među podizvođačima, koje kineski izvođač samostalno bira uz formalnu saglasnost države, je bila i firma Inkop iz Ćuprije u vlasništvu Milana Radoičića i braće Zvonka i Žarka Veselinović. Radoičić je u oktobru 2023, nakon što je preuzeo odgovornost za oružani napad grupe Srba u Banjskoj, na Kosovu, u kojem je ubijen kosovski policajac, izašao iz suvlasništva Inkopa i svoj dio prenio braći Veselinović. Oni su kao i Radoičić, od 2021. na listi sankcija SAD pod optužbama za organizovani kriminal i korupciju. U njihovom vlasništvu je i firma Novi Pazar-put koja je od 2022. podizvođač na brzoj saobraćajnici od Valjeva (naselja Iverak) do Lajkovca, koju gradi Šandong. Posao je vrijedan 158 miliona eura a većim dijelom se finansira zajmom kineske Eksim banke, od 134,3 miliona eura. Kineska kompanija Šandong nije za RSE odgovorila šta je firme sa crne liste SAD, "Inkop" i "Novi Pazar-put", kandidovalo za poslovne partnere. Predstavništvo "China Shandong International Economic and Technical Cooperation Group", banjalučka "SDHS-CSI BH", potpisala je ugovor o koncesiji za izgradnju autoputa Banja Luka – Prijedor. Ugovor gradnje 40 kilometara puta, vrijednosti oko 300 miliona eura ostao je tajna jer su vlasti u Banjaluci odbile da objelodane ugovor, uz obrazloženje da "kineska strana to ne dozvoljava" , iako su ih na to obavezivale četiri odluke suda. Iako je kraj radova bio najavljen za kraj 2024. pomjeren je za proljeće 2026. godine. Power Construction Corporation of ChinaPowerChina - skraćeni naziv ove kompanije koja je u državnom vlasništvu. Preko svojih filijala poput Sinohydro i PowerChina Resources – posljednjih godina širi prisustvo i na Zapadnom Balkanu. U Bosni i Hercegovini, filijale PowerChina (PowerChina Resources) i partner CNTIC učestvuju na vjetroparku Ivovik kod Livna, projektu čiju prate optužbe mještana i sporovi oko zemljišta i koncesionih prava. Kineske firme Sinohydro Corporation i Power China Road Bridge Group i AzVirt iz Azerbejdžana, u junu 2019. potpisale ugovor o izgradnji mosta Počitelj vrijedan oko 28 miliona eura. Izgradnja je trebala biti završena marta 2023. no završena je godinu i po kasnije septembra 2024. Sve firme uključene u izgradnju mosta Počitelj, dvije kineske, azerbejdžanska i jedna bh. kompanija, stavljene su u maju 2023. na "crnu listu" Autocesta FBiH, zbog kršenja ugovora o izgradnji. U Srbiji, PowerChina se pojavljuje u dva saobraćajna projekta: obilaznica oko Beograda i u gradnji beogradskog metroa. Decembra 2024. PowerChina je potpisala ugovor o izgradnji prve faze Linije 1 beogradskog metroa u vrijednosti 720 miliona eura. Prema izvještaju Transparency Serbia detalji ugovora su "zaštićeni kao poslovna tajna" na zahtjev firme. U maju iste godine je objavljeno da je u blizini Smedereva završena prva faza najveće solarne elektrane u Srbiji "Saraorci", projekat njemačke AVR Group i PowerChina. U avgustu 2024. PowerChina je sklopila okvirni sporazum sa turskim Fortis Energy za razvoj vjetro i solarnih parkova u Srbiji. U Crnoj Gori PowerChina nema potpisane ugovore, iako su se od sastajali sa više zvaničnika energetskog sektora. Konzorcijum Cengiz-AzvirtKonzorcijum čine turski Čengiz i azerbejdžanski Azvirt. Te kompanije su prethodnih godina dobijale velike tendere za izgradnju puteva u BiH, Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji. Na čelu konzorcijuma je jedna od najvećih turskih privatnih kompanija Čengiz, kao dio istoimenog Holdinga. Posluje preko kćerki kompanija širom svijeta i zapošljava oko 44.000 ljudi sa prihodima većim od pet milijardi eura. Njegov direktor je Mehmet Čengiz se pominje u Panama papirima, objavila je Međunarodna organizacija OCCRP (Projekat za izvještavanje o organizovanom kriminalu i korupciji). OCCRP u tekstu iz 2020. ukazuje na Čengizove ofšor kompanije i moguću korupciju u dobijanju posla izgradnje brane u Azerbejdžanu. Uspon Holdinga počeo sa nizom projekata za Vladu Turske, poput brze željeznice Istanbula-Ankara i istanbulskog aerodroma. OCCRP taj uspjeh povezuje sa statusom Čengiza "koji je stekao bogatstvo i moć nakon uspona partije turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana početkom 2000." U BiH su preko kćerke kompanije 2012. radili dionicu Vlakavo-Tarčin na koridoru 5C. Dvije godine kasnije, 2. avgusta 2014., dok dionica još nije bila ni otvorena srušio se potporni zid dužine 120 metara. Nadležni su to pravdali "naknadnim izmjenama projekta". Kasnije je gradio i dionicu Poprikuše – Nemila, te tunele Bosna i Zenica, na istom koridoru. Vrijednost tendera na kojima je Čengiz pobijedio u BiH je preko milijardu eura a najvećim dijelom su finansirani preko EBRD i Evropska investicijska banka. Radili su tunel Karavanke u Sloveniji a u Hrvatskoj rekonstrukciju pruge Križevi – Koprivnica. U Podgorici je Holding, preko kćerke kompanije u julu 2025. osnovao Čengiz Insaat za izgradnju puteva. Druga članica konzorcijuma je privatna azerbejdžanska kompanija Azvirt. Ona je preko kćerki kompanija posljednjih godina dobijala tendere za izgradnju puteva u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Azvirt je bio dio azerbejdžansko-kineskog konzorcijuma koji je u junu 2019. dobio višemilionski posao izgradnje mosta Počitelja u BiH. Sve firme uključene u izgradnju mosta, dvije kineske, azerbejdžanska i jedna bh. kompanija, stavljene su u maju 2023. na "crnu listu" državnih Autoceste, zbog kršenja ugovora o izgradnji. Izgradnja dionice puta Vranduk-Ponirak, u blizini Zenice, ugovorena maja 2019. sa konzorcijem Azvirta i firme Hering iz Širokog Brijega, "teška"više od 76 miliona eura, suspendovana je jula 2023. nakon što je planirani novac potrošen a rokovi probijeni. Vlasnici azerbejdžanskog Azvirta su Elnur Alijev sa četvrtinom kapitala, koliko ima i luksemburška firma Falcom Holding, dok njemački Martin Beteiligungs ima 30 odsto, a Walz 20 odsto. U Podgorici Azvirt postoji od 2012. Ima jednog zaposlenog i prethodnih godina nije imala značajnijih prihoda. U dijelu poslovnih prihoda u 2024. bilježi negativan saldo od nešto preko 20.000 eura. https://www.slobodnaevropa.org/a/kina-turska-azerbejdzan-firma-gradnja-autoputa-crna-gora/33579863.html https://www.slobodnaevropa.org/a/kina-turska-azerbejdzan-firma-gradnja-autoputa-crna-gora/33579863.html Thu, 13 Nov 2025 06:50:17 +0100 Crna GoraAktuelnoKina na Balkanuwebteam@rferl.org (Slavica Brajović, Lela Šćepanović) Zakonom propisan način markiranja goriva u Crnoj Gori suprotan propisima Evropske unije (EU) usvojen je marta ove godine. Krajem septembra Vlada je ušla u proceduru izbora preduzeća, koje će taj posao obavljati narednih pet godina, iako tvrdi da će Crna Gora ući u EU 2028. do kada treba propise da prilagodi evropskim. Markiranjem se gorivu dodaje poseban prah, kojim se obilježava. U državama EU markira se samo gorivo oslobođeno akciza dok je u Crnoj Gori, zakonom iz marta, predviđeno obavezno markiranje svih vrsta goriva uključujući i ono za koje su pri uvozu plaćene akcize. "Direktiva 95/60/EC obavezuje države članice da primjenjuju fiskalni marker na gasno ulje ili kerozin koji su oslobođeni akcize", naveli su iz Delegacije EU u Podgorici za Radio Slobodna Evropa (RSE). Primjenu propisa EU su tražili su i crnogorski privrednici koji se protive planiranom markiranju svih vrsta goriva koje je Vlada uvela izmjenama Zakona o energetici, marta ove godine. Markiranje i nacionalna bezbjednost?Uz ekonomske posljedice po građane, koji će skuplje plaćati gorivo, Mirko Stanić iz opozicionog Evropskog saveza problematizuje i pitanje nacionalne bezbjedosti. "Posebno je opasno što se taj posao planira namjestiti kompaniji u stranom vlasništvu, koja je povezana sa obavještajnom službom zemlje koja nije članica EU i NATO-a", kazao je Stanić za RSE. O tome je izvijestio ambasade država EU i NATO u Crnoj Gori i pozvao Specijalno državno tužilaštvo da reaguje. "Ta kompanija bi za potrebe markiranja izgradila sisteme za nadzor kopnenih granica i granica u lukama Bar i Zelenika. Tako bi mogla da napravi paralelni sistem nadgledanja državnih granica Crne Gore što je ozbiljna opasnost po nacionalnu bezbjednost", kaže Stanić. Na pitanje RSE, koja kompanija je u pitanju Stanić nije želio da odgovori. "Neću vam otkriti identitet te komapanije. To ću saopštiti SDT kada me pozove", kazao je Stanić za RSE. Dodaje da će firma koja dobije taj posao u Crnoj Gori godišnje imati prihod od 4 miliona eura. Ko markira gorivo u regionu ?Od država regiona markiranje goriva na način koji je predvidjela crnogorska Vlada se vrši u Srbiji dok Bosna i Hercegovina pokušava da uvede taj proces. Tako je Vijeće ministara BiH 30. oktobra 2024. usaglasilo pravilnik o markiranju. Da bi stupio na snagu treba da ga usvoji to Vijeće koje to nije učinilo u avgustu ove godine jer nije imalo saglasnost Vlade. U Srbiji od 2014. markiranje goriva sprovodi kompanija Nanoinspekt, koja je zvanični zastupnik američkog Autxentiksa, proizvođača nano markera. Kontrolu procesa vrši preduzeće SGS Beograd, vlasništvo istoimene švajcarske kompanije. To preduzeće ima filijalu u Baru. Aktuelni vlasnik Nanoinspecta je Filip Mitrović. Kompanija je 2024. ostvarila prihode veće od šest miliona eura. Da li su se Nanoinspekt i SGS prijavile na javni poziv za markiranja goriva u Crnoj Gori, RSE nije dobio odgovor iz tih kompanija. U Sjevernoj Makedoniji se ne vrši markiranje goriva, potvrđeno je RSE u Regulatornoj agenciji za energetiku. Markiranje se ne vrši ni na Kosovu, dok su Hrvatska i Slovenije, kao države članice uskladile propise sa EU. Ministar finansija Albanije Ervin Meta je u julu 2024. najavio da će markiranje od 1. januara 2025. sprovoditi država, nakon što je istekao desetogodišnji ugovor o koncesiji sa privatnom kompanijom a GFI Albania. Markiranje za punjenje budžetaU Crnoj Gori se do sada nije markiralo gorivo, a