FHP Dosije: Kako se JNA svrstala na srpsku stranu

Pripadnici Jugoslovenske narodne armije (u pozadini) i srpski vojni dobrovoljci prate hrvatskog civila posle ulaska u Vukovar, novembar 1991.

Kako se nekadašnja Jugoslovenska narodna armija (JNA) svrstala na jednu (srpsku) stranu u ratu u kom se raspala država, pokušava da se objasni u Dosijeu Fonda za humanitarno pravo (FHP) "JNA u ratovima u Hrvatskoj i BiH", koji će danas biti objavljen u Beogradu, a u čiji je rezime Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid.

Dosije o ulozi JNA u ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, kao i o njenoj transformaciji iz jugoslovenske u srpsku vojsku, najobimniji je od svih dosijea koje je FHP objavio do sada, navode u toj organizaciji, a obuhvata period od kraja 80-ih godina prošlog veka, pa sve do maja 1992. godine.

U rezimeu Dosija stoji da se dokument bavi "pripremom JNA i političkih struktura SFRJ i Srbije za ratove, kao i učešćem JNA u sukobima i njenim doprinosom ostvarenju ratnih ciljeva rukovodstava Republike Srbije, Republike Srpske Krajine i Republike Srpske".

Takođe, kako je navedeno u rezimeu Dosijea, u uvodnom delu su "predočene činjenice o razvoju krize u bivšoj Jugoslaviji i koraci koje je preduzimalo rukovodstvo Republike Srbije na čelu sa Slobodanom Miloševićem u preuzimanju kontrole nad JNA, sa namerom da je upotrebi za ostvarenje svojih ratnih ciljeva".

"Najvažnija stvar koja se iz ovog Dosijea vidi, jeste zapravo kako se JNA, dakle vojska svih naroda i narodnosti Jugoslavije, od kraja 80-ih i posebno početkom 90-ih godina iz te jugoslovenske vojske transformisala u srpsku vojsku i stala samo na jednu stranu u tom ratnom sukobu koji će posle potrajati", rekao je u izjavi za RSE Nemanja Stjepanović iz FHP, koji je, između ostalog, angažovan i na projektu Dosijei čiji je deo i dokument o JNA.

Dve faze delovanja JNA u Hrvatskoj

"Ono što smo mi uočili su matrice po kojima je JNA funkcionisala u toku tog perioda. Obradili smo period do zvaničnog povlačenja JNA iz Hrvatske i BiH u maju 1992. godine. Ono što smo videli je da je JNA na početku sukoba bila neka sila koja je stajala između dve strane i razdvajala zaraćene strane, međutim, čak i u tom periodu te tampon zone koju je ona pravila u Hrvatskoj između hrvatske i srpske strane posle je predala u ruke srpskim vlastima Krajine ili Istočne Slavonije i tako dalje", navodi Stjepanović.

Stjepanović: Obrađen je period do zvaničnog povlačenja JNA iz Hrvatske i BiH

Kako se navodi u rezimeu Dosijea, to je bila prva faza delovanja JNA u Hrvatskoj. U drugoj fazi se, kako se dodaje, ta vojska "otvoreno stavila na srpsku stranu, granatirala hrvatske gradove i zajedno sa jedinicama Milicije Krajine i paravojnim srpskim grupama učestvovala u borbama protiv oružanih snaga Republike Hrvatske i napadima na slabo branjena ili nebranjena sela", stoji u rezimeu Dosijea.

U Fondu navode i da su u Dosijeu "navedeni i detaljno opisani primeri vojnih akcija iz 1991. godine u kojima je JNA počinila ratne zločine ili pripremila teren da ih počine srpske jedinice sa kojima je zajedno delovala".

FHP ističe da su predočeni dokazi bazirani na dokumentima i iskazima svedoka o neselektivnom granatiranju hrvatskih gradova (Dubrovnik, Vukovar, Zadar, Šibenik) i o napadima na hrvatska područja na koja je srpska strana vojno pretendovala, tokom kojih su počinjeni brojni zločini nad hrvatskim i drugim nesrpskim civilima, a zauzeta teritorija etnički očišćena.

U delu Dosijea koji se odnosi na učešće JNA u ratu u Hrvatskoj, navedene su i informacije o mestima u Hrvatskoj i Srbiji koja su bila pod kontrolom JNA a u kojima su počinjeni zločini nad uhapšenim Hrvatima, stoji u rezimeu Dosijea.

Drugi deo – JNA u BiH

Nakon povlačenja iz Hrvatske tokom prvih meseci 1992. godine, JNA je težište svojih vojnih aktivnosti prebacila u BiH, kaže Nemanja Stjepanović iz Fonda i ističe da je to drugi deo Dosijea u kome se opisuje kako je JNA na početku rata u BiH učestvovala u zauzimanju bosanskohercegovačkih opština, ponovo za račun srpske strane i u saradnji sa Srpskom demokratskom strankom iz BiH.

Opštine u čijem je zauzimanju učestvovala JNA postale su potom deo ratne teritorije Srpske republike BiH (SrR BiH), kasnije preimenovane u Republiku Srpsku, stoji u rezimeu Dosijea.

U tom dokumentu se navodi i da je u "svakom od primera akcija JNA u Hrvatskoj i BiH opisan je obrazac napada, ukazano je na jedinice JNA koje su učestvovale u tom napadu i predočeni su dokazi o počiniocima zločina, bilo da je reč o pripadnicima JNA ili srpskih formacija koje su sa njom učestvovale u akcijama".

"To je ono što su glavna obeležja učešća JNA u ratovima u Hrvatskoj i BiH i to je jedno stvaranje, pravljenje scenografije za vođenje ratova u naredne četiri godine, koliko će ratovi potrajati, praktično do kraja 1995. godine", ističe Nemanja Stjepanović za RSE.

U Dosijeu se, takođe, kako stoji u rezimeu ovog dokumenta, iznose i dokazi o ulozi JNA u naoružavanju srpskih formacija u Hrvatskoj i BiH uoči sukoba i pomoći koju je ona pružala srpskim vojskama u Hrvatskoj i BiH nakon što su jedinice JNA zvanično povučene iz tih republika.

Iz pojedinih primera koji su, kako ističe FHP potkrepljeni vojni dokumentima, "vidljivo je kako su nakon donošenja odluke o povlačenju JNA iz BiH u maju 1992. godine njene jedinice jednostavno promenile ime i postale jedinice Vojske Republike Srpske, ne menjajući komandnu strukturu, brojnost i naoružanje", navodi se u rezimeu Dosijea i zaključuje da je "tako novoformirana vojska bosanskih Srba startovala sa značajno snažnijih pozicija nego bilo koja druga vojna struktura unutar BiH".

U Fondu navode i da u Dosijeu "JNA u ratovima u Hrvatskoj i BiH" nisu navedeni svi napadi u kojima je JNA učestvovala, niti da je cilj bio da se predstavi njen sveukupan angažman u ratovima u Hrvatskoj i BiH.

Kako se navodi u rezimeu Dosijea, namera je bila da se sačini pregled primera koji ukazuju na matricu učešća vojske sa jugoslovenskim predznakom u ostvarenju ratnih ciljeva samo jedne, srpske strane u ratovima na području bivše Jugoslavije.

Dosije "JNA u ratovima u Hrvatskoj i BiH" je deseti takav dokument FHP-a.

Fond je od 2011. godine do danas objavio i dosijee "Deportacija izbeglica iz Srebrenice", "Uklanjanje dokaza o zločinima tokom rata na Kosovu: Operacija skrivanja tela", "Šljivovica i Mitrovo Polje", "Operacija Reka", "Rudnica", "125. motorizovana brigada Vojske Jugoslavije", "549. motorizovana brigada Vojske Jugoslavije", dosije "Ljubiša Diković" i "10. diverzantski odred Glavnog štaba vojske Republike Srpske".