nova praksa je predviđena fiskalnom strategijom Vlade u cilju punjenja budžeta i smanjenja šverca. Trgovci naftom su tražili da se markiranje sprovodi po standardima EU, odnosno da se markira gorivo za jahte koje je oslobođeno akciza. Odbijajući taj prijedlog ministar energetike Admir Šahmanović je u martu kazao da markiranje nije dodatno opterećenje već način da se uredi sistem u interesu države, privrede i građana. "Ova mjera štiti one koji posluju po pravilima – a šalje jasnu poruku da nepoštena praksa neće proći nekažnjeno", kazao je tada Šahmanović. Iz njegovog Ministarstva za RSE navode da nakon usvajanja tog Zakona nijesu imali zvanične primjedbe iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. Navode i da su neutemeljene ocjene da je planirano markiranje goriva suprotno standardima EU. Kako Ministarstvo tumači propise EUMeđutim, iz odgovora Delegacije EU u Podgorici na upit RSE proizilazi da će Crna Gora nakon ulaska EU morati da prestane markiranjem na način koji sada uvodi. "Zemlje kandidatkinje dužne su da postepeno usklađuju svoje zakonodavstvo sa pravnom tekovinom EU, uključujući i oblast akciznih dažbina, i moraju postići punu usklađenost do trenutka pristupanja", navode u odgovoru za RSE. To je nedavno potvrdila i generalna direktorica Ministarstva energetike Zorana Sekulić koja je kazala da će ovakvo markiranje vjerovatno morati prekinuti kada Crna Gora uđe u EU. Iz Ministarstva za RSE tvrde da je Sekretarijat Energetske zajednice, koji prati usklađenost crnogorskog zakonodavstva sa pravom EU dao pozitivno mišljenje na novi Zakon o energetici: "Dakle, nema govora o nesaglasnosti sa evropskim propisima." Zašto se uvodi markiranje?Kažu da je planirano markiranje nacionalna mjera fiskalne kontrole. Ministarstvo tvrdi i da građani neće plaćati trošak markiranja. "Cijena markiranja iznosi maksimalno 0,8 centi po litru, što je ispod granice koja može uticati na maloprodajnu cijenu. Trošak snose distributeri, a ne građani", naveli su iz Ministarstva za RSE. Dodaju da će markiranje biti precizno definisano kroz transparentnu tendersku proceduru u kojoj će biti izabran najpovoljniji ponuđač - sa najnižom cijenom", naveli su iz Ministarstva. Tender Vlade za izbor kompanije koja će vršiti markiranje je završen 31. oktobra. Crna Gora je u potpunosti zavisna od uvoza goriva a prošle godine je uvezla više od 450.000 tona naftnih derivata, podaci su državne Uprave za statistiku, Monstat. Licencu za trgovinu na veliko ima preko 30 kompanija. Najveća u sektoru naftnih derivata u Crnoj Gori je Jugopetrol, zatim Petrol, Ina Lukoil i Montenegro Bonus. Promet deset najvećih je prošle godine premašio 583 miliona eura, prema podacima Ministarstva energetike. https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-markiranje-goriva-eu-regulativa/33569657.html https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-markiranje-goriva-eu-regulativa/33569657.html Mon, 03 Nov 2025 16:53:04 +0100 Crna GoraAktuelnowebteam@rferl.org (Lela Šćepanović) "Bio sam uplašen jer me osoblje restorana izvelo napolje i gurali su me i psovali", kazao je tridesetogodišnji državljanin Turske zaposlen kao dostavljač Glova u Podgorici. Za Radio Slobodna Evropa (RSE) govorio je uz uslov anonimnosti. Ne radi zbog neprijatnosti, ali i incidenata koji su doživjeli njegovi sunarodnici. Tri noći zaredom sa protesta u Podgorici pozivano je na linč i protjerivanje državljana Turske. Okidač je bila tuča 26. oktobra u kojoj su Podgoričaninu, kako je navelo tužilaštvo, lakše povrede nanijeli državljani Turske i Azerbejdžana. Zbog incidenta Vlada je uvela vize državljanima Turske. "Glovo najoštrije osuđuje svaki vid nasilja i izražava žaljenje zbog događaja prethodnih dana", naveli su iz te kompanije za RSE. A s tom kompanijom su u "znak revolta nakon tuče" pojedini podgorički restorani prekinuli saradnju, jer su im dostavljači turski državljani. Iz Glova nijesu potvrdili prekid saradnje, ali su u odgovorima za RSE naveli da je njihov "apsolutini prioritet" bezbjednost svih korisnika i dostavljača. Iskustva kurira Glovo u PodgoriciDostavljač s početka priče, kaže da je odmah saznao za incident u podgoričkom naselju Zabjelu i da je očekivao manje neprijatnosti na terenu. "Ali nijesam ih očekivao od ugostitelja i vlasnika restorana." A kaže da su ga upravo ugostitelji vrijeđali: "Radnik u tom restoranu mi je bezobraznim tonom izdavao naređenja. Nakon što su me sa porudžbom izgurali iz restorana počeli su da psuju. Iako ne razumijem crnogorski te psovke sam naučio", ispričao je za RSE. I njegov kolega, koji sam živi u Podgorici, prekinuo je sa radom nakon incidenta od prije dvije noći kada je, kako kaže, "dobro prošao". "Kada sam došao na adresu četiri mlađe osobe su mi uzele paket, ali nijesu htjele da plate. Nešto su mi ljutito rekli i samo se okrenuli i otišli. Pomislio sam da sam dobro prošao. Tog dana više nijesam radio", ispričao je za RSE. Turski državljanin kome su nepoznate osobe polomile motor sa kojim radi za Glovo štetu nije želio da prijavi policiji. On za RSE priča da u Podgorici živi sa tročlanom porodicom i da sebi ne može da priušti da ne radi. "Kao i svake večeri motor sam ostavio na parkingu ispred zgrade, u kojoj živim. Ujutru sam krenuo da radim i zatekao motor u veoma lošem stanju. Retrovizori i mnogi djelovi motora su bili polomljeni i izgrebani", kazao je za RSE. Prema njegovim riječima stradala je i Glovo torba, koju je ostavio na motoru. "Bila je iscijepana i ostavljena na zemlji." Kaže da je motor popravio ali da neće raditi dok se ne smiri situacija. Više lokala i automobila turskih državljana demolirano je i zapaljeno proteklih dana. Policija još nije pronašla počinioce. Restorani privremeno bojkotuju GlovoNakon što je policija saopštila da su vinovnici tuče na Zabjelu turski državljani, pojedini podgorički restorani i objekti brze hrane su odlučili da bojkotuju Glovo, koji angažuje dostavljače "migrante". Među njima je podgorički restoran Mayka koji je prvi na Instagramu objavio da "povodom nemilog događaja na Zabjelu, aparat za Glovo neće raditi sedam dana". To su za RSE dva dana kasnije, 29. oktobra potvrdili i zaposleni u tom restoranu. "A ukoliko nam Glovo i dalje bude slao migrante da nose našu hranu nastavićemo sa bojkotom", navedeno je na Instagram stranici restorana. RSE od vlasnika restorana, koji posluje u okviru Etno sela Montenegro, Milonje Mića Blagojevića nije dobio komentar. Da je prekinuo saradnju sa Glovom za RSE je potvrdio Darko Jokić, vlasnik podgoričkog restorana i objekata brze hrane Kod Jokića. "Tako je, zbog dešavanja na Zabijelu od te noći. To nam je komšija i prijatelj, to je jedan vid revolta i znak solidarnosti." Ali Jokić naglašava da je protiv dešavanja koja su uslijedila nakon te noći: "Ne podržavam ni ovo sad navijače i ovo skandiranje. Jer ne treba nikoga osuđivati, paliti lokale ljudima i slično." Jokić objašnjava da je inače htio da raskine ugovor sa kompanijom Glovo zbog žalbi mušterija koja se odnosila na neprofesionalnost dostavljača, koji su "uglavnom" državljani Turske. "U zadnje vrijeme su mi se žalile mušterije da je stiglo pola pizze, da nije stigla Coca-Cola, i zbog toga sam već neko vrijeme htio da raskinem ugovor, da ne bih kvario reputaciju lokala. A i sam sam vidio da su se ti dostavljači ponašali i malo bahato", kazao je Jokić. Glovo: Osuđujemo nasiljeIz kompanije Glovo za RSE su objasnili da su dostavljači sa kojima sarađuju angažovani posredstvom eksternih kompanija, a ne njihovi zaposleni: "Sa tim kompanijama smo prethodnih dana radili da dostavljačima, u okviru mogućnosti, obezbijedimo maksimalnu sigurnost. To je podrazumijevalo i privremenu obustavu usluga u drugom dijelu dana." Glovo u Crnoj Gori posluje od 2021. kao dio međunarodne platforme za dostavu. Kompanija je prema zvaničnim podacima prošle godine imala 23 zaposlena. "Naš fokus ostaje na podršci ljudima koji rade uz pomoć Glovo platforme, na obezbjeđivanju kontinuiteta usluge u bezbjednim uslovima i na očuvanju povjerenja lokalnih partnera i korisnika." Navode i da svakodnevno donose benefite široj zajednici u Crnoj Gori, kroz povezivanje lokalnih restorana, prodavnica, dostavljača i korisnika. "Ostajemo posvećeni viziji i pružanju kvalitetne usluge svim ljudima koji žive u Crnoj Gori." Glovo je međunarodna kompanija koja posluje u više od 20 država svijeta, a osnovana je u Barseloni, u Španiji , 2015. godine. https://www.slobodnaevropa.org/a/dostava-glovo-podgorica-turci/33576206.html https://www.slobodnaevropa.org/a/dostava-glovo-podgorica-turci/33576206.html Fri, 31 Oct 2025 16:35:11 +0100 Crna Gorawebteam@rferl.org (Lela Šćepanović) U poslednja tri mjeseca ubijeno je osam lica, u obračunu suprotstavljenih kriminalnih klanova, Škaljarskog i Kavačkog, nazvanih po naseljima u Kotoru, Crna Gora. Klanovi su ratu od 2014. kada je nestao tovar kokaina u Valensiji. Od tada je u međusobnim obračunima stradalo više od 70 osoba. Povezuju se sa međunarodnim švercom droge, ubistvima i drugim krivičnim djelima. Velika Britanija je u julu uvela sankcije nekim članovima klanova. Vođa Kavačkog klana je odbjegli Kotoranin Radoje Zvicer, dok je a na čelu Škaljarskog bio Jovan Vukotić, koji je ubijen 2022. u Istanbulu, u Turskoj. Saša Đorđević iz Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala smatra da postoje naznake da je najnoviju seriju likvidacija pokrenulo ubistvo u Španiji, jula ove godine. Tada je u Barseloni ubijen Cetinjanin Filip Knežević, koji je prema OCCRP (Organized Crime and Corruption Reporting Project) bio visokorangirani član Kavačkog klana. Đorđević za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocjenjuje da su obračuni ova dva klana poprimili i lični karakter uz rivalstvo u poslu sa narkoticima. RSE nije dobio komentar policije o novoj seriji ubistva, u kojoj su od jula stradala dva pripadnika Kavačkog i šest Škaljarskog klana. Filip Knežević (36)Prema navodima španske policije Filip Knežević je ubijen 15. jula u ulazu stambene zgrade u Barseloni. Španska policija traga za nepoznatim napadačem, koji je u njega ispalio najmanje deset hitaca. Godinama je bio u bjekstvu. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ga je od 2023. teretilo za stvaranje kriminalne organizacije, ubistvo, šverc droge i ranjavanje novinarke Olivere Lakić. Optužnica iz juna 2025. ga je teretila za pranje novca. U Srbiji je Kneževiću suđeno u odsustvu za ubistvo Alana Kožara i Damira Hadžića, na Krfu 2020, pripadnika suprotstavljenog Škaljarskog klana. Igor Nedović (29)Dan kasnije, 16.jula, Igor Nedović je ranjen u blizini svoje u kuće u Podgorici. Par sati kasnije preminuo je u Kliničkom centru. Policija ga dovodi u vezu sa Kavačkim klanom. Policija je uhapsila Podgoričanina Arjana Rečkovića (22) koga tereti za ovo ubistvo. Kako je saopštila policija za Rečkovićem su tragali od 17. maja kada je, kako sumnjaju, prvi put pucao na Nedovića u kafiću u Podgorici. Tada su naveli da je riječ o sukobu suprotstavljenih kriminalnih grupa. Ivan Milačić (32)Uslijedilo je ubistvo Ivana Milačića 19. jula u centru Podgorice, pet minuta prije ponoći u bašti kafića, nadomak zgrade policije. Njega je policija godinama dovodila u vezu sa Škaljarskim klanom. Ranije je bio osuđivan zbog nedozvoljenog držanja oružja. Direktor crnogorske policije Lazar Šćepanović, na vanrednoj konferenciji za medije povodom ovih ubistva je kazao da su ona "dio obračuna dva kriminalna klana i da ne isključuje mogućnost odmazde, posebno kada je u pitanju treće ubistvo, koje se dogodilo u Španiji". Radovan Krivokapić-Mesar (44)Mjesec kasnije 29. avgusta u Radovana Krivokapića je pucao nepoznati napadać na terasi porodične kuće u Kotoru. Od posljedica ranjavanja je preminuo u kotorskoj bolnici. Policija ga je povezivala sa Škaljarskim klanom. Saslušavan je 2016. za podmetanje požara u diskoteci “Maximus”, u Kotoru. Diskoteka je godinama slovila za vlasništvo Duška i Darka Šarića. Andrija Ivanović (36)i Stefan Belada (48)Tijela dvojice Cetinjana, Belade i Ivanovića policija je pronašla 24. septembra u automobilu na putu Cetinje-Budva. U policijskoj evidenciji su se vodili kao pripadnici Škaljarskog klana. Zbog tog ubistva procesuirane su dvije osobe. Petnaestak dana prije ubistva na Beladu je nadomak Budve, pucano sa motora u pokretu kada je ranjena njegova saputnica. Belada se, prema policijskim podacima, ranije zvao Milo i 2015. je bio osuđen na skoro četiri godine zatvora. Cetinjanin Boban Sjekloća (33)Sjekloća je ubijen 5.oktobra kod plaže Trsteno, između Budve i Kotora. U policijskoj evidenciji bio je označen kao jedan od vođa cetinjske ćelije Škaljarskog klana. Njegovo tijelo je pronađeno u autu, nakon što je vatrogascima javljeno da se dogodila saobraćajna nesreća. Policijska istraga je međutim, utvrdila da je Sjekloća imao rane na glavi od vatrenog oružja. Za njim je policija godinama tragala. SDT ga je optužnicom iz juna teretilo za stvaranje kriminalne organizacije sa Vladanom Radomanom i šverc pola tone kokaina "koji je zaplijenjen maju 2020. u njemačkoj luci Hamburg na brodu Budva", saopšteno je iz SDT-a. Od 2023. SDT ga je teretilo i za pomaganje u ubistvima Cetinjana Andrije Gazivode i Pera Muhadinovića 2020. Cetinjanin Filip Ivanović (34)Ivanović je ubijen u Beogradu na vodi 16. oktobra, dvadeset dana nakon što je kod Cetinja policija pronašla tijelo njegovog starijeg brata Andrije. Prema policijskoj evidenciji bio je dio cetinjske ćelije Škaljarskog klana Beogradska policija je nakon ubistva uhapsila Đorđa Z. (21) i M.P. (18) a tamošnje Više tužilaštvo je objavilo da je Đorđe Z. priznao krivično djelo. Ivanović je od 12. decembra 2024. bio na crvenoj međunarodnoj potjernici, koju je raspisao podgorički Interpol, nakon što je pobjegao iz kućnog pritvora u Beogradu. Pritvoren je po optužbi za učešće u ubistvu Bojana Mirkovića 2020. Crna Gora je očekivala njegovo izručenje nakon suđenja u Beogradu. Ivanoviću je SDT na teret stavljalo stvaranje kriminalne organizacije, te da je bio saizvršilac u ubistvu i teškom ubistvu. https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-kriminalni-klanovi-ubistva/33562731.html https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-kriminalni-klanovi-ubistva/33562731.html Tue, 21 Oct 2025 16:03:37 +0200 Crna GoraAktuelnowebteam@rferl.org (Lela Šćepanović) Iako je predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen 14. oktobra pozvala Crnu Goru da imenuje nedostajuće sudije Ustavnog suda, Skupština koja je o tome odlučivala istog dana, nije izabrala nijednog. Naime nijedan od tri predložena kandidata nije dobio dovoljan broj glasova. Poslanici su glasali o Mirjani Radović, Jovanu Jovanoviću, i Mirjani Vučinić, koju je predložio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Za izbor u prvom krugu je bila potrebna podrška 54 poslanika odnosno dvije trećine od ukupno 81 poslanika u parlamentu. Parlamentarna većina ima 52 poslanika što znači da su im za izbor trebala i dva opoziciona glasa. Međutim ni svi poslanici vlasti, uključujući šest poslanika Bošnjačke stranke, nijesu podržali predložene kandidate. U drugom krugu biće dovoljna podrška 49 poslanika a glasanje će biti ponovljeno najranije za mjesec dana. Većinu u Skupštini čine Pokret Evropa sad (PES) premijera Milojka Spajića, partije nekadašnjeg proruskog Demokratskog fronta, Demokrate, albanske partije i Bošnjačka stranka. Premijer Spajić je podržao stav fon der Lajen da će "postavljanje svih sudija Ustavnog suda ojačati demokratiju u Crnoj Gori", naglasivši da očekuje brz izbor nedostajućih sudija. Ustavni sud je na ivici kvoruma jer od predviđenih sedam trenutno ima četiri sudije. Uz to, krajem godine jednom sudiji ističe mandat, pa će Sud ostati bez kvoruma za odlučivanje. Zašto Bošnjačka stranka nije podržala kandidateBošnjačka stranka nije podržala predložene kandidate jer njen kandidat nije izabran na Ustavnom odboru, što je uslov da bude kandidat o kome se izjašnjava Skupština. "Kandidat kog je predložila BS na Ustavnom odboru je imao najbolje reference. Uz to, taj kandidat je i pripadnik manje brojnog, bošnjačkog naroda. Ja postavljam pitanje da li je to što je pripadnik bošnjačkog naroda uticalo na to da ne bude izabran", kazao je poslanik Jasmin Ćorović. Poslanik Spajićevog Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić je rekao da se mora imati u vidu da je Crna Gora građanska država. "Kada glasamo, treba da se vodimo državnim interesima, i interesima svih građana Crne Gore, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost", rekao je Čarapić. Iz Bošnjačke stranke su Čarapiću poručili da nijesu predloženi najbolji kandidati. "Nijesu predloženi najbolji. I manje brojni narodi su građani ove države. Mi imamo prava. I mi sa našim pravima sigurno nećemo trgovati", kazao je Ćorović. Iz najjače opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) koji u parlamentu imaju 17 poslanika su poslanicima većine zamjerili što se nijesu konsultovali sa opozicijom. "Da ste htjeli da razgovarate, pozvali biste nas i rekli izvolite ovo je naša ponuda, da dođemo do 54 poslanika, ili više za izbor sudija. Pošto vam to nije bitno i pošto ste odlučili da izolujete iz tog procesa 100.000 građana koji nas glasaju, srećno Vam bilo", rekao je poslanik DPS Danijel Živković. Njegov partijski kolega Andrija Nikolić je kazao da se Crna Gora nalazi u krizi i da je za neizbor sudija odgovorna parlamentarna većina. "Nema dogovora u vladajućoj većini. Ulazimo u anarhiju, jer nema više pritužbe građana koja se može ispitati na Ustavnom sudu", rekao je Nikolić. Milatović tvrdi da većina nastavlja DPS politikuI predsjednik države Jakov Milatović je kritikovao parlamentarnu većinu. On je kazao da je očigledna želja da Ustavni sud bude zarobljen kako ne bi donosio odluke "o totalnoj rasprodaji koju sprovodi parlamentarna većina" nastavljajući politiku Demokratske partije socijalista (DPS) iz prošlosti. Milatović smatra da se država mjesecima suočava sa tihim urušavanjem institucija, ocjenivši da je na sceni namirivanje interesa pojedinaca i partija. "Da li biramo po znanju, ili po poslušnosti? Da li želimo Ustavni sud koji brani Ustav, ili sud koji brani interese pojedinaca i njihovih partija", rekao je Milatović. Milatović već duže kritikuje poteze Vlade i stranka parlamentarne većine. On i premijer Spajić su skoro dvije godine u političkom konfliktu zbog čega je Milatović 2024. napustio pokret Evropa sad koji su zajedno osnovali, dvije godine ranije. Obojica su karijeru počeli su kao ministri u prvoj Vladi formiranoj nakon smjene trodecenijske vladavine Mila Đukanovića, avgusta 2020. 'Svak hoće svog kandidata'Nekadašnji predsjednik Ustavnog Suda Blagota Mitrić ocjenjuje da sudije nijesu izbarane zbog sukoba političkih interesa vladajućih partija. "Svak hoće svog kandidata da ima za sudija u Ustavnom sudu", kazao je Mitrić za Radio Slobodna Evropa. "Politika bira a oni samo izvršavaju", kazao je Mitrić, koji dodaje da nije lako obezbijediti dvotrećinsku podršku parlamenta za izbor sudija. On smatra i da nijedan od predloženih kandidata kao ni aktuelne sudije u ovom i prethodnim mandatima nemaju legitimitet za tu funkciju. "Niko od njih pored stručnih referenci nema naučni legitimitet. Zato što niko od tih kandidata i sudija, već skoro dvadeset godina, ne ispunjava osnovni ustavni uslov. A to je da, pored opštih uslova, mora da bude istaknuti i ugledni pravnik i da ima naučni legitimitet". Mitrić smatra da na Pravnom fakultetu državnog Univerziteta postoji nekoliko mladih profesora, koji zadovoljavaju sve kriterijume da budu sudije Ustavnog suda: "Ali džaba - ti kandidati nijesu ni predloženi zbog zbog političke trgovine". Druga ustavna krizaOvo je je druga ustavna kriza u Crnoj Gori od sredine 2022. godine. Tada je Ustavni sud bio u blokadi jer je imao troje od predviđenih sedam sudija. Zbog toga su Evropska unija i Sjedinjene Američke Države apelovale da se deblokira Ustavni suda, bez koga se nijesu mogli održati izbori. Do političkog dogovora za izbor sudija je došlo 2023. nakon što je ministarka vanjskih poslova Slovenije Tanje Fajon upozorila na mogućnost prekida pristupnih pregovora sa EU. https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-eu-ustavni-sud/33560874.html https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-eu-ustavni-sud/33560874.html Wed, 15 Oct 2025 18:14:06 +0200 Crna GoraAktuelnowebteam@rferl.org (Lela Šćepanović) U Crnoj Gori je aktuelizovan spor star nekoliko godina oko deponije za čvrsti otpad, koja se nalazi na teritoriji dvije opštine - Tuzi i Podgorice, među kojima još nije utvrđena granica. Tuzi su bile dio Podgorice do 2018. godine, od kada imaju status samostalne opštine. Dvije godine kasnije, prvi predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj je kazao da će od Podgorice preuzeti vlasništvo nad Deponijom. To je ponovio i 2023. Deponija, kojom gazduje istoimeno preduzeće, se nalazi na državnom zemljištu koje je ustupljeno glavnom gradu - Podgorici. Preduzeće Deponija, sa 200 zaposlenih, godinama posluje pozitivno. U prošloj godini prihodovala je 7,9 miliona i imala dobit preko 1,4 miliona eura, a prosječna plata veća od 1,2 hiljade eura. Blokada ulaza u deponijuMještani Tuzi u više navrata protestovali su protiv izgradnje novih kapaciteta na deponiji zbog zagađenja životne sredine. Posljednji put u septembru ove godine, kada su blokirali ulaz u deponiju i poručili da na njoj neće dozvoliti izgradnju pete sanitarne kade. Na protestu je bio predsjednik lokalnog parlamenta u Tuzima, Bećir Kajošević i Nik Đeljošaj, koji je od prije dvije godine ministar ekonomije i potpredsjednik Vlade. Đeljošaj je pozvao institucije da reaguju: "Mislim da je za Tuzi, Podgoricu i Zetu dovoljno mjesta u četvrtoj kadi za dugi niz godina. Ovo nije regionalna, niti državna deponija". Nakon protesta se oglasio i predsjednik Opštine Tuzi, Lindon Đeljaj. "Deponija se nalazi na teritoriji naše opštine i svako postupanje koje ugrožava stanovnike Tuzi, njihovo zdravlje i životnu sredinu, predstavlja direktan napad na našu zajednicu", naveo je Đeljaj. Deponija se nalazi na oko pet kilometara od centra Podgorice, i na njoj se odlaže otpad iz devet crnogorskih opština. Kako je odabrana lokacija za deponijuDo izgradnje deponije 2006. godine Podgorica, u čijem sastavu su bile i Tuzi, je skoro 50 godina otpad odlagala na divljem smetlištu na toj istoj lokaciji. Ono je zauzimalo više od pola miliona kvadrata državnog zemljišta. U njegovo rješavanje gradske vlasti su krenule 2004. kada je Hidrometeorološki zavod Crne Gore, od pet mogućih lokacija, izabrao postojeće divlje smetlište za buduću deponiju. Ministarstvo životne sredine je 2005. izdalo potrebne dozvole a Prostorni plan je na toj lokaciji predvidio gradnju šest sanitarnih kada, od po 20 hiljada kvadrata. Prve dvije kade su izgrađene 2006. po tehnologiji i direktivama koju primjenjuju članice Evropske unije. Nakon što su napunjene, 2016. izgrađena je treća a 2022. i četvrta, koja je i dalje aktivna. Prve tri su zatvorene. Planovi za izgradnju pete kadeU aprilu ove godine preduzeće Deponija je raspisalo tender za izgradnju pete sanitarne kade i izradu glavnog projekta za šestu, nakon što je Ministarstvo prostornog planiranja izdalo urbanističke uslove za obje. U toku je procjena uticaja pete kade na životnu sredinu kod nadležne Agencije. Početak njene izgradnje planiran je za decembar. Predsjednik Tuzi Lindon Đeljaj, koji je kazao da ta Opština neće dati dozvolu za izgradnju, nije odgovarao na pozive Radija Slobodna Evropa. Direktor preduzeća Deponija Aleksandar Božović za RSE tvrdi da Opština Tuzi ne odlučuje o gradnji, već da dozvolu daje Ministarstvo prostornog planiranja. Tvrdi i da motivi mještana koji su protestovali nijesu zaštita životne sredine već da deponija bude vlasništvo Tuzi: "Tim prije što je taj prostor trajno devastiran još od vremena divljeg odlagališta i to zemljište nije moguće upotrijebiti za bilo što drugo. A sami su rekli da žele da preduzeće Deponija bude pod njihovom kontrolom". On kao glavni motiv spora navodi činjenicu da Tuzi i Podgorica ne uspijevaju da se međusobno razgraniče već sedam godina. "Smatram da je najveći motiv pritisak na Podgoricu i na državu Crnu Goru da dođe do razgraničenja. Arbitraža će reći da li se teritorija deponije nalazi na teritoriji Podgorice ili Tuzi", kazao je Božović. Podsjeća da je do okončanja tog procesa važeći sporazum dvije opštine iz 2021. po kome deponijom upravlja Podgorica jer je ona i osnovala. Božović kaže i da se deponija nalazi na državnom zemljištu, koje je za te svrhe ustupljeno Podgorici i lokalnom preduzeću kojim upravlja. On smatra da vicepremijer Đeljošaj ima pravo da se bori za interes lokalne zajednice u kojoj živi: "Ali ne možemo kršenjem zakona da radimo za korist bilo koga. Znaju se procedure i prava. Podgorica je u deponiju uložila preko 30 miliona eura, tako da je nije baš lako preuzeti ili uzeti na bilo koji način". Ukazuje da su ova pitanja u ingerenciji Vlade. Pepić: Igre vlasti koje traju, podržavam građaneGrađanski aktivista koji živi u Tuzima, Dževdet Pepić, za RSE kaže da razumije mještane koji protestuju. "Zbog nesnosnog smrada sa deponije. I širenje deponije van kada. I u potpunosti prihvatam njihove stavove. Treba uraditi nešto da uslovi oko deponije budu puno bolji". Stavove čelnika Tuzi Pepić ocjenjuje kao 'naknadnu pamet', jer njihova saglasnost oko davanja deponije postoji godinama. "A često se pominjalo i vlasništvo nad deponijom kako bi se na razne načine sticali benefiti. Ovdje je po meni riječ o igri, jer se buni rukovodstvo Tuzi, a samo je doprinijelo stvaranju ovakve situacije". Iako je za lokalno rukovodstvo vlasništvo bilo prioritet, sada se u želji da udovolje građanima navodno protive daljoj gradnji, po principu "ako se bune- hajde da se i mi pokažemo", zaključio je Pepić. Crna Gora ima najmanje 326 nelegalnih odlagališta otpada, podaci su Ministarstva ekologije. U pristupnim pregovorima sa EU, Podgorica je 2018. otvorila Poglavlje 27 koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene. Procjene su da će usklađivanje sa evropskim standardima u ovom poglavlju koštati preko milijardu eura. https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-tuzi-podgorica-spor-deponija/33554549.html https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-tuzi-podgorica-spor-deponija/33554549.html Fri, 10 Oct 2025 07:56:47 +0200 Crna GoraAktuelnowebteam@rferl.org (Lela Šćepanović) Crnogorski građani i privreda od utorka će jeftinije slati i primati novac u oko 40 evropskih država među kojima su sve članice Evropske unije jer je Crna Gora i operativno dio SEPA platnog prometa. Single Euro Payments Area (SEPA) je jedinstveno područje za plaćanja u eurima, koje omogućava da građani u 40 evropskih država vrše bezgotovinske transakcije u eurima kao što to čine unutar svojih država. To u praksi znači da je besplatan prvi dnevni transfer do 200 eura u bilo koju državu SEPA zone. Naknada za elektronske transfere do 20 hiljada eura je 1,99 eura, a 25 eura za transfere preko 20 hiljada eura, saopštila je Centralna banka. Banka je građanima poslala sms poruke o visini naknada. Na šalterima banaka naknade za slanje novca će biti nešto veće. "Na šalteru će građani koji vrše transfer do 20 hiljada eura platiti 3,99 eura a za slanje preko 20 hiljada 50 eura", piše u poruci. Do sada su građani plaćali višestruko veće naknade za transfere sa inostranstvom. Tako je u septembru 2023. naknada za slanje 25 hiljada eura u Holandiju bila 250 eura, piše u dokumentima jedne poslovne banke, u koji je RSE imala uvid. Crna Gora je uvela euro kao jedino zvanično platežno sredstvo u martu 2002, iako nije bila samostalna država niti članica eurozone. A od novembra prošle godine članica je SEPA geografskog područja, nakon što je uskladila nacionalni platni promet i regulative sa standardima EU. Šta članstvo u SEPA znači za građane i privreduGuvernerka Centralne banke Irena Radović je kazala da je ovo istorijski dan za evropske integracije Crne Gore jer će građani i privreda u plaćanjima imati ista prava i pogodnosti kao i građani Evropske unije. "Ako su 2009. viznom liberalizacijom za crnogorske građane ukinute granice, sada smo ukinuli granice za kretanje novca", rekla je Radović. Ona je na svečanom panelu u Podgorici kazala da su procjene da će godišnje uštede za crnogorsku ekonomiju od članstva biti skoro 14 miliona eura. "To je novac koji se vraća u privredu i džepove građana", rekla je Radović. Kazala je da je u 2024. prosječna naknada bila oko 73 eura za platne transakcije između Crne Gore i EU. Radović je kazala da će nakon članstva u SEPA domaći izvoznici i privrednici imati značajno niže troškove platnog promet. Čestitke Centralnoj banci Crne Gore stigle su i od predsjednice Evropske centralne banke Kristine Lagard. Ona je putem video linka Crnoj Gori poželjela dobrodošlicu u evropsku platnu porodicu. Crnogorski premijer Milojko Spajić je kazao da je članstvo u SEPA veliki korak za Crnu Goru i uključenje u tržište od 500 miliona ljudi: "Mislim da su prve transakcije pokazatelj da je evropska priča, realna priča", kazao je Spajić. On je rekao da je to samo jedan od prvih koraka ka članstvu u Evropsku uniju, najavljujući da bi Crna Gora naredne godine mogla biti i dio evropskog rominga. Ministar finansija Novica Vuković je provjeravajući funkcionisanje plaćanja u praksi kazao da je izvršio prvu transakciju i uplatio novac prijateljici iz Austrije. "Bio sam vrlo nestrpljiv i mogu reći građanima Crne Gore da je prva transakcija izvršena", ispričao je Vuković. Prema njegovim riječima, Crna Gora je dvije godine ispunjavala propise i standarde iz Poglavlja četiri (sloboda kapitala) u pristupnim pregovorima o članstvu u EU, kako bi ušla u SEPA. Za Televiziju Crne Gore je najavio i zatvaranje tog poglavlja do kraja godine. Centralna banka smatra da je operativno članstvo u SEPA istorijski iskorakak. Kako je saopštila ono je rezultat zajedničkog rada Vlade, Skupštine i te Banke: "Članstvo u SEPA potvrđuje da reforme i integracije donose opipljive i konkretne koristi građanima i privredi već sada, prije pristupanja EU". Prethodno je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala da od danas građani koriste jedan od najvažnijih finansijskih mehanizama koje imaju građani EU, iako Crna Gora još nije punopravna članica. "Brža, jednostavnija i povoljnija plaćanja u Evropi. Time godišnje štedimo milione i jačamo konkurentnost naše ekonomije", kazala je ona. U sistemu SEPA od danas su Albanija, Moldavija i Sjeverna Makedonija. Kako je ranije najavljeno očekuje se da će Srbija postati punopravna članica krajem maja naredne godine, dok će Bosna i Hercegovina i Kosovo i dalje biti van sistema. https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-sepa-transakcije/33552369.html https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-sepa-transakcije/33552369.html Tue, 07 Oct 2025 15:32:24 +0200 Crna GoraAktuelnowebteam@rferl.org (Lela Šćepanović) "Pravo javnosti da zna" postoji u pravnom sistemu Crne Gore dvije decenije. Ipak, institucije vlasti i dalje nesmetano mogu od javnosti sakriti svaku informaciju, tvrdi dio nevladinog sektora. Više od polovine ministarstava Vlade premijera Milojka Spajića ne ispunjava ni 50 odsto kriterijuma otvorenosti, pokazalo je istraživanje Regionalni indeks otvorenosti, Centra za demokratsku tranziciju (CDT). A na osnovu informacija prikupljenih sa sajta Generalnog sekretarijata, Vlada ispunjava 67 odsto tih kriterijuma, navodi CDT. Milena Gvozdenović iz CDT kaže da vlasti umjesto unapređenja transparentnosti nastavljaju da se ponašaju kao da nijesu odgovorni nikome. "I proizvoljno (ne)objavljuju čak i informacije za koje je zakon propisao da moraju biti javne", kazala je Gvozdenović za Radio Slobodna Evropa (RSE). I Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) godinama upozorava da djelovi vlasti i institucija uskraćuju ključne informacije - posebno one o trošenju državnog novca. Tvrde da je to praksa i velikih državnih energetskih kompanija koje su prethodnih godina skrivale informacije. Potvrđuje to i slučaj Elektroprivrede koja je odbila da Akciji za socijalnu pravdu, dostavi odluke Odbora direktora donijete u prvih osam mjeseci ove godine iako su tražene po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama (SPI). Sve tražene odluke su proglasili poslovnom tajnom. Vlast krije informacije od javnostiZakon o slobodnom pristupu informacijama koji je donijet 2005. izmjenjen je 2017. kada je u njega uvedena poslovna tajna. "Te izmjene, kada je uveden institut poslovne i poreske tajne, ostavile su institucijama mogućnost da veliki broj informacija proglase tajnim", kaže Gvozdenović. Ona podsjeća da su se od tada promijenile tri Vlade i da nijedna, kao ni parlamentarna većina, nijesu uklonile ta problematična ograničenja. Vlada i Skupština uporno ignorišu inicijative za izmjene Zakona koje treba da spriječe da od volje pojedinaca iz vlasti zavisi dobijanje informacija, kaže Gvozdenović. "Dok su u opoziciji, partije obećavaju unapređenje zakonskog okvira za transparentnost i borbu protiv korupcije, ali nakon preuzimanja vlasti ti planovi rijetko rezultiraju konkretnim rezultatima". Istraživanje CDT je kaže Gvozdenović pokazalo da vlast ne želi veće učešće građana u donošenju odluka. "Velike ekonomske projekte i odluke ove Vlade karakteriše izražena netransparentnost, što je naročito vidljivo u slučajevima poput sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, tendera za dugoročnu koncesiju aerodroma ili projekta "Velje brdo". Zatvorenost državnih energetskih kompanijaMANS je u više navrata saopštio da su državne energetske kompanije proteklih godina skrivale informacije koje su NVO sektor i mediji tražili preko Zakona o SPI. Elektroprivreda je uskraćivala i informacije o zapošljavanju, pozivajući se na zaštitu ličnih podataka, Crnogorski elektroprenosni sistem je ograničavao pristup imenima zaposlenih po ugovoru, a Rudnik uglja Pljevlja, koji je u vlasništvu Elektroprivrede je skoro svaku informaciju proglašavao poslovnom tajnom: "Te kompanije su bile predmet sumnji u političko zapošljavanje, pa je skrivanje informacija pojačalo percepciju da se državni resursi koriste u partijske svrhe". U MANS-u smatraju da dosadašnja praksa ukazala na neophodnost da novi zakon o SPI onemogući zloupotrebu instituta "poslovne tajne". Komentarišući odbijanje Elektroprivreda da dostavi odluke uprave i proglasi ih poslovnom tajnom, direktorica Akcije za socijalnu pravdu Ines Mrdović za RSE kaže da za takvu odluku menadžmenta nema opravdanja: "Pokušavaju se sakriti brojne informacije, što je loš znak za rad nevladinih organizacija i medija koji ide u pravcu da će Elektroprivreda i dalje sakrivati informacije o poslovanju". Akcija se na odluku Elektroprivrede žalila nadzornom organu, Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama. Šta kažu u Agenciji za nadzorZoran Vujičić iz te Agencije kaže za RSE da je zakon definisao poslovnu tajnu. Ipak naglašava da se Zakon o SPI ne odnosi na interne akte kompanija o određivanju poslovnih tajni. "Tako da mi je ova odluka Elektroprivrede čudna. Mislim da ta kompanija treba da radi transparentno i da njene odluke budu podložne sudu javnosti", kazao je Vujičić za RSE. Mrdović ukazuje da postupci pred Agencijom dugo traju. Prema njenim riječima i kada Agencija naloži kompanijama da dostave informacije one to ponovo odbiju, što znači novu žalbu i tako u krug. "Suština je zapravo da traženih informacija nema", kaže Mrdović. Kako je moguće da su sve odluke Odbora direktora poslovana tajna, pitanje je na koje RSE nije dobio odgovor u Elektroprivredi i Ministarstvu energetike, koje je nadležno za rad te kompanije. Na čelu Odbora direktora Elektroprivrede je Milutin Đukanović, iz proruske Nove srpske demokratije, članice bivšeg Demokratskog fronta. Komentarišući navode nevladinog sektora da te kompanije kriju podatke o broju zaposlenih Vujičić kaže da ti podaci ne mogu biti tajna. "To mogu u načelu da kažem, a za nešto više bih morao da vidim na koji su se zakonski osnov pozvali, osim na poslovnu tajnu za takvu odluku". Vujičić primjećuje da "sve jače kompanije" imaju uslovno rečeno strah od objavljivanja informacija. Prosječna ocjena indeksa transparentnosti državnih preduzeća je 2,7, na skali od 0 (odsustvo) do 10 (potpuna), podaci su Instituta Alternativa iz decembra 2023. Centar za monitoring i istraživanje je septembra 2024. objavio da poslednjih godina raste broj zahtjeva po Zakonu o SPI dok istovremeno opada procenat odobrenih. Tako je 2020. odobreno 54 odsto zahtjeva a tri godine kasnije 33 odsto . Na izmjene zakona se čeka osam godinaVlada je krajem januara ove godine usvojila novi zakon o slobodnom pristupu informacijama. Mjesec kasnije tekst je proslijeđen Skupštini na usvajanje. Iako su poslanici o njemu raspravljali na sjednici 24. jula od tada do danas zakon nije usvojen uprkos apelima dijela nevladinog sektora. https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-podaci-transparentnost/33545204.html https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-podaci-transparentnost/33545204.html Fri, 03 Oct 2025 16:59:04 +0200 Crna GoraAktuelnowebteam@rferl.org (Lela Šćepanović) Novi rast cijena ljekova u Crnoj Gori udar je na standard građana, posebno penzionera koji su primorani da kupuju medikamente koje ne pokriva zdravstveno osiguranje. Cijene ljekova su više za 15 odsto u odnosu na avgust 2024, podaci su Uprave za statistiku. U tom periodu u Evropi su poskupili 2,1 odsto. Ministarstvo zdravlja poskupljenje pravda poremećajima na svjetskom tržištu i inflacijom, a iz opozicije poručuju da zbog "nesposobnosti" Vlade građani plaćaju najskuplje ljekove u Evropi. U anketi Radija Slobodna Evropa (RSE), penzioner Dragoljub kaže da je skok cijena ljekova veliki udar za stariju populaciju: "Dajemo posljednji cent za ljekove jer mnogi jedva sastavljaju kraj sa krajem." Za pacijente je besplatno oko 1.300 ljekova koji se odlukom Ministarstva zdravlja nalaze na listi koje pokriva i nabavlja Fond za zdravstveno osiguranje. Plaćaju se se iz budžeta svih građana. Ostale na recept propisane ljekove kupuju građani po cijenama koje se formiraju na slobodnom tržištu. Da bi zaustavila nekontrolisan rast cijena tih ljekova, Vlada je u martu izmijenila Zakon o ljekovima i ograničila maksimalne cijene. Milioni iz džepova građana za ljekoveTokom 2024. u Crnoj Gori je kupljeno ljekova za preko 197 miliona eura, od čega je Zdravstveni fond pokrio 137 miliona eura. Građani su iz svog džepa, po podacima Instituta za ljekove, potrošili 60 miliona. Proizilazi da je 452 hiljade punoljetnih građana Crne Gore, prosječno direktno platilo dodatnih 133 eura za nabavku ljekova. Među njima je Dragoljub koji za RSE kaže da kupuje lijek za prostatu i kapi za oči: "Skaču cijene ljekova, isto kao i namirnice u trgovinama. Velika je inflacija. Pored toga neki ljekovi su skinuti sa liste (koju plaća država). Dok država štedi na starim i bolesnim, na drugoj strani vlada rasipništvo". Smatra da su skupi ljekovi dio ukupno loše zdravstvene zaštite u Crnoj Gori. "Stariji građani su prinuđeni da idu u privatne ordinacije jer u državnim moraju da čekaju danima, mjesecima ili do godinu na specijalističke preglede. Ko ima pare on plati, a ko nema ide u jednom pravcu bez povratka na onaj svijet", priča Dragoljub. Sličan stav iznosi i sedamdesetogodišnja Vera koja za RSE kaže da su cijene ljekova samo dio problema u zdravstvu: "Ko ima dodira sa zdravstevim institucijama zna o čemu pričam, a država ne čini ništa da to promijeni, apsolutno ništa." Ističe da i suprug i ona godinama kupuju skoro sve ljekove. "Nikako da dočekamo da ti naši ljekovi budu na listi. Znamo za nove cijene, ali pošto ih svakako kupujemo, navikli smo. Žao mi je ljudi koji ne mogu da kupe. Za većinu je to novi udar na kućni budžet". Minimalna penzija u Crnoj Gori je 450 eura, a prosječna 548 za avgust ove godine. Crna Gora ima 131.000 penzionera, odnosno korisnika prava PIO. Građani tvrde da su ljekovi jeftiniji u regionuRanka iz Podgorice svakog mjeseca najmanje 50 eura potroši na ljekove. Tvrdi da apotekari povećavaju cijene svakog mjeseca: "Imali - nemali para, mi se za ljekove moramo snaći. Kupujem terapiju, nešto za srce... Što ću drugo nego da plaćam i ljekove i vitamine, što je- tu je, moram." Ranka kaže da dio građana ljekove nabavlja iz zemalja regiona. To potvrđuje i sagovornik RSE, Nikšićanin Budimir: "Pošalju mi ih iz Srbije jer ih ovdje nema, a iako ih ima velika je razlika u cijeni." On smatra da su cijene ljekova u Crnoj Gori rezultat "monopola na tržištu". "To su monopoli od prije 15 ili 20 godina, i ne može ova Vlada za godinu i po to da riješi, a vjerovatno i malo žmuri na to. Da su i pet puta sposobniji nego što jesu, ne mogu to lako ispraviti", kaže Budimir. Šta kaže zdravstena vlastMinistarstvo zdravlja kojim rukovodi Vojislav Šimun je kao glavne razloge za više cijene ljekova navelo veće troškove proizvodnje, sirovina, energije, transporta i regulatorne troškove. "Aktivno pratimo situaciju na tržištu i preduzimamo sve kako bi trend rasta cijena i uticaj na pacijenta sveo na najmanju mjeru", piše u odgovorima na upit RSE. Ministarstvo navodi i da je Vlada izmjenama Zakona o ljekovima u martu ograničila maksimalne cijene ljekova koji se dobijaju na recept, a nijesu na listi koju pokriva država. "Napravili smo ovaj korak kako bi zaustavili nekontrolisani rast cijena ljekova i povećali njihovu dostupnost za sve pacijente". Predlagač je tada naveo da je dotadašnji zakon uzrokovao da cijene tih ljekova "budu značajno više nego u zemljama regiona... što je crnogorske građane dovodilo u finansijski težak položaj čineći im liječenje teže dostupnim". Kritike opozicijeNajnovije poskupljenje ljekova u Crnoj Gori kritikovala je opozicija. Poslanik opozicione Demokratske partije socijalista Jevto Eraković je ocijenio da crnogorski građani plaćaju najskuplje ljekove u Evropi. "Treba nadoknaditi nesposobnosti najbrojnije vlade na svijetu i obezbijediti plate za sve ministre, saradnike i ostale uhljebe. Možda rekonstrukcija vlade donese još koje ministarstvo…", napisao je Eraković na mreži Iks. Crna Gora uvozi ljekove, jer nema sopstvenu proizvodnju. Dozvole za promet daje Institut za ljekove koji naplaćuje njihovu registraciju. Iz Insituta tvrde da na više cijene nijesu uticali troškovi registracije jer te cijene nijesu mijenjali od marta 2022. godine. "Stoga, visina naknada koje naplaćuje Institut ne može biti faktor koji je uticao na porast cijena", piše u odgovorima na upit RSE. Tvrde i da su naknade za registraciju novih ljekova u Crnoj Gori četiri puta niže u odnosu na Hrvatsku, a dvostruko u odnosu na Srbiju. Podaci Instituta pokazuju da u Crnoj Gori poslednjih godina raste potrošnja ljekova i troškovi za njihovu kupovinu. O tome govori podatak da je 2019. godine za ljekove potrošeno 100 miliona eura, što je upola manje u odnosu na 2024. https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-lijekovi-poskupljenje/33533098.html https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-lijekovi-poskupljenje/33533098.html Mon, 22 Sep 2025 16:02:02 +0200 Crna GoraAktuelnowebteam@rferl.org (Lela Šćepanović) Značajno više upisanih učenika od dozvoljenog i pet do sedam puta veća školarina od prijavljene Ministarstvu prosvjete, razlozi su zbog kojih je privatnoj britanskoj školi u Podgorici 5. septembra bio zabranjen rad. Pet dana kasnije, u interesu 200 učenika škole, Britanskoj akademiji (The British academy) je dozvoljen nastavak rada uz uslov da otkloni nepravilnosti, potvrđeno iz Ministarstva Radiju Slobodna Evropa (RSE). "Ustanova je podnijela Ministarstvu zahtjev za proširenje licence prije početka ove školske godine, u skladu sa zakonom", navode u odgovoru. I iz Britanske akademije su za RSE potvrdili da su u postupku proširenja licence i da im je Ministarstvo dozvolilo nastavak rada. Zašto je škola bila zatvorenaBritanskoj akademiji je privremeno bio zabranjen rad jer je prošle godine upisala 150 đaka, iako je imala licencu za upis 30 učenika, nalaz je prosvjetne inspekcije koji su objavile Vijesti. Škola je Ministarstvu prijavila i da će školarine za nastavnu 2024/2025. godinu biti 1.000 eura za osnovce i 1.100 za srednjoškolce, a naplaćivala je skoro 5.000 eura za učenike osnovne i sedam za srednjoškolce. Iz te škole na pitanja RSE o školarini i o većem broju upisanih đaka od dozvoljenog nijesu odgovorili. Na sajtu Britanske Akademije nema podataka o programu po kome se izvodi nastava u toj školi, ni o broju učenika, nastavnika i visini školarine. U školi se obrazuju djeca različitih uzrasta, od tri do 18 godina života. Inspektori su utvrdii i da Nemanja Kalezić koji je do juna bio direktor te škole nije za tu funkciju ispunjavao zakonske uslove jer nije imao "pet godina iskustva u nastavi". Britanska akademija je počela sa radom avgusta 2024. Tada je saopšteno da posluju u partnerstvu sa jednom od najstarijih škola u Velikoj Britaniji, Ozvestri (Oswestry school), koja je osnovana 1407. godine. Na pitanje RSE da li nezakonit rad poslovnog partnera u Podgorici šteti ugledu škole, iz Ozvestri škole nijesu željeli komentarišu. "Koliko znamo, Britanska akademija je u potpunosti sarađivala sa Ministarstvom prosvete te je, nakon privremenog prekida, ponovo otvorena nakon odobrenja Ministarstva", naveli su u odgovoru za RSE. Roditelji zadovoljniNa privremenu zabranu rada roditelji učenika su od Zaštitnika ljudskih prava otvorenim pismom zatražili "da reaguje kako bi škola nastavila sa radom". Među potpisnicima je i majka učenika te škole, koja je za RSE govorila pod uslovom anonimnosti. Kaže da je zadovoljna kvalitetom rada u školi i uspjehom njenog djeteta. "Moje dijete je prezadovoljno i druženjem i nastavom koja se razlikuje od one u državnim školama. To što je primila više đaka ne smatram problemom jer to djeca nijesu osjetila", smatra ona. Objašnjava da su skoro svi predavači stranci i da se "zaista trude da djeci pojedinačno sve objasne". Prema njenim riječima roditelji su prije upisa znali iznos godišnje školarine. "Naravno da ću da platim školovanje za svoje dijete jer je bolje od državne škole. Za mene je dobro što škola postoji u Podgorici, da ne šaljem sina u inostranstvo i budem odvojena od njega". Podsjeća na decenijski problem obrazovanja u državnim školama gdje su roditelji prinuđen da plaćaju privatne časove kako bi djeca savladala gradivo. "Sada ga ne šaljem na private časove i ne tragam za profesorima koji će mu nešto objasniti", kazala je majka učenika te škole. Ko je vlasnik podgoričke privatne školeVlasnik Britanske akademije je podgorička kompanija Global education, koja je osnovana u martu 2024. Registrovana na istoj adresi gdje je sjedište škole. Direktor te firme, koja ima jednog zaposlenog, je Miloš Babić sa prosječnom platom 8.841 eura. Po 33 odsto vlasništva u Global education imaju tri preduzeća, od kojih su dva iz Podgorice: Škola za međunarodne jezike Cambridž Centar i International student exchange Montenegro. Njihovi vlasnici i osnivači su Marko Lopičić i Milka Babić, odnosno Radosav Babić. Radosav Babić je tokom vlasti Demokratske partije socijalista, od 2017. do 2020. bio direktor Direktorata za investicije i upravljanje fondovima EU u Ministarstvu ekonomije. Treći vlasnik Global education je je tivatsko preduzeće Prime consult, sa sjedištem u Porto Montenegru, čiji su vlasnici Vladimir i Marijana Perunović. Vladimir Perunović je i vlasnik firme Kodio u kojoj mu je partner sin Mila Đukanovića, Blažo koji ima skoro 50 odsto vlasništva u toj firmi. Britanska akademija je prošlu poslovnu godinu završila sa minusom od 38.000 eura, iako je prijavila prihode veće od 310.000 eura, podaci su Poreske uprave. Navedeno je i da škola ima ukupno 13 zaposlenih. Nastava u školi se obavlja u kući koja je izgrađena bez građevinske dozvole. Novi Zakon o legalizaciji zabranjuje obavljanje djelatnosti u takvim objektima. Škola se tim povodom 3. septembra obratila Ministarstvu prostornog planiranja, koje navelo da se shodno pokrenutom postupku za legalizaciju u njoj može izvoditi nastava. U Crnoj Gori licencu za rad imaju najmanje četiri privatne srednje škole i pet osnovnih od kojih je dio međunarodnih škola. https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-podgorica-skola-britanska-akademija/33526888.html https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-podgorica-skola-britanska-akademija/33526888.html Thu, 11 Sep 2025 15:31:59 +0200 Crna GoraAktuelnowebteam@rferl.org (Lela Šćepanović) Broš od dobrotske čipke kotorskih Muzeja zvanično je najbolji muzejski suvenir Balkana, odlučio je žiri Balkanske muzejske mreže 18. avgusta. Dobrotska čipka je po predanju stara više vjekova, a ime je dobila po kotorskom naselju Dobrota. https://www.slobodnaevropa.org/a/boka-kotorska-rukotvorine/33514694.html https://www.slobodnaevropa.org/a/boka-kotorska-rukotvorine/33514694.html Sat, 06 Sep 2025 10:05:41 +0200 Crna GoraFoto galerijewebteam@rferl.org (Lela Šćepanović) Ukoliko bi na infrastrukturu Vlade Crne Gore danas bio izvršen sajber napad kao u avgustu 2022. sigurno bi se odbranila, tvrdi za Radio Slobodna Evropa (RSE) Dušan Polović iz vladinog Direktorata za informacionu bezbjednost. On kaže da nije siguran u posljedice ukoliko bi došlo do sličnih napada na kritičnu infrastrukturu aerodroma, Luke Bar ili vodovoda, jer su one u nadležnosti Agencije za sajber bezbjednost koja još nije formirana. Serveri Vlade Crne Gore i skoro svih crnogorskih institucija bili su danima na udaru najsnažnijih sajber napada u istoriji u avgustu 2022. a na otklanjaju posljedica tih napada su pomagali stručnjaci američkog FBI. I bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Savo Kentera za RSE navodi da tri godine nakon sajber napada nema formiranu Agenciju, što Crnu Goru i dalje čini ranjivom. Ne zna da li razlog za neformiranje leži u političkoj volji: "Ipak, Crna Gora bi se danas mnogo bolje odbranila od napada nego 2022, nijesmo više tako ranjivi jer smo naučili neke lekcije. Ali i dalje prijeti opasnost od svih država koje ne dijele vrijednosti NATO saveza i Evropske unije." Crna Gora je članica NATO od 2017. Lekcije iz sajber napada 2022. godinePrije tri godine napadnuti su vladini i serveri skoro svih državnih institucija. Sedmicama su van internet mreže bili sajtovi i mejlovi Vlade i Skupštine, kao i tužilaštava, sudova, katastra, Uprava prihoda i carina. Tada je ANB saopštila da iza tih sajber napada stoji Rusija i da je Crna Gora pod "hibridnim ratom". Savo Kentera, koji je u vrijeme tih napada bio na čelu ANB, danas za RSE ponavlja da su iza napada stajali Rusi: "O tome je prošle godine govorio i predsjedavajući NATO komiteta general Endrju Roling, pa mogu i ja da ponovim tadašnja saznanja da je Rusija stajala iza napada. Neke stvari moramo jasno reći, ko radi protiv interesa ove države." Nakon sajber napada 2022.Vlada je formirala više institucija koje se bave zaštitom sajber prostora i kritične infrastrukture i razvila kapacitete za rano otkrivanje i sprječavanje napada, navodi Dušan Polović: "Sve više i više je napada, mi to jasno vidimo. Rezultat je da smo uspjeli da preveniramo brojne napade na vladinu infrastrukturu i spriječimo posljedice." Da je složena geopolitička situacija uzrok hibridnih prijetnji i u Evropi potvrđuje Saša Šćekić direktor IT sektora Centralne banke Crne Gore koji navodi da su targetirani zdravstveni sistemi, banke i energetske mreže. Kaže da je u posljednjih nekoliko godina više evropskih zemalja prijavilo pokušaje napada. "Jedno istraživanje pokazuje da je samo u prvoj polovini ove godine bilo osam miliona sajber napada na državne infrastrukture." Šta kaže Zakon o kritičnoj infrastrukturi?Kritična infrastruktura obuhvata sisteme o objekte u Crnoj Gori čiji prekid funkcionisanja može imati ozbiljne posljedice po nacionalnu bezbjednost, zdravlje i život ljudi, imovinu, životnu sredinu, bezbjednost građana i ekonomsku stabilnost. Zaštita kritične infrastrukture treba da spriječi poremećaj ili njeno uništenje, a u slučaju prijetnje da se obezbijedi funkcionisanje sistema. Ključnu infrastrukturu mora da kontroliše državaKentera, koji je predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore, kaže da je kritična infrastruktura koju treba zaštititi energetska kompanija, telekomunikacije, luke, izvorišta vode. "Nova je realnost da ko kontroliše infrastrukturu, kontroliše i budućnost i bezbjednost zemlje. Danas neprijatelj ne mora da šalje vojsku, dovoljno je da zavrne ventil, da isključi mrežu ili presječe tok informacija i društvo postaje paralizovano." Prema njegovim riječima, Crna Gora mora imati energetsku nezavisnost, digitalni suverenitet i zaštitu strateških resursa, jer u suprotnom će država biti pod uticajem takozvane meke moći: "Elektroprivreda Crne Gore je krvotok naše privrede. Ako ikada dođe u ruke stranog kapitala koji se vodi tuđim interesima, izgubili smo sposobnost da sami odlučujemo o svojoj budućnosti." Kako je Poljska prekinula 'meku moć' RusijePrimjer sprovođenja 'meke moći' kroz energetsku zavisnost dao je otpravnik poslova ambasade Poljske u Crnoj Gori Bartoš Marčinovski (Bartosz Marcinkowski). On je na skupu Atlantskog saveza Crne Gore saopštio da energetska zavisnost dovodi do rizika u bezbjednosnom sektoru, kao u slučaju Poljske koja je godinama bila zavisna od uvoza gasa iz Rusije. "Poljska je prije 25 godina bila potpuno zavisna od uvoza gasa iz Rusije. Sada je situacija potpuno drugačija. Možda danas gas plaćamo više, ali sto posto smo nezavisni i pritisak neprijateljskih država se smanjio. Moramo znati šta je naš nacionalni interes", rekao je Marčinovski. Da je energetski sektor države prvi na udaru prilikom neprijateljskih dejstava, pokazuje primjer invazije Rusije na Ukrajinu koja je počela 2022. Profesor bezbjednosti na beogradskom Univerzitetu Zoran Keković navodi da se najveća šteta nanosi napadima na infrastrukturu koja je ranjiva: "U Ukrajini je sve vrijeme i uporno uništavan energetski sektor vazdušnim udarima. Ako želite da nanesete najveću štetu protivniku, nećete uništavati živu silu. Poenta je da se parališu njegovi kritični infrastrukturni objekti." U poslednjem Izvještaju Evropske komisije o napretku piše da je Vlada Crne Gore napredovala u oblasti sajber bezbjednosti od napada 2022. Navedeno je i da su sprovedene reforme digitalne transformacije, ojačana sajber infrastruktura i uspostavljen portal kojim se podiže svijest o pitanjima sajber bezbjednosti. https://www.slobodnaevropa.org/a/sajber-napadi-crna-gora-odbrana-sistem/33521794.html https://www.slobodnaevropa.org/a/sajber-napadi-crna-gora-odbrana-sistem/33521794.html Thu, 04 Sep 2025 17:18:06 +0200 Crna GoraAktuelnowebteam@rferl.org (Lela Šćepanović) Vatrogasci u Crnoj Gori danima se bore sa požarima u opremi staroj skoro deceniju i sa oko 200 dotrajalih vozila, piše u Izvještaju o stanju sistema zaštite za 2024. godinu. Na građane je apelovano da slanjem sms poruka od 1 euro prikupe novac za nabavku opreme za gašenje požara, preko donatorske linije Telekoma. Vlada je otvorila donatorski žiro račun za pomoć građanima za sanaciju posljedica požara, kojim će upravljati Ministarstvo finansija. Državni aparat raspolaže sa 4.670 službenih vozila, objavljeno je takođe krajem prošle godine. Uprava za državnu imovinu raspisala je oglas za nabavku još 30 službenih vozila vrijednosti 700.000 eura, Vlada za potrebe Generalnog sekretarijata planira da kupi avion za 20 miliona eura, državno Morsko dobro najavilo je kupovinu jahte za protokolarne potrebe. Prioritet Vlade je bio očigledno da kupi novi avion za njene potrebe konstatuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) građanski aktivista Aleksandar Dragićević: "Samo za taj avion, za te pare se moglo kupiti pet novih air traktora ( avion za gašenje požara) i za ostatak novca još 15 vatrogasnih kamiona i oprema". Centar za Građansko obrazovanje je ocijenio da je glomazna administracija sve više fokusirana na sebe i svoje privilegije, umjesto na javni interes. "Crna Gora ima gotovo 30 puta više službenih nego vatrogasnih vozila, iako vatrogasci, nadljudskim naporima, sa vozilima starim više decenija, spašavaju živote i imovinu građana". Vlada Milojka Spajića sa 32 člana je najbrojnija u Evropi i istoriji Crne Gore. Iz Vlade oprečno o protivpožarnim kapacitetimaDan nakon izbijanja požara širom Crne Gore premijer Spajić je kazao da požari u Crnoj Gori "prevazilaze naše mogućnosti". Zbog toga je pomoć zatražio od evropskih partnera. Dan kasnije kroz Mehanizam Evropske unije za civilnu zaštitu i NATO-a u Crnu Goru su stigli vazduhoplovi, ljudstvo, vozila i oprema iz država članica. U tom momentu, od pet vazduhoplova koliko ih Crna Gora ima za gašenje požara, u funkciji su bili jedan avion i jedan helikopter. Tri mjeseca ranije ministar unutrašnjih poslova (MUP) Danilo Šaranović je kazao da Direktorat za zaštitu i spašavanje požare dočekuje sa četiri ispravna vazduhoplova i sa "nikad boljim materijalno tehničkim kapacitetima". "Po onome što je ocjena koja je nedvosmisleno preovladavala ... jeste da je Crna Gora i MUP šampion u ovoj oblasti u regionu”, kazao je ministar u Skupštini 6. maja. Čime raspolažu vatrogasci na terenuDragićević, međutim, kaže da su od tih letilica dva aviona u kvaru "već četiri -pet godina". Jedan od njih je u kvaru od 2020. a drugi od 2021. godine. Precizirao je da su trenutno ispravni po jedan avion - air traktor i helikopter. U izvještaju o stanju sistema zaštite za 2024. se navodi i da Jedinica za gašenje požara raspolaže sa tri aviona - air traktora za gašenje požara i dva helikoptera ali nije navedeno u kakvom su stanju. A da 619 vatrogasaca, koliko ih ukupno ima u Crnoj Gori, radi sa zaštitnom opremom u prosjeku starom 8,5 godina, piše u istom izvještaju. Navodi se da im je na raspolaganju 145 potpuno ispravnih vatrogasnih vozila, 65 "tehnički ispravnih" i 37 u kvaru. Dragićević kaže da Crna Gora u požarne sezone ulazi "sve nespremnija": "Pričamo o kamionima iz 1973. godine koje izlaze na teren, koji su jako nepouzdani. Neka od tih vozila se kvare u pokretu. Vidimo i da naši vatrogasci nemaju zaštitne maske, da nemaju adekvatnu opremu..." I tako, kako kaže "svjesno ugrožavamo život vatrogasaca koji daju sve od sebe". Administracija na sebi - ne štediČinjenica da se građani, koji plaćaju poreze državi, pozivaju da doniraju za sanaciju štete, opremu i pomoć, govori da imamo jako nezrele političke elite koje forsiraju svoje agende, kaže Dragićević. "Ovih dana vatra steriliše Crnu Goru, gubimo brojna i vrijedna staništa. I nijesu ovo iznenađujući požari, svake godine ih imamo, ali jednostavno ignorišemo. To govori da građani i priroda nijesu u fokusu političara u Crnoj Gori”. On podsjeća da se za parlamentarne partije godišnje izdvaja 8 do 9 miliona eura. A vrijednost državnog voznog parka je skoro 20 miliona eura, podaci su Instituta Alternativa za prošlu godinu. Ta brojka je za 13 miliona eura veća u odnosu na 2020. godinu, kada je smijenjena vlast Demokratske partije socijalista, navodi Institut, uz opasku da je riječ o nepotpunim podacima. Centar za Građansko obrazovanje je poraznim ocijenio podatke da je 30 puta manje vatrogasnih od službenih vozila državne administracije. "Raskorak između obećanja i ulaganja u ključne javne servise pokazuju da je glavni cilj mnogih bio - prigrabiti privilegije, a ne unaprijediti društvo". Centralna državna administracija je za deset mjeseci 2024. za putovanja i reprezentaciju u zemlji i inostranstvu potrošila 6,7 milion eura, podaci su Akcije za socijalnu pravdu. https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-pozari-donacije/33503290.html https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-pozari-donacije/33503290.html Fri, 15 Aug 2025 17:32:19 +0200 Crna GoraAktuelnowebteam@rferl.org (Lela Šćepanović) Situacija sa požarima u Crnoj Gori je kompleksna, a najsloženija je u Podgorici, saopšteno je 13. avgusta iz Ministarstva unutrašnjih poslova. Dva helikoptera Vojske Crne Gore gase požare koji prijete ljudima i kućama na teritoriji Podgorice. U gašenju učestvuju i kanader iz Hrvatske i helikopteri iz Srbije i Mađarske. Vazduhoplovi iz ove tri zemlje su u toku dana imali više od 80 naleta i ispustili 316 tona vode na područja zahvaćena požarima, saopštio je potpredsjednik Vlade Filip Ivanović. On je potvrdio da je u Crnu Goru u večernjim satima stigao i helikopter iz Bosne i Hercegovine, i da se očekuje dolazak vatrogasaca i protivpožarnih vozila iz Austrije i Švajcarske. Osim u Podgorici, požari su registrovani u još četiri grada u centralnom i sjevernom dijelu zemlje. Dan ranije, hrvatski i italijanski kanaderi su u najvećem dijelu ugasili požare na primorju. Srpska pravoslavna crkva služila je moleban za kišu. Crnogorske vlasti su saopštile da se helikopterima i dronovima snima teren kako bi se locirali požari i identifikovali počinioci. "Čim čujete zvuk helikoptera - odmah izađite iz vode"Kako bi helikopteri mogli bezbjedno uzimati vodu za gašenje požara, gradske vlasti Podgorice apelovale su na kupače da napuste gradske rijeke - Moraču, Zetu i Cijevnu. "Čim čujete zvuk helikoptera - odmah izađite iz vode", saopšteno je iz gradske službe. Takođe su pozvali građane da se uzdrže od korišćenja dronova, posebno u područjima zahvaćenim požarom. Požar u Čanju ugašenJedan od najaktivnjih požara prethodnih dana, u rejonu Buljarice i Čanja, između Budve i Bara, je ugašen, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa Aco Vulević iz barske Službe zaštite i spašavanja. "Ekipe su i dalje na terenu i obilaze to požarište", kazao je Vulević. U Nikšiću je ugašen požar u Velimlju, u blizini crnogorske granice sa BiH, potvrdio je za RSE komandir Službe zaštite i spašavanja Slavko Tadić. "Aktuelni je veći požar u rejonu Golije, nadomak Nikšića, koji traje već pet-šest dana. Sve naše snage su tamo", kazao je Tadić. Prema njegovim riječima, u tom rejonu nijesu ugrožene kuće i objekti. Donatorski računi za pomoćIz Vlade je saopšteno da će obezbijedi sredstva neophodna za opremu i gašenje požara. U međuvremenu Vlada je najavila da će otvoriti donatorski žiro račun. U Crnoj Gori sjutra dan žalostiU Crnoj Gori će 14. avgusta biti Dan žalosti povodom smrti pripadnika Vojske Dejana Božovića. On je poginuo 12. avgusta prilikom prevrtanja cistijerne sa vodom za gašenje požara u blizini Podgorice, dok je njegov kolega Marko Iković teško povrijeđen ali van životne opasnosti. Premijer Milojko Spajić je saopštio da će predložiti da Božović bude posthumno odlikovan. U međuvremenu je na platformi GoFundMe pokrenuta akcija prikupljanja pomoći njegovoj porodici. Crnogorska porodica iz Berlina - koja godinama anonimno pomaže u humanitarne svrhe - saopštila je da će obezbijediti stipendiju za školovanje njegovo četvoro djece. Premijer Spajić i ministar odbrane Dragan Krapović posjetili su povrijeđenog Ikovića u Kliničkom centru Crne Gore. https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-pozari-kanjon-platije-pomoc-podgorica/33501923.html https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-pozari-kanjon-platije-pomoc-podgorica/33501923.html Wed, 13 Aug 2025 13:21:09 +0200 Crna GoraAktuelnowebteam@rferl.org (Miloš Rudović, Lela Šćepanović) Godinu nakon sklapanja ugovora, Elektroprivreda Crne Gore raskinula je ugovor o zakupu Željezare sa ruskim biznismenom Igorom Shamisom zbog neispunjavanja obaveza. Nikšićka Željezara je kćerka Elektroprivrede, koja je u vlasništvu države Crne Gore. Uprkos činjenici da je Shamis i prije 20 godina kao investitor u Željezari ostavio milionske dugove, čelnici Elektroprivrede su sa njim u julu 2024. potpisali Ugovor o zakupu na 50 godina. Tada su iz Elektroprivrede za RSE tvrdili da su provjerili Shamisov poslovni kredibilitet. Na upit Radija Slobodna Evropa (RSE), da li će, i ko, za to u Elektroprivredi snositi odgovornost, predsjednik Odbora direktora kompanije, koji je potpisao ugovor, Milutin Đukanović odbio je da odgovori. Đukanović je u odgovorima za RSE naveo da Elektroprivreda iz tog posla nije imala "štetu" i da je ugovorom sačuvan njen interes: "Shamis je ostao dužan po osnovu obaveze iz ugovora još 700.000 eura." Upravljanje državnim kompanijama nosi i odgovornost za donošenje poslovnih odluka- kaže ministar energetike Admir Šahmanović: "Neophodno je izvući pouke iz ovog iskustva i osigurati da se u budućnosti donose bolje promišljene i transparentnije odluke", naveo je Šahmanović u odgovorima RSE. Da li će premijer Milojko Spajić tražiti odgovornost čelnika Elektroprivrede i kolika je šteta za državne kompanje, pitanja su na koje RSE nije dobio odgovor. Razlozi za raskid ugovoraIz Elektroprivrede je navedeno da je ugovor sa Shamisovom kompanijom "jednostrano raskinut" 23. jula nakon više upozorenja da se ne poštuje dogovoreno. Ugovor o zakupu Shamisova kompanija 8B Capital se obavezala da u roku od godinu pokrene proizvodnju, preuzme 150 radnika i uloži sedam miliona, a za pet godina ukupno 36 miliona eura. Međutim, Shamis nije plaćao mjesečne zakupnine a radnike je, u prethodnoj godini, upošljavala Elektroprivreda i isplaćivala zarade. To je u maju ove godine za RSE kazao Ivan Vujović predsjednik Sindikata Željezare. Šta kažu u Ministarstvu energetikeMinistar Šahmanović kaže za RSE da je raskid ugovora o zakupu Željezare ozbiljan momenat za Nikšić i za energetsku grupaciju u cjelini: "Iako ovaj ishod nije neočekivan, ostaje pitanje šta dalje i kako Željezari obezbijediti novu razvojnu šansu u okviru državne Elektroprivrede." Kaže da je na potezu uprava Elektroprivrede da predloži konkretan i održiv pravac. "Bilo kroz promjenu poslovnog modela, strateško partnerstvo i sl., koje može obezbijediti stabilnost, zaposlenost i dugoročnu funkcionalnost", rekao je Šahmanović. Prema njegovim riječima, svako odgovorno rješenje koje donosi vrijednost i sigurnost za zaposlene će imati podršku Ministarstva: "U krajnjem, ključno je da se Željezara ne tretira samo kao problem koji treba gasiti, već kao potencijal koji može ponovo postati važan dio naše industrijske slike." Šahmanović očekuje i da organi Elektroprivrede preispitaju sve aspekte saradnje sa Šamisom i iz tog iskustva izvuku pouke. Elektroprivreda tvrdi da je Željezara u "plusu"Pored tvrdnji da državna energetska kompanija od posla sa ruskim biznismenom, sa izraelskim pasošem, Igorom Shamisom kao zakupcem Željezare nije imala štetu, Milutin Đukanović kaže da ta fabrika posle "dužeg vremena" posluje pozitivno. U Željezari se ne proizvodi čelik, već prave konstrukcije za solarne panele za Elektroprivredu. "Željezara danas radi i pozitivno posluje, dobit za prvih šest mjeseci je preko 400.000 eura", naveo je Đukanović u pisanim odgovorima za RSE. Đukanović kaže i da Shamis nije tokom zakupa koristio imovinu i resurse Željezare: "Shamis nije zaradio ni jedan cent, naprotiv uplatio je 100.000 eura." Shamis i drugi put ostavio dugove za ŽeljezaruShamis se do sada nije javno oglašavao o jednostranom raskidu ugovora o zakupu. On je i prije 20 godina bio vlasnik Željezare, preko internacionalne "Midland grupe", u kojoj je, kako je ranije izjavio za RSE, imao 33 odsto vlasništva. Ta firma se dovodi u vezu sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. "Midland grupa" je 2004. kupila većinski dio u Željezari za 1.000 eura od Vlade Mila Đukanovića, uz obavezne investicije od 30 miliona eura za pet godina. Međutim, u novembru 2006. napustili su Željezaru, uz poreski dug oko 2,7 miliona eura. Vlada je tada još saopštila da su uvećali gubitke fabrike na 12 miliona eura. U odgovorima za RSE, uoči potpisivanja ugovora o zakupu Željezare, Shamis je u junu prošle godine negirao veze sa Putinom, ali nije rekao je li napustio "Midland". Shamis tada nije odgovorio na pitanje RSE, da li je bio privođen u Hrvatskoj zbog načina poslovanja u šibenskoj Tvornici lakih metala. Nije odgovorio ni na pitanje da li jetokom njegovog poslovanja u češkom gradu Plzenu navodno bilo koruptivnih radnji i pranja novca. A iz Elektroprivrede su tada za RSE kazali da su provjerili poslovni kredibilitet zakupca Željezare. Na čelu Odbora direktora Elektroprivrede je Milutin Đukanović, iz proruske Nove srpske demokratije, članice bivšeg Demokratskog fronta. Državna Elektroprivreda je vlasnik Željezare Nikšić od kraja 2022. kada je za 20 miliona kupila od turske Tosjali grupe. https://www.slobodnaevropa.org/a/zeljezara-niksic-elektroprivreda-crna-gora-dug-investitor/33498015.html https://www.slobodnaevropa.org/a/zeljezara-niksic-elektroprivreda-crna-gora-dug-investitor/33498015.html Mon, 11 Aug 2025 12:27:46 +0200 Crna GoraAktuelnowebteam@rferl.org (Lela Šćepanović